U ponedjeljak počinje suđenje jednom zatvoreniku iz Guantanama pred američkim civilnim sudom. Sudi se Ahmedu Khalfan Ghailaniju, koji se tereti za sudjelovanje u terorističkim napadima na američka veleposlanstva u Tanzaniji i Keniji u ljeto 1998. Organizacije koje prate poštivanje ljudskih prava pozdravile su činjenicu što se jednom strancu, optuženiku za terorizam, sudi pred civilnim sudom. One naime smatraju da oni trebaju imati ista prava kao i američki državljani. Međutim, raspra o najboljem načinu sudovanja u ovakvim slučajevima nije završena.
Vojna sudbena vijeća u bazi Guantanamo sudila su tek nekolicini tamošnjih zatvorenika, iako su bila osnovana upravo u svrhu suđenja optuženicima za terorizam. Ovo je vojno sudbeno tijelo odlučivalo o odgovornosti Salima Hamdana – vozača Osame bin Ladena. Međutim, Vrhovni sud Sjedinjenih Država presudio je da je postupak pred ovim vojnim tribunalom bio protuzakonit. Na ponovnom suđenju, Hamdan je kažnjen s pet mjeseci zatvora, povrh vremena koje je već proboravio u zatvoru u Guantanamu.
U drugom postupku pred vojnim tribunalom u Guantanamu, Australac David Hicks - također optužen za terorizam i pomaganje talibanima – kažnjen je sa devet mjeseci zatvora. Od 2001., američki su građanski sudovi savezne razine odlučivali o odgovornosti stotina osumnjičenika za terorizam. Na tim su suđenjima optuženici imali sva ustavna prava kao i američki građani. Na primjer, jedan savezni sud u Virginiji osudio je Marokanca Zachariasa Moussavija na kaznu doživotnog zatvora, zbog njegova udjela u pripremi terorističkih napada u jesen 2001. U drugom slučaju, američki je savezni sud – također doživotnim zatvorom – kaznio tzv. 'shoe-bombera', Richarda Reida, koji je pokušao raznijeti putnički zrakoplov eksplozivom skrivenim u cipeli.
O suđenju optuženicima za terorizam pred civilnim sudovima govori Ginny Sloan iz washingtonskog pravnog think-tanka The Constitution Project. "Neupitno je da su savezni sudovi efikasniji od vojnih – i što se tiče pravedne presude, a i što se tiče zaštite ustavnih prava optuženika. Oba su aspekta važna u kasnijem, žalbenom postupku".
Predsjednik Barack Obama je na početku mandata najavio zatvaranje zatvoreničkog centra u bazi Guantanamo na Kubi. Suđenje Ahmedu Ghalianiju, koje upravo počinje na jednom saveznom sudu u New Yorku, važno je i u tom smislu. Međutim, rasprava o ovoj temi nije završena. Bijela je kuća prije nekoliko mjeseci najavila da bi se u New Yorku moglo uskoro suditi i Khaledu Sheiku Mohammedu, čovjeku koji je priznao da je bio organizator terorističkih napada od 11. rujna. Nakon oštrih kritika u vezi mjesta održavanja suđenja, Bijela kuća sada razmatra mogućnost da se njemu ipak sudi u Guantanamu.
Jedino što će se promijeniti pravila o dokaznom postupku pred vojnim tribunalom, kako bi se bolje zaštitila optuženikova prava. Debatu o tome treba li Mohammedu suditi na civilnom sudu ili na vojnom tribunalu komentira David Cole, profesor pravnog fakulteta sveučilišta Georgetown. "Čak i nakon devet godina od tog strašnog zločina, mi još uvijek ne znamo koji je pravi način da se tim ljudima sudi".
David Cole smatra da će svako takvo suđenje s pravnom stajališta biti problematično, bilo da se odvija pred civilnim ili vojnim sudom. "Jedan od razloga zbog čega će svako suđenje biti teško je činjenica što smo mi te ljude tretirali na određen način – ili dok su bili u CIA-inim tajnim zatvorima, ili dok su bili u Guantanamu".
U slučaju Tanzanijca Ahmeda Ghailanija, njegovi odvjetnici navode da je on bio podvrgnut vrlo oštrim metodama ispitivanja u jednom tajnom objektu američke CIA-e u inozemstvu. Ghalianija se inače tereti da je sudjelovao u terorističkim napadima na američka veleposlanstva u Tanzaniji i Keniji, u kolovozu 1998.
Denny LeBoeuf iz Američke lige za zaštitu građanskih prava o ovom slučaju kaže. "Kakva je to pravda ako otvoreno kažete – 'mučili smo ih, to je zaista sramota, ali to više ne radimo'?! Ne možete imati jedan sudski sustav za osumnjičene teroriste, a drugi za sve ostale".
Međutim, mnogo je i onih koji misle da u slučajevima terorizma ne bi trebale važiti pravne norme o dokazivanju i sudskom postupku koje važe za 'obične' slučajeve. Među njima je Jim Gilmore, koji je u jesen 2001. bio guverner savezne države Virginija, gdje se nalazi Pentagon. "Moramo biti svjesni i žrtava – ubijenih, spaljenih, onih koji su se bacali s nebodera da ih ne bi progutala vatra… Svako civilizirano društvo ima pravo da se putem suda brani. U slučaju rata, tu su vojni sudovi. Kada je mir, tu je civilno sudstvo. Mi na to imamo potpuno pravo".
Administracija predsjednika Obame želi da se osumnjičenicima za terorizam koji su zatočeni u Guantanamu sudi na način koji će i svijet smatrati legitimnim. Međutim, kao i u nizu drugih država, i u Americi postoji snažno uvjerenje da bi se na suđenjima teroristima trebala primjenjivati drugačija, oštrija pravila.