Linkovi

Najnovije

Talibani dozvolili letove sa strancima iz Kabula

Avion Qatar Airwaysa polijeće sa aerodroma u Kabulu, Afganistan, u četvrtak, 9. septembra 2021.
Avion Qatar Airwaysa polijeće sa aerodroma u Kabulu, Afganistan, u četvrtak, 9. septembra 2021.

Talibanske vlasti dozvolile su katarskom čarter letu da krene u Dohu sa aerodroma u Kabulu u četvrtak, što je prvi let za evakuisane osobe koji je poletio otkako su SAD okončale svoju vojnu operaciju u Afganistanu 31. augusta.

Više medijskih izvještaja kaže da je na ukrcavanju bilo oko 200 ljudi, ali VOA nije uspjela nezavisno provjeriti broj.

Specijalni izaslanik Katara Mutlaq bin Majed al-Qahtani razgovarao je u četvrtak s novinarima na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai, naglasivši da se nije radilo o letu za evakuaciju, već o tome da su na njemu bili Amerikanci i drugi zapadnjaci.

Katarski izaslanik rekao je da nema tačan broj ljudi koji su poletjeli iz afganistanske prijestolnice. On je dodao da bi sutra mogao biti još jedan let i ljudi bi trebali "osjetiti da je to normalno".

Govoreći uz al-Qahtanija, glasnogovornik talibana Zabiullah Mudžahid rekao je da su stručnjaci iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata radili na tome da se aerodromski sistemi ponovo pokrenu, kao i da se pokrenu za komercijalne letove.

Mudžahid je rekao da očekuje da će uskoro biti uspostavljen cijeli aerodrom, što će omogućiti nastavak i domaćih i međunarodnih letova.

U izjavi za VOA, glasnogovornik State Departmenta odbio je dati dodatne detalje u vezi s letom iz Kabula u četvrtak.

"Kao što smo rekli, naši napori da pomognemo građanima SAD -a i drugima kojima smo posebno posvećeni su u toku, ali trenutno nismo u mogućnosti podijeliti dodatne detalje", rekao je glasnogovornik.

Američki državni sekretar Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin sastali su se s katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom al-Thanijem u Dohi, ranije ove sedmice tražeći podršku za evakuaciju Amerikanaca i Afganistanaca u opasnosti nakon što su zemlju preuzeli talibani.

Administracija je rekla da je također radila s Katarom na uspostavljanju letova iz Kabula.

"I to je razlog zašto je državni sekretar na terenu, u regionu, razgovara i pregovara dok mi razgovaramo", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki za VOA u srijedu.

Hiljade ljudi je ostalo

Međutim, postoji mnogo Afganistanaca koji su u opasnosti, kao i neki Amerikanci koji su još uvijek u Afganistanu, saopštila je Hazami Barmada, nezavisna humanitarna organizacija koja pomaže u evakuaciji. Procjene se razlikuju o tome koliko Afganistanaca ispunjava uslove posebne vize za Sjedinjene Države ili su ranjive grupe, ali vjeruje se da ih ima na hiljade.

Od četvrtka navečer po lokalnom vremenu u gradu Mazar-e-Sharif, najmanje jedan let od 705 ljudi, uključujući devet Amerikanaca, devet legalnih stalnih stanovnika SAD-a i 170 nositelja posebne imigrantske vize, još uvijek čeka nazeleno svjetlo, navodi Barmada za VOA. SIV-ovi, kako ih se obično naziva, vize su za Afganistance koji rade kao prevodioci i druge poslove koji su podržavali 20-godišnju američku operaciju u Afganistanu

"Shvatamo da se trenutno odvija mnogo pregovora između State Departmenta i talibana, preko pregovarača. I zaista se nadamo da naši letovi neće biti obustavljeni, pogotovo jer su već obećali polazak", rekao je Barmada.

Nije jasno koliko čarter letova čeka polazak u Mazar-e-Sharifu. Zvaničnik State Departmenta rekao je da im je poznato da samo dva čarter aviona u Afganistanu pokušavaju da napuste.

Državni sekretar SAD Antony Blinken pozvao je talibane da omoguće čarter avionima da polete iz Afganistana. U tim avionima su Amerikanci i Avganistanci koji već danima stoje zaglavljeni na aerodromu Mazar-i-Sharif.

"Za sada talibani ne dozvoljavaju polijetanje čarter letova. Tvrde da neki od putnika nemaju potrebnu dokumentaciju", rekao je Blinken tokom konferencije za novinare s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

U Bijeloj kući, na pitanje kako bi SAD mogle pritisnuti talibane da učine više, zvaničnici su priznali ograničenja.

"Nemamo ulogu u sprječavanju polijetanja letova. Nismo na terenu", rekla je press sekretarica Bijele kuće Jen Psaki tokom brifinga u srijedu.

Ona je rekla da u avionima može biti nekolicina Amerikanaca, zajedno s nekoliko stotina drugih koji nisu identificirani ili provjereni, a postoji i "fundamentalno pitanje" o tome gdje će sletjeti.

"Hoćemo li dopustiti avionu sa stotinama ljudi da ne znamo ko su oni, ne znamo koji su sigurnosni protokoli uspostavljeni, da sleti u američku vojnu bazu?", upitala je Psaki.

See all News Updates of the Day

Vlasnik više od 2000 web siteova: Srpski internet biznismen mostarskih korijena kupuje istekle web domene

Nebojša Vujinović Vujo - slika je nastala upotrebom vještačke inteligencije i ljubaznošću njenog autora, a na molbu Glasa Amerike
Nebojša Vujinović Vujo - slika je nastala upotrebom vještačke inteligencije i ljubaznošću njenog autora, a na molbu Glasa Amerike

On već godinama posluje na digitalnom tržištu, kupuje internet domene koji su istekle, pokušavajući da unovči njihovu reputaciju korištenjem najmodernije tehnologije i tehnike digitalnog marketinga.

Za Nebojšu Vujinovića, koji je 90-tih godina prošlog vijeka kao dječak morao da pred ratnim vihorom napusti Mostar u Bosni i Hercegovini i preseli se u Srbiju, kupovina internet domena i digitalni marketing predstavljaju posao i izazov.

On već godinama posluje na digitalnom tržištu, kupujući internet domene koji su istekle, pokušavajući da unovči njihovu reputaciju korištenjem najmodernije tehnologije i tehnike digitalnog marketinga. Pritom, ne bira koji će domen preuzeti, pošto mu je cilj da bude što popularniji sajt jer je potencijalna zarada veća.

Ipak, ne dijele svi takav stav. Na listi domena koje je Vujinović kupio nalazi se i Apple Daily, portal istoimenog tabloida, svojevremeno glavne pro-demokratske novine u Hong Kongu koji su 2021. ugasile kineske vlasti, a vlasniku Džimiju Laiju se i dalje sudi.

Iako kaže da se trudi da suštinski ne mijenja sardžaj sajta koji je kupio, Vujinović je od takvog stava odstupio kod Apple Daily-ja, jer ga kako kaže, ne interesuje da se miješa u politiku ili da piše o njoj pogotovo u poslovne svrhe.

„To jeste veliki sajt, ali nama nije ni padalo na pamet da nastavljamo gdje je taj prethodni vlasnik stao. Ni u ludilu nam to ne pada na pamet“, oštro odgovara novi vlasnik domena Apple Daily na pitanje Glasa Amerike da li ima u planu da nastavi stopama prethodnog vlasnika.

Prethodni vlasnik sajta bila je kompanija "Next Digital" koju je osnovao Laj, poznati hongkonški biznismen i aktivista za ljudska prava. On se od decembra 2020. nalazi u zatvorskoj samici, a uhapšen je zbog učešća na protestima u toj bivšoj britanskoj teritoriji i preti mu kazna doživotnog zatvora ukoliko bude proglašen krivim za „prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Kine“.

Taj medij je ranije bio poznat po kritičkim člancima o kineskim vlastima i lokalnoj politici. Prestao je sa radom u junu 2021. pošto su vlasti u Hong Kongu zaplijenile imovinu kompanije, uključujući i novčana sredstva za pokretanje medija.

“Čini se da je to neka vrsta oportunističke igre da se zaradi nešto novca, pretpostavljam, nadajući se da ljudi još uvek traže na internetu Apple Daily i da je to još uvek u veijstima i ljudi znaju šta je. Mislim da je to vjerovatno čisto poslovni projekat sa njegovog stanovišta. Taj domen je bio slobodan da se uzme, ali jeste svakako zanimljiv i bizarna situacija”, kaže za Glas Amerike Timoty McLaughlin o prodaji sajta Apple Daily.

Meklaflin za Glas Amerike: Gašenje Epl dejlija prekretnica za slobodu medija u Hong Kongu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Meklaflin je novinar i koautor knjige “Među hrabrima: Nada, borba i izbjeglištvo u borbi za Hong Kong i budućnost globalne demokratije” (“Among the Braves: Hope, Struggle, and Exile in the Battle for Hong Kong and the Future of Global Democracy”) koja govori o ljudskim pravima i medijskim slobodama.

„Stranci mi spočitavaju što je on navodno bio nominovan za Nobelovu nagradu za mir, a da ja na njegovom sajtu pišem otprilike o čestitkama za Novu godinu i rođendane, te me pitaju gdje mi je moral. Pošto se sajt zove Apple Daily mi možemo da pišemo i o jabukama ako hoćemo. Domen ne možeš da preimenuješ. Ja se, ponavljam, ne miješam u politiku, prosto me to ne interesuje. Ja sam otišao iz mog grada kada je izbio rat i zbog njega i politike mi je propalo detinjstvo. I jedino što mi definitvno ne treba u životu da se bavim politikom“, kaže Vujinović.

Za Kirka O. Hensona, profesora na Centru za primjenjenu etiku Univerziteta Santa Klara u Kaliforniji, etika je najvažnije pitanje u digitalnoj i eri vještačke inteligencije.

“Danas je često veoma teško saznati ko sve ima vlasništvo nad internet domenima i sredstvima komunikacija. Važno je biti mnogo oprezniji u pogledu izvora informacija i poruka koje objavljuju razne internet stranice”, navodi Henson.

On navodi i da nije problem samo “zlonamjernim” političkim akterima, već postoji i ekonomski aspekt. “Ljudi koji objavljuju sadržaj na internetu naučili su kako da se da iskoriste bilo kakav razvoj situacije koji je zanimljiv ili će privući gledaoce i predstaviti zapaljive informacije, dezinformacije samo da bi dobili klikove i zaradili novac od reklama”.

Vujinović iznosi argument da u svijetu svakog dana za preko milion domena istekne licenca, a kao posebnu zanimljivost ističe primjer zvaničnog sajta tenisera Novaka Đokovića, čiji je domen po isticanju kupila izvjesna bugarska kompanija koja ga je preprodala dalje.

Ipak, Timoti Meklaflin kaže da je slučaj Apple Daily-ja višestruko važan za Hong Kong, pošto tvrdi da gašenje ovog sajta predstavlja prekretnicu za slobodu medija na tom prostoru.

“Postoje dvije stvari - jedna je da su nestali stavovi i mišljenja koje je list zauzeo prema prodemokratskom pokretu u Hong Kongu, ali je takođe nestalo redovno izvještavanje Apple Daily-ja. Priče o gradskim pitanjima i tome šta su političari radili, kao i neka vrsta kontrolnog mehanizma vlasti koju su novine imale. Generalno, cijelom gradu je gore zbog nedostatka informacija kada se Apple Daily zatvorio”.

Od kada je počeo 2022. da se bavi kompjuterskim programiranjem i digitalnim marketingom, Vujinović, koji je jedno vrijeme radio i kao di-džej, kupio je oko 2.000 sajtova.

„Razlozi za isticanje domena mogu biti brojni - njihovi vlasnici zbog nepažnje mogu da zaborave da produže registraciju svog domena na vrijeme ili da propuste obavještenja o isteku registracije. Mogu da upadnu i u finansijske probleme pa da nisu u mogućnosti da produže registraciju ili da prosto zbog nekih promjena u poslovanju kompanije ili pojedinci prestanu da koriste određeni domen koji se potom nađe na berzi“, objašnjava Vujinović.

Ne samo zbog slučaja Apple Daily, Vujinović je pažnju stranih medija skrenuo na sebe i zbog činjenice da njegov tim koji broji malo manje od 60 ljudi za popunjavanje svih tih sajtova nekim sadržajem koriste alate za generisanje teksta bazirane na veštačkoj inteligenciji (AI) - poput, sada globalno poznatog - ChatGPT-ja.

„Nisam izmislio nikakvu toplu vodu, to pola svijeta radi. Živimo u 21. vijeku i prosto ne možemo pobjeći od toga“, kaže Vujinović kroz smeh.

Od uspostavljanja te prakse, on i njegov tim tokom jednog radnog dana generišu između 100 i 200 najrazličitijih tekstova (najčešće na engleskom jeziku) koje potom distribuiraju na sajtove koji se bave najširim spektrom tema - "od igle do lokomotive".

„Vještačka inteligencija je sve bolja. Ona vlada informacijama sa interneta, ali mi ne puštamo da mašina sama generiše sadržaj, bez naše kontrole. Kada mašina generiše neki članak, čovjek stoji iza toga i provjerava ga. Imamo i proces koji se zove humanizacija kroz koji pokušavamo da 'približimo' tekst čitaocima. Dakle - mi AI koristimo samo kao alat“, objašnjava on.

Ipak, profesor primjenjene etike Kirk O. Henson ističe da upotreba vještačke inteligencije može da učini problem lažnih vijesti i lažnog predstavljanja još većim.

“Vještačka inteligencija može da širi informacije mnogo brže jer je u stanju da napravi milione poruka za kratko vrijeme i ima spobnost da oponaša druge pouzdanije. Dakle, izazov odvajanja dobrih informacija od loših, istinitih od lažnih je mnogo teži u eri vještačke inteligencije”.

Privođenje prethodnog vlasnika domena Apple Daily (Foto: AP/Kin Cheung)
Privođenje prethodnog vlasnika domena Apple Daily (Foto: AP/Kin Cheung)

Za novinara Timotija Meklaflina upotreba vještačke inteligencije i digitalnom i svetu online medija predstavlja temu o “kojoj se već sada priča” o velikoj mjeri, ali smatra da “još nije toliko rasprostranjeno”. On dodaje i da se borba za slobodu medija u posljednoj deceniji najviše odvija upravo u onlajn prostoru i da vlade mnogih zemalja “primjenjuju različite taktike, od prisiljavanja medija na zatvaranje, preko otvaranja sopstvenih lažnih web-sajtova, pa do kupovina nekih dobro poznatih domena i zatim njihovog kvarenja”.

“To je nešto što smo često viđali u jugoistočnoj Aziji. Vladine snage ili one bliske njoj preuzimaju novine, koje onda na neki način koriste svoje ime i onda nekako počnu da objavljuju iskrivljene ili pristrasne vijesti. Tu je i pitanje društvenih mreža i načina na koji se njima može manipulisati. Svakako mislim da se mnogo problema dešava na internetu koje loši akteri mogu da iskoriste”.

Nebojša Vujinović objašnjava da je cilj da sadržaj sajta bude približno isti u odnosu na onaj koji se nalazio na sajtu koji je pripadao ranijem, originalnom vlasniku.

„Mi imamo običaj da sadržaj malo proširimo u odnosu na ono šta je bila originalna 'priča' nekog domena. Skoro smo imali primjer recimo – očne klinike. Da ne bismo pisali samo o vidu i medicini povezanoj sa očima, to onda proširimo na malo širu medicinu. Generalno, više od 90 odsto tema o kojima mi pišemo su opšte poznate. Sa dobrim inputima i sa dobrom korekcijom od strane ljudskog faktora, alati bazirani na vještačkoj inteligenciji (primjera radi posljednja genercija Chat GPT-a ) mogu da napišu jako dobar tekst“, tvrdi on.

Kupio i sajt bivšeg Pape

Kao jednu od najzanimljivijih anegdota u dosadašnjem poslovanju, Vujinović voli da istakne onu koja se tiče kupovine sajta bivšeg pape Benedikta XVI koji je - kada je papa abdicirao - 2013. godine prestao sa radom.

Vujinović kaže da je cijeli jedan dan proveo na aukciji i da nije ni pio ni jeo, kako mu taj domen ne bi promakao.

„Velika je bila trema jer sam shvatio koliko veliku stvar tada kupujem“, priseća se.

A tek pošto je domen i zvanično bio u njegovim rukama – počela je „zabava“. Samo prvog dana njegovi zaposleni dobili su više od 2.000 mejlova ljudi iz svih delova svijeta koji su tražili pomoć. Za nedelju dana taj broj narastao je na 15.000 mejlova, posle čega je, kako kaže - shvatio da je jedino rješenje da ukine tu opciju.

Ispričao je još jednu priču u vezi sa upravo papinim sajtom - kako kaže - kontaktirali su ga iz jedne njemačke firme i nudili ozbiljan novac kako bi papin sajt pretvorio u porno sajt, sa argumentom da bi tako nešto „bilo ludilo“.

„Ja ni pod tačkom razno nisam htio da pristanem na to“, kaže Vujinović.

Sajt "Pope web" koji koristi domen nekadašnjeg sajta "Pope2You" koji je uspostavljen za vrijeme Pape Benedikta XVI
Sajt "Pope web" koji koristi domen nekadašnjeg sajta "Pope2You" koji je uspostavljen za vrijeme Pape Benedikta XVI

Govoreći o najvećim etičkim izazovima u digitalnom svijetu, Kirk Henson je izdvojio tri - zapošljavanje, zloupotreba platformi i - vještačka inteligencija.

“Zapošljavanje je jedno, drugo je zloupotreba, odnosno način na koji platforme preuveličavaju komunikaciju i kako zlonamerni akteri mogu da koriste internet za stvaranje lažnih priča i slika. Treći bi bio svijet u svijetu vještačke inteligencije. Kako kontrolišete sposobnost vještačke inteligencije da kontroliše, da generiše nova i lažna znanja, i da oponaša političke aktere, poslovne aktere”, ističe Henson.

Ipak, Vujinović kaže da njemu, kao osobi koja se, kako tvrdi bavi muzičkom i digitalnom umjetnošću - novac nije glavna vodilja u poslu.

„Ono što je meni najveća vodilja danas kada imam 2.000 sajtova - jesu ti mikro izazovi bukvalno na nivou svakog minuta. Nemoguće je baviti se bilo kakvom umjetnošću, a da ti glavni motiv za to bude novac“, zaključio je on.

Evropski parlament ponovo poziva na uvođenje sankcija Dodiku

Članovi Evropskog parlamenta učestvuju u glasanju tokom plenarne sjednice u Evropskom parlamentu u Strazburu, istočna Francuska, 28. februara 2024. (Foto: FREDERICK FLORIN / AFP)
Članovi Evropskog parlamenta učestvuju u glasanju tokom plenarne sjednice u Evropskom parlamentu u Strazburu, istočna Francuska, 28. februara 2024. (Foto: FREDERICK FLORIN / AFP)

Evropski parlament ponovo je pozvao na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku predsjedniku entiteta Republika Srpska kao i drugim "destabilizirajućim akterima" u BiH, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta o sprovođenju zajedničke spoljne i sigurnosne politike Evropske unije u 2023. godini.

U rezoluciji također osuđuju "opetovanu huškačku retoriku i secesionističke zakone i politike vodstva entiteta Republike Srpske, uključujući proslavu neustavnog Dana Republike Srpske 9. januara 2024."

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, ali ne i Evropske unije.

Evropski parlament je u više navrata zatražio uvođenje sankcija protiv predsednika RS-a.

Početkom jula prošle godine upućeno je pismo nadležnima u evropskim institucijama. Pismo je između ostalog potpisao i predsjednik spoljnopolitičkog komiteta, a najoštrije su osudili usvajanje zakona o neizvršavanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, što je, kako se kaže "predstavljalo direktan napad na ustavni poredak BiH i eklatantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".

U rezoluciji se također osuđuje teroristički napad na kosovske policijske službenike 24. septembra 2023. u Banjskoj na sjeveru Kosova, te se podržava normalizacija odnosa između Kosova i Srbije i razvoj dijaloga između Beograda i Prištine.

Osim pozivanja na uvođenje sankcija u Rezoluciji Evropskog parlamenta od 28. februara o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike pozivaju se politički lideri BiH da provedu opsežan skup reformi, uključujući i izborne "u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, kako je utvrđeno u njezinu ustavu i uz puno poštovanje presuda domaćih i međunarodnih sudova, uključujući sve presude Europskog suda za ljudska prava u vezi s BiH."

Zastupnici su također pozdravili odluku Evropskog parlamenta o otvaranju pristupnih pregovora Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom "čim bude postignut potreban nivo usklađenosti s kriterijima za članstvo".

Rezolucijom se pozdravlja i činjenica da je "ruska agresija na Ukrajinu potaknula EU da ponovno da prioritet svojoj politici proširenja."

Lideri država i vlada Evropske unije odlučili su prošlog decembra da otvore pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a sa Bosnom i Hercegovinom tek kada se ispune kriteriji za članstvo.

EU očekuje da BiH ispuni 14 prioriteta koji su joj postavljeni kako bi mogla otvoriti pregovore sa Evropskom unijom. BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU.

Sudije u slučajevima vezanim za Trumpa suočavaju se s talasom prijetnji bez presedana

APTOPIX Supreme Court
APTOPIX Supreme Court

Sudije i tužioci se suočavaju sa prijetnjama nasiljem dok rješavaju slučajeve u vezi s Trumpom, otkrivaju intervjui i dokumenti. Talas zastrašivanja prati napade bivšeg predsjednika na sudije kao korumpirane i pristrasne – a neki se brinu da to ugrožava američku tradiciju nezavisnosti pravosuđa.

Američkom okružnom sudiji Royce Lamberthu prijetili su ljutiti kriminalci. Narko karteli. Čak i Al Kaida.

Ali ništa ga, kaže Lamberth, nije pripremilo za val uznemiravanja nakon što je počeo saslušavati slučajeve protiv pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji su napali Kapitol SAD u pokušaju da ponište izbore 2020. godine.

Desničarske web stranice naslikale su Lambertha, kojeg je u klupu postavio republikanski predsjednik Ronald Reagan, kao dio zavjere "duboke države" za uništenje Trumpa i njegovih sljedbenika. Pozivi na njegovo pogubljenje pojavili su se na internet stranicama prilagođenim Trumpu. „Izdajice dobijaju konopce“, napisao je jedan. Nakon što je izrekao zatvorsku kaznu 69-godišnjoj ženi iz Idaha koja je priznala krivicu za pridruživanje neredima 6. januara 2021. godine, govorna pošta njegovih odaja bila je puna prijetnji smrću. Jedan čovjek je pronašao Lambertov kućni broj telefona i više puta je zvao sa slikovitim zavjetima da će ga ubiti.

"Nisam mogao vjerovati koliko sam prijetnji smrću dobio", rekao je Lamberth Reutersu, otkrivajući prvi put pozive u svoj dom.

Dok se Trump suočava s gomilom optužnica i tužbi uoči ovogodišnjih izbora, njegovi lojalisti su vodili kampanju prijetnji i zastrašivanja sudija, tužilaca i drugih sudskih službenika, prema Reutersovom pregledu podataka o prijetnjama koje je prikupila američka služba maršala, objava na desničarskim oglasnim pločama i intervjua sa više od dvadesetak agenata za provođenje zakona, pravosudnih službenika i pravnih stručnjaka.

Sudije uključene u slučajeve Trump suočene su s talasom prijetnji bez presedana
Sudije uključene u slučajeve Trump suočene su s talasom prijetnji bez presedana

Kao favorit za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. – i optuženi u četiri krivična predmeta u kojima se navodi 91 krivično djelo – Trump je spojio uloge kandidata i optuženog. Napada sudije kao političke neprijatelje, demonizuje tužioce i proglašava pravosudni sistem pristrasnim protiv njega i njegovih pristalica.

Ovakvi napadi često izazivaju porast prijetnji sudijama, tužiocima i drugim sudskim zvaničnicima na koje on cilja, otkrio je Reuters. Otkako je Trump pokrenuo svoju prvu predsjedničku kampanju u junu 2015. godine, prosječan broj prijetnji i neprijateljskih komunikacija upućenih sudijama, federalnim tužiocima, pravosudnom osoblju i sudskim zgradama se više nego utrostručio, prema Reutersovom pregledu podataka iz Službe maršala, koji je odgovoran za zaštitu osoblja saveznog suda.

“Nikada nismo ni pomišljali da bi neko od nas mogao poginuti u ovom poslu.”
Royce Lamberth, Sudac U.S. District suda

Godišnji prosjek porastao je sa 1.180 incidenata u deceniji prije Trumpove kampanje na 3.810 u sedam godina nakon što je proglasio svoju kandidaturu i počeo svoju praksu kritiziranja sudija. Sveukupno, Maršali su dokumentirali gotovo 27.000 prijetećih i uznemiravajućih komunikacija usmjerenih na savezne sudove od jeseni 2015. do jeseni 2022. godine, što je obim koji smatraju bez presedana u njihovoj 234-godišnjoj istoriji. Ne postoji nacionalno prikupljanje podataka o prijetnjama državnim i lokalnim sudijama. Mnoge države čak i ne prate problem.

Od kraja 2020., Trump je dramatično pojačao kritiku pravosuđa, prvo usljed desetina neuspjelih tužbi kojima je nastojao poništiti njegov izborni poraz, a nedavno i usred niza krivičnih i građanskih parnica. Za to vrijeme, ozbiljne prijetnje samo saveznim sudijama su se više nego udvostručile, sa 220 u 2020. na 457 u 2023., kako je izvijestio Reuters 13. februara.

"Donald Trump je postavio pozornicu", rekla je u intervjuu penzionisana predsjednica Vrhovnog suda Ohaja Maureen O'Connor, republikanka koja je podnijela ostavku krajem 2022. Trump je “svojim djelima i riječima dao dopuštenje drugima da istupe i govore o sudijama u smislu ne samo kritikovanja njihovih odluka, već i omalovažavanja njih i cjelokupnog pravosuđa”.

Trump i njegovi glasnogovornici nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Djelovao je prkosno u javnim komentarima o pravosuđu.

Uprkos porastu prijetnji, hapšenja su rijetka. Ministarstvo pravde SAD-a kaže da ne prati broj osoba optuženih ili osuđenih za prijetnje sudijama. Reuters je identifikovao samo 57 federalnih tužilaštava za prijetnje sudijama od 2020. u pregledu sudskih baza podataka, evidencije Ministarstva pravde i izvještaja vijesti.

Da li će podnijeti federalnu tužbu obično zavisi od Ministarstva pravde i njegovih tužilaca na osnovu dokaza koje je prikupio Federalni istražni biro. Ministarstvo pravde odbilo je da komentariše sudske pretnje i krivično gonjenje. FBI i maršali nisu htjeli komentirati konkretne incidente. Direktor maršala Ronald Davis rekao je za Reuters da agencija posvećuje resurse bez presedana za sudsku zaštitu. FBI je rekao da "sve potencijalne prijetnje shvaća ozbiljno".

U slučaju Lambertha, saveznog sudije u Washingtonu, američki maršali pronašli su krivca, koji nije identifikovan, i upozorili čovjeka da prestane. Nije bilo hapšenja. Maršali su nadogradili Lamberthov sistem kućne sigurnosti. Pozivi su prestali, ali je njegova zabrinutost ostala i dalje zbog prijetnji koje sada dolaze od "običnih ljudi za koje ne biste sumnjali", rekao je Lamberth.

Za sudije su prijetnje uvijek bile dio posla. Ali tradicionalno dolaze od oštećenih strana – kriminalca razljućenog dugom kaznom, supružnika zbog razvoda, biznismena zbog odluke o stečaju. Danas, jedan politički nabijen slučaj može generirati stotine prijetnji od ljudi koji nisu direktno zainteresirani za to pitanje.

Ti slučajevi mogu izazvati bijes širom političkog spektra.

Odluka Vrhovnog suda SAD-a iz 2022. da ukine zakonsko pravo na abortus izazvala je ljutnju ljevice protiv konzervativaca suda, uključujući navodni pokušaj atentata na sudiju Bretta Kavanaugha. Nakon što je procurio nacrt presude, policija je uhapsila Nikolasa John Roskea ispred Kavanoovog doma, naoružanog pištoljem, nožem i taktičkom opremom. Rekao je da je razbješnjen nacrtom presude i da planira da ubije sudiju. On se izjasnio da nije kriv za pokušaj ubistva i čeka suđenje.

Sudac Kavanaugh Minnesota
Sudac Kavanaugh Minnesota

Mnoge prijetnje sudijama koje je ispitao Reuters odražavaju Trumpove izjave u objavama i govorima na društvenim mrežama, gdje je suce napadao kao "potpuno pristrasne", "krive", "stranačke" i "neprijateljske", raspuštao sudove kao "namještene" i nazivao tužioci "korumpirani". Prijeteće poruke na pro-Trampovim internet forumima često ponavljaju te pojmove ili bivšeg predsjednika prikazuju kao herojsku figuru koju opsjedaju korumpirane sudije u tajnim “demokratskim” zavjerama.

Vješanje sudija zbog izdaje uskoro će biti na meniju momci!” rekao je jedan anonimni januarski post na pro-Trampovom forumu Patriots.Win. Objava se odnosila na saveznog sudiju Lewisa Kaplana, koji je predsjedavao uspješnom tužbom pisca E. Jean Carroll za klevetu protiv Trumpa u New Yorku. Kaplan nije odgovorio na zahtjev za komentar.

“Donald Trump je postavio pozornicu. [On] je svojim djelima i riječima dao dopuštenje da drugi izađu i govore o sudijama u smislu ne samo kritikovanja njihovih odluka, već i omalovažavanja njih i cjelokupnog pravosuđa.”
Sutkinja Ohio Supreme Court, Maureen O’Connor

Sudije na svim nivoima američkog pravnog sistema izrazile su uzbunu, rekavši da rastuća plima prijetnji ugrožava nezavisnost pravosuđa koja podupire američki demokratski ustavni poredak. Sudije ne samo da odlučuju o krivičnim i građanskim predmetima, već djeluju i kao provjera moći predsjednika SAD-a, Kongresa i državnih vlada.

Trump je 2022. godine pozvao na "ukidanje" američkog ustava ako bi ga to vratilo na vlast. U decembru je rekao da želi da "na jedan dan bude diktator", što mu je prvi povratak na funkciju, kako bi mogao da ogradi američko-meksičku granicu.

Reuters je intervjuisao 14 postojećih sudija i četiri penzionisane sudije. Neki nisu bili voljni dijeliti detalje o prijetnjama koje su primili ili mjerama opreza koje su poduzeli. Ali svi su izrazili zabrinutost zbog sve veće količine prijetnji i njihovog potencijala da potkopaju legitimitet sudova.

"Ne možemo imati situaciju u kojoj su sudije u strahu da odluka, nepopularna presuda, može dovesti do odmazde", rekao je sudija američkog Apelacionog suda Richard Sullivan, koji predsjedava saveznim pravosudnim komitetom koji nadgleda sigurnost za sudsko osoblje. intervju.

"Dolazimo da te ubijemo"

Trump je od svoje predsjedničke kampanje 2016. ismijavao pravosuđe u intenzivnom ličnom smislu. Tada je više puta napadao saveznog sudiju koji je vodio tužbu za prevaru protiv ugašenog Trump univerziteta. Optužio je Gonzala Curiela rođenog u Indijani za pristrasnost na osnovu njegovog meksičkog porijekla, nazvao ga je "mrziteljem" sa sukobom interesa zbog Trumpove tvrdolinijaške imigracione politike i predložio istragu protiv njega. „Trebalo bi da ispitaju sudiju Curiela, jer ono što sudija Curiel radi je potpuna sramota.” Curiel je odbio da komentariše.

Omalovažavanje Curiel-a uspostavilo je ton za kasnije Trumpove napade na pravosuđe, koji su ga razlikovali od drugih savremenih političkih ličnosti.

Trump je 2017. godine osudio saveznog sudiju Jamesa Robarta, republikanskog člana koji je blokirao izvršnu naredbu kojom se putnicima iz određenih pretežno muslimanskih nacija zabranjuje ulazak u Sjedinjene Države. Trump je pozvao ljude da okrive "takozvanog sudiju" za otvaranje vrata potencijalnim teroristima. Robart je rekao Reutersu da je primio hiljade neprijateljskih poruka, uključujući više od 100 prijetnji koje su dovoljno ozbiljne da pokrenu istrage službe maršala. Nije mu bilo poznato ni o kakvom hapšenju u vezi sa prijetnjama.

Kada je Trumpov mandat istekao, prijetnje su se nastavile jer su sudovi odbacili desetine tužbi koje su podnijeli Trump i njegovi saveznici zbog navodne izborne prevare.

Kad god bi se slučaj protiv Trumpa našao na sudu, “vidjeli bismo primjetan porast prijetnji upućenih bilo kojem sudiji koji je imao slučaj”, rekao je Jon Trainum, koji je predvodio jedinicu američkih maršala koja je pet godina istraživala sudske prijetnje prije nego što je otišao u penziju 2021.

Nedavno je Trump osudio sudije i tužioce uključene u više građanskih i krivičnih predmeta protiv njega. On je svoje zatvorene pristalice iz pobune na Kapitolu 6. januara opisao kao patriote i političke zatvorenike. I obrušio se na državne sudije koje su presudile da bi trebao biti diskvalifikovan sa predsjedničkih izbora 2024. na osnovu krivičnih prijava s kojima se suočava.

Sveukupno, najmanje 10 sudija i četiri tužioca primilo je prijetnje i uznemiravanje, prema intervjuima sa sudskim zvaničnicima i pregledu policijskih dosijea, dosijea federalnog suda, društvenih medija i izvještaja vijesti.

U podnesku od 26. februara, okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg okrivio je Trumpove "zapaljive primjedbe" za niz prijetnji smrću koje je dobio dok je procesuirao slučaj u kojem se tvrdi da je Trump platio tajni novac kako bi prikrio aferu sa porno zvijezdom. Jedno pismo je sadržavalo bijeli prah i napomenu: “Alvin: Ubiću te.” Drugi je upozorio da će ga "ubiti" ako ne "ostavi Trampa na miru". Navodeći porast prijetnji na 89 u 2023. u odnosu na jednu godinu ranije, Bragg je tražio nalog sudije da ograniči Trumpove javne izjave.

Crtež sa suđenja 25. januar 2024.
Crtež sa suđenja 25. januar 2024.

Još jedna česta Trumpova meta je njujorški sudija Arthur Engoron, koji je ovog mjeseca naredio bivšem predsjedniku da plati 454 miliona dolara kazne zbog lažnog precjenjivanja svoje neto vrijednosti kako bi prevario zajmodavce u svom poslu s nekretninama.

Službenik sigurnosti u Engoronovom sudu svjedočio je u novembarskom podnesku da su sudija i njegovo osoblje primili "stotine prijetnji, omalovažavajućih i uznemiravajućih komentara i antisemitskih poruka" povezanih sa slučajem. “Vjeruj mi kada ovo kažem. Doći ću po tebe”, obećala je jedna poruka. "Trump te posjeduje", upozorio je drugi. Niko nije uhapšen.

Tanja Chutkan, federalna sutkinja u Washingtonu koja je dodijeljena specijalnom tužiocu Jacku Smithu u krivičnom postupku protiv Trumpa protiv Trumpa, također je na meti. Na Trumpovoj platformi za društvene mreže, Truth Social, bivši predsjednik ju je nazvao "pristrasnom sudijom koja mrzi Trumpa" koja nije u stanju da mu pruži pravično suđenje.

Dana 4. avgusta, dan nakon što je Trump zvanično optužen u tom slučaju, Trump je objavio na Truth Social: "Ako kreneš za mnom, idem za tobom!" Sljedećeg dana, Chutkan, je primila alarmantnu govornu poštu. "Ti glupi robe n...", rekao je ženski glas, koristeći rasističku uvredu, prema izjavi koju su tužioci dali na sudu. “Ako Tramp ne bude izabran 2024., dolazimo da vas ubijemo. Zato gazi lagano, kučko.”

Njen ured je odbio zahtjev za komentar od sudije.

Trumpov glasnogovornik je tada rekao da su njegovi komentari na društvenim mrežama "definicija političkog govora" i da su ciljani na interesne grupe, a ne na sudije. Međutim, specijalni savjetnik Smith istakao je Trumpov post u zahtjevu suda od 15. septembra. Tramp je pokušavao da "podrije poverenje u sistem krivičnog pravosuđa" kroz "zapaljive napade" na one koji su umiješani u slučaj, rekao je.

Federalni agenti uhapsili su ženu koja je prijetila Chutkan, Abigail Jo Shry, 43, iz Teksasa. Izjasnila se da nije kriva za federalno krivično djelo prijetnje sudiji i čeka suđenje. Njen advokat je odbio da komentariše.

Shryjin slučaj je neobičan. Prema Reutersovoj analizi pravnih baza podataka i drugih javnih evidencija, malo ljudi se suočava s optužbama za prijetnje sudijama i saveznim sudovima.

U posljednje četiri godine, maršali su istražili više od 1.200 prijetnji federalnim sudijama koje su smatrali ozbiljnim, prema podacima dostavljenim Reutersu. Među 57 federalnih tužilaštava koje je Reuters identifikovao tokom tog perioda, 47 je uključivalo prijetnje saveznim sudijama, šest je uključivalo prijetnje državnim sudijama, a četiri su uključivale prijetnje za oba nivoa. Ne postoje nacionalni podaci o krivičnom gonjenju na državnom nivou za prijetnje sudijama.

Sudije govore o šoku od iznenadne opkoljenosti prijetnjama, a neki izražavaju frustraciju što većina njihovih uznemiravača ostaje nekažnjena.

U martu 2017., nakon što je savezni sud na Havajima blokirao Trumpov drugi pokušaj da zabrani putnike iz nekih muslimanskih zemalja, Trump je aplauzom na skupu u Tennesseeju rekao da je ta odluka "politička". U roku od 24 sata, najmanje jedna web stranica objavila je kućnu adresu predsjedavajućeg sudije u tom predmetu, Derricka Watsona. Zahtjevi za pogubljenje Watsona i njegovih kolega sudija pojavili su se na internetu. "Moramo početi vješati ove izdajnike", napisala je jedna osoba na jednoj desničarskoj web stranici. Hiljade ljutitih poziva slilo se u Watsonovu kancelariju, rekao je sudija Reutersu u svom prvom intervjuu o tom iskustvu.

Maršali su ocijenili desetine poruka ozbiljnim prijetnjama smrću i dodijelili su Watsonu 24-časovne sigurnosne jedinice na gotovo mjesec dana, rekao je. Njegova porodica je putovala više od nedelju dana u naoružanom konvoju od tri automobila radi svakodnevnih obaveza, uključujući kupovinu namirnica i kupljenje njegovih sinova iz škole.

"Kada te prijetnje uključuju našu porodicu, to je na drugom nivou", rekao je.

Maršali su ispitali muškarca iz New Jerseya i ženu iz Arizone koji su uputili posebno alarmantne prijetnje, upozoravajući ih na potencijalne optužbe ako ne prestanu, rekao je Watson. Niko nije uhapšen, rekao je, ali su najgore prijetnje prestale. Od tada, on je i dalje meta na Patriots.Win, pro-Tramp oglasnoj tabli.

Patriots.Win nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Watson je rekao da se brine da će klima zastrašivanja odvratiti ljude od služenja na klupi. Bez boljeg provođenja postojećih zakona i usvajanja novih kako bi se zaštitile sudije, budući pravnici će "biti ohladeni svojom zabrinutošću za fizičku sigurnost", rekao je on.

U Washingtonu DC, savezni sudija Reggie Walton kaže da je primio jednu ili dvije prijetnje u prvih 18 godina, vodeći velike krivične slučajeve. Ali otkako je Walton, koji je crn, počeo da saslušava slučajeve protiv napadača na Kapitol 6. januara, ljudi razbješnjeni tužilaštvom rutinski ostavljaju prijeteće i rasističke poruke na njegovom službenom telefonu, uključujući jednu jezivu prijetnju usmjerenu na njegovu porodicu.

„Jedna osoba iz Teksasa je nazvala i ostavila dvije poruke – prva je prijetila meni lično, a druga je prijetila mojoj kćeri“, rekao je Walton za Reuters. Pozivalac je znao ime njegove kćerke i njegovu adresu. „To je bilo veoma zbunjujuće“, rekao je. “Sigurno ne bih želio da se nešto dogodi nekom članu porodice.

Reggie Walton sudac, U.S. District
Reggie Walton sudac, U.S. District

Walton je rekao da je pozive proslijedio službi maršala, koja je kontaktirala FBI. Federalni agenti posjetili su čovjeka u Teksasu, rekao je Walton, ali su odlučili da ne podignu optužnicu. “Oni su smatrali da se izvinio i skrušen zbog onoga što je učinio”, rekao je. Incident nije ranije prijavljen. Walton je rekao da ga je uznemirila odluka da ne uhapsi čovjeka, ali smatra da to "treba donijeti samostalno", bez njegovog pritiska.

Prijetnje sudijama mogu biti krivično gonjene prema više saveznih zakona, od kojih je za neke predviđena kazna do 10 godina zatvora i maksimalna novčana kazna od 250.000 dolara. Ali mnoge prijeteće poruke ne ispunjavaju standarde za krivično djelo – općenito definirano kao direktna prijetnja koja osobu dovodi u strah od smrti ili nasilja – zbog sveobuhvatne zaštite slobode govora prema Ustavu SAD-a. Povlačenje crte može biti teško, kažu bivši maršali i sudije. Federalni agenti često traže jezik koji odražava jasnu namjeru da djeluje, a ne samo sugerirajući zastrašujući ishod.

Ako neko kaže, 'Suče, trebalo bi da te objese na vješala ispred zgrade suda', to je drugačije od: 'Suče, dolazim u tvoju zgradu suda i objesit ću te'," rekao je Carl Caulk, bivši pomoćnik direktora Službe maršala koji je penzionisan 2015.

Najozbiljnije prijetnje dovode do krivičnih istraga, obično od strane FBI-a. Sudije i tužioci tvrde da agenti ponekad upozoravaju prijeteće krivičnim gonjenjem ako to ponove, umjesto da ih uhapse. Međutim, obim e-pošte, telefonskih poziva, postova na društvenim mrežama i drugih komunikacija koje sadrže prijeteći jezik toliko je ogroman da se organi za provođenje zakona muče da ga održe, kažu sudije i tužioci.

To je kao da pijete kroz vatrogasno crevo, a znate da imamo samo toliko propusnog opsega“, rekao je Trainum, bivši visoki zvaničnik maršala. “Moramo proći kroz sve one koje primimo i trijažirati ih u određenoj mjeri. Za sve to treba vremena. Sve to zahtijeva resurse. Sve to zahtijeva osoblje.”

Državne sudije se također suočavaju s politički inspirisanim prijetnjama.

Okrug Maricopa u Arizoni, epicentar neutemeljenih teorija izborne zavjere, zabilježio je više od 400 slučajeva prijetnji i uznemiravanja usmjerenih na suce, njihovo osoblje i sudove između 2020. i 2023., prema ranije neobjavljenim podacima okruga koje je pregledao Reuters. Dužnosnici Maricope nisu pratili prijetnje sve dok nisu primijetili porast u 2020., rekao je županijski dužnosnik.

U Wisconsinu, predsjedničkoj bojnoj državi, zakonodavci razmatraju čvršću zaštitu sudija nakon 142 prijetnje upućene državnim sudijama u prošloj godini, prema podacima Ureda maršala Vrhovnog suda Wisconsina.

U Koloradu, nakon što je sedam sudija državnog vrhovnog suda u decembru presudilo da diskvalifikuju Trampa sa predsjedničkih izbora u državi 2024. godine, bivši predsjednik je kritikovao sud u govorima i objavama na društvenim mrežama. Sudije su se suočile sa više incidenata prijetnji i uznemiravanja, uključujući četiri pokušaja "udaranja" ili lažnih poziva s ciljem privlačenja policije u svoje domove, saopštila je Policijska uprava Denvera. Odeljenje je pooštrilo mjere obezbjeđenja za pravosuđe. Niko nije uhapšen, rekao je portparol policije.

Iako ne postoje nacionalni podaci o zastrašivanju državnih sudija, ozbiljne prijetnje njima rastu, pokazalo je istraživanje koje je 2022. godine sproveo Nacionalni pravosudni koledž, grupa za edukaciju pravosuđa, na 398 uglavnom državnih sudija. Skoro 90% izrazilo je zabrinutost za svoju sigurnost, a svaki treći je izjavio da je u nekom trenutku nosio pištolj radi zaštite, pokazalo je prethodno neprijavljeno istraživanje.

Uprkos bujici prijetnji, fizički napadi na sudije i dalje su relativno rijetki. Od 2000. godine najmanje tri državna i jedan savezni sudija su ubijeni u vezi sa svojim radom.

Ali ubistvo sina savezne sutkinje iz New Jerseya Esther Salas 2020. godine naglasilo je rizike. Ubica, samoproglašena "antifeministička" advokatica, okrivila je Salasa da se presporo kreće u slučaju u koji je bio uključen. Obukla se kao vozač pošte, upucala njenog 20-godišnjeg sina kada je otvorio vrata, i ranila muža. Ubica se kasnije ubila.

Nakon ubistva njenog sina, Salas je vodila kampanju za nove zakone kako bi bolje zaštitili osobne podatke sudija u javnim evidencijama i spriječili da ih otkriju posrednici internetskih podataka. 2022. Kongres je usvojio federalnu verziju, nazvanu po Salasinom sinu, Danielu Anderlu. Nju Džersi je takođe usvojio snažnu verziju tog zakona, rekao je Salas, ali većina drugih država nije. „Moramo se pobrinuti da sudije budu bezbedne i da budu u stanju da rade svoj posao, a da se ne osećaju kao mete u meti“, rekla je ona u intervjuu.

Slučaj Salas "bio je poziv na buđenje za cijelu zemlju", rekao je Davis, direktor maršala.

Ronald Davis
Ronald Davis

Nikada nismo ni pomišljali da bi neko od nas mogao poginuti u ovom poslu”, rekao je Lamberth.

Ubrzo nakon toga, Lamberth, veteran vijetnamskog rata, dobio je prvu prijetnju smrću. U pismu njegovim odajama pisalo je da će biti ubijen ako ne oslobodi dilera droge kojeg je zatvorio. Šerifi su upoznali njegovu porodicu sa sigurnosnim mjerama, ali su bili nervozni, rekao je Lamberth. “Morali smo se prilagoditi činjenici da možemo biti meta.

Još jedan strah je uslijedio nakon napada Al Kaide u septembru 2001. Američka vlada se plašila da bi Lamberth, tada glavni sudija Suda za nadzor stranih obavještajnih službi SAD-a, mogao biti meta atentata jer je odobrio prva prisluškivanja islamističke militantne grupe 1990-ih.

Svuda sam išao sa zaštitom maršala nekoliko godina,” rekao je.

Ipak, rekao je Lamberth, nije bio spreman za ogroman broj prijetnji koje je dobio u vezi sa slučajevima nereda 6. januara. Mnogi su od ljudi s desne strane razbješnjeni kaznama koje je izrekao, ali je dobio i neke prijetnje s ljevice. Iako su mnogi od njih u stanju mirovanja, rekao je Lamberth, maršali su ostavili sudiju bez sumnje da su neki "opasni", a on i njegova porodica ostaju u stalnoj pripravnosti.

Kad god primi isporuku kod kuće, prisjeti se šta se dogodilo porodici sutkinje Salas u Nju Džersiju.

Živjeti na ovaj način, to će vam promijeniti život,” rekao je.

Kako je osuđeni šef slovačke kontraobavještajne službe završio u Mostaru

Ilustracija
Ilustracija

Bivši šef kontraobavještajne službe Slovačke Peter Gašparovič, osuđen za korupciju i odslužio dvije trećine kazne, sklonio se u BiH tokom uslovnog dopusta i zatražio azil, što ga štiti od mogućeg izručenja.

On je treći visoki sigurnosni dužnosnik Slovačke koji je u proteklih godinu dana našao utočište u BiH, otkriva Detektor.

Srijeda je 29. novembra 2023. godine, pola devet ujutro, kada na Granični prelaz Bijača u Bosnu i Hercegovinu ulazi škoda s bratislavskim registarskim oznakama. U njoj je Peter Gašparovič, nekadašnji kontraobavještajni šef u Obavještajnoj službi Slovačke (SIS), koji ne dolazi u običnu turističku posjetu. On je u tom momentu na uslovnom otpustu nakon odležane dvije trećine kazne od ukupno 22 mjeseca zatvora zbog korupcije.

Automobil škoda bratislavskih registarskih oznaka identičnih onima s kojima je Gašparovič ušao u BiH, novinari su početkom februara pronašli parkiran tik ispred ulaza u zgradu u ulici Blajburških žrtava u Mostaru. Stanari i radnici okolnih firmi s kojima su razgovarali novinari Detektora i Istraživačkog centra “Jan Kuciak” (ICJK) znatiželjni su jer nemaju puno posjetilaca iz Slovačke, ali vlasnika automobila još uvijek nisu uspjeli upoznati.

“Viđam da se pojavila škoda, mjesec-dva, ali ne znam ni ko je, ni šta je”, kaže jedan stanar.

Sunčano februarsko vrijeme nije izmamilo Gašparoviča na šetnju Mostarom tokom tri dana koliko su novinari Detektora i ICJK-a proveli čekajući ga ispred haustora u Blajburških žrtava kako bi ga pitali kako i od čega živi te zašto se odlučio za BiH i Mostar, nakon što je, prema drugostepenoj presudi Vrhovnog suda u Slovačkoj, uz zatvorsku kaznu morao vratiti i 20.000 eura odštete.

Gašparovič ne izlazi iz stana na trećem spratu u blizini zgrade Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), dok stanari počinju negodovati jer novinari nadgledaju njihov kraj, uz pitanja koga tražimo i zbog čega, ali nakon objašnjenja se povlače. Neko od stanara je pozvao i policiju, koja je obišla ekipu Detektora.

Do tada su novinari već obišli desetine stanova, prije nego ih je u jednom na trećem spratu dočekao čovjek crne kose u četrdesetim godinama s prosijedom bradom, čiji izgled odgovara fotografiji Gašparoviča s potjernice slovačke policije iz decembra 2023. godine, raspisane nakon što je on došao u BiH.

“Dobrý deň”, pozdravlja ga novinar ICJK-a, na šta i on isto odgovara.

No, nakon pitanja da li je on Peter Gašparovič, zatvara vrata. Poslije nekoliko pitanja kroz zatvorena vrata, odbija komunicirati s novinarima.

Novinar ICJK-a Tomaš Madlenak siguran je da je na vratima stana vidio Gašparoviča. Na osnovu drugih nezvaničnih potvrda iz najmanje dva sigurnosna izvora te susreta na vratima, Detektor i ICJK mogu potvrditi da je Gašparovič nastanjen u Mostaru.

Dvije sedmice poslije, novinari Detektora ponovo su posjetili adresu, gdje nisu više vidjeli automobil sa slovačkim tablicama niti je iko odgovarao na zvono na vratima stana.

Novinari ispred vrata stana u kome su zatekli Petra Gašpareviča. Foto: Detektor
Novinari ispred vrata stana u kome su zatekli Petra Gašpareviča. Foto: Detektor

Dugogodišnji novinar slovačkog Aktualityja Jan Petrovič pojašnjava kako se Gašparovič iz pozicije visokorangiranog službenika umiješao u mrežu kriminala otkrivenu u Slovačkoj.

“On je bivši šef kontraobavještajne službe SBS-a za vrijeme [prethodne] vladavine Roberta Fica i jedan je od visokopozicioniranih pripadnika državnih snaga bezbjednosti koji je zapravo završio u mreži istraga koje su pokrenute nakon promjene vlasti, kada je u Slovačkoj rečeno da policija ima odriješene ruke i da također može da istražuje zločine koji dopiru do visokih krugova, bilo u snagama bezbjednosti ili u politici”, objašnjava Petrovič.

Gašparovič je treća osoba koju su novinari Detektora i ICJK-a otkrili u BiH, u koju su ranije, bježeći od zatvorskih kazni, stigli Marian Kučerka i Jan Kalavsky, visokorangirani službenici slovačke Nacionalne agencije za kriminalitet (NAKA), prvi osuđen pravosnažno, a drugi prvostepeno zbog umiješanosti u slučajeve korupcije i zloupotrebe položaja.

Petrovičeva kolegica iz redakcije Laura Kello Kalinska, koja duži vremenski period prati ove slučajeve, dodaje kako je neophodno što prije provjeriti od kojeg novca ove osobe žive u BiH. Posebno navodi primjer Kalavskog, za kojeg kaže da je tokom suđenja navodio da nema novca i da je morao primati poklone, a danas u BiH posjeduje kuću s bazenom.

“Mislim da nije opasnost ako se oni vrate u Slovačku, već naprotiv, opasnost je ako ostanu u stranim zemljama i stvaraju nove mreže, a ne znamo ko ih zapravo plaća, odakle im novac, od čega žive i kako rade. (…) Treba razmisliti da li vlasti, strane i slovačke, trebaju provjeriti od čega ti ljudi zapravo žive, i ako to ne mogu dokazati, da se vrate u Slovačku i odgovaraju na pitanja lokalnim vlastima”, smatra ona.

Već sada, dolazak slovačkih bjegunaca za BiH predstavlja sigurnosni izazov, smatra Veldin Kadić sa Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Pojašnjava kako je malo vjerovatno da oni žele narušiti sigurnosne prilike, ali da uprkos tome postoji potreba za oprezom zbog njihove pozadine, ali i kontroverzi u vezi s njihovim boravkom, načinom života, sticanjem finansija. Prisustvo bjegunaca iz Slovačke neće trenutno prerasti u sigurnosnu prijetnju, objašnjava Kadić i dodaje kako ovi slučajevi zahtijevaju da vlasti u BiH pojačaju kontrolu, te ubrzaju, pojednostave i pooštre procedure oko dobijanja azila u ovakvim i sličnim slučajevima.

“Ukoliko, zbog bilo kojeg razloga, BiH indiferentno pristupi ovom problemu, te na račun toga postane sigurno utočište za bjegunce i iz drugih država Evrope, to će, dugoročno, ne samo da našteti našem međunarodnom ugledu nego i nosi potencijalni rizik da preraste u neku vrstu i sigurnosne prijetnje”, kaže Kadić.

Za slovačke sigurnjake BiH je već sigurno utočište.

Nakon što su novinari Detektora i ICJK-a u decembru prošle godine otkrili da se dvojica slovačkih obavještajaca skrivaju u BiH, krajem januara ove godine slovački mediji su objavili informaciju zasnovanu na podacima Vrhovnog suda Slovačke kako je Gašparovičev telefon lociran u BiH, a Interpol potvrdio da je on pobjegao u BiH 29. novembra 2023.

Detektor i ICJK sada su pronašli Gašparoviča u Mostaru.

Najprije je sigurnosni izvor Detektora potvrdio da je bivši šef Kontraobavještajne službe Slovačke u BiH ušao krajem novembra u automobilu škoda. Drugi nezavisni sigurnosni izvor potvrdio je da se Gašparovič nastanio u Mostaru.

Peter Gašparovič u zgradi Specijalnog suda Slovačke. Foto: TASR – Jakub Kotian
Peter Gašparovič u zgradi Specijalnog suda Slovačke. Foto: TASR – Jakub Kotian

Ko je Peter Gašparovič?

Peter Gašparovič, 43-godišnjak iz Pezinoka nadomak Bratislave, u Slovačkoj je osuđen na zatvorsku i novčanu kaznu nakon učešća u korupcijskoj aferi koja je uključivala jednog slovačkog biznismena.

Ovaj bivši šef kontraobavještajnog odjela Slovačke tajne službe na optuženičkoj klupi se našao 2020. godine, nakon ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnirove, kada je otkriven veliki broj korupcijskih afera i umiješanosti visokih zvaničnika policije, poreske uprave i SIS-a u kriminalne radnje.

Značajan broj slučajeva otkriven je u velikim akcijama poput one kodnog naziva “Juda”, u kojoj je uhapšen i bivši rukovodilac policije Milan Lučansky, koji je kasnije u pritvoru počinio samoubistvo.

Priča koja je Gašparoviča dovela do presude počinje 2018. godine, kada je prvobitno optužen za ucjenjivanje vlasnika privatne kompanije. Ovaj biznismen naišao je na probleme s policijom i poreskim istražiteljima, zbog kojih je firma nakon cijelog slučaja bankrotirala.

Prije bankrota, Porezna uprava Republike Slovačke zamrznula je cjelokupnu imovinu kompanije, a vlasnik je tvrdio da je od njega pokušana iznuda u novcu. Nakon tog razgovora, prema presudi, on se sastaje s dva pripadnika Slovačke tajne službe, od kojih je jedan Peter Gašparovič.

Dvojica obavještajaca biznismenu su saopćili da, ukoliko želi da njegovi problemi nestanu, treba da im plati najmanje 350.000 eura, kao i da će taj novac, ako se bude ponašao dobro, dobiti nazad kroz nezakoniti povrat poreza. On je, prema presudi, platio 200.000 eura, koje su osobe iz porezne uprave podijelile s Gašparovičem i drugim obavještajcem, ali je slovački biznismen ovaj slučaj prijavio policiji i on je na kraju dobio sudski epilog.

U optužnici protiv Gašparoviča se navodi kako je policija, nakon ubistva novinara Kuciaka i otkrivanja brojnih afera, rasvijetlila i onu u kojoj je uhapšen Gašparovič, protiv kojeg su optužbe za iznudu prekvalifikovane pa je prvostepenom presudom Specijalnog suda godinu dana kasnije proglašen krivim za direktnu korupciju i osuđen na 11 godina zatvora, uz novčanu kaznu od 50.000 eura.

Poslije njegove žalbe na ovu presudu, Vrhovni sud Slovačke je, drugostepenom presudom iz marta 2022. godine, odlučio kako djela za koja je Gašparovič osuđen trebaju biti prekvalifikovana u indirektnu korupciju, za šta su predviđene mnogo manje kazne. Uz tu odluku, Gašparovič je osuđen na 22 mjeseca zatvora i 20.000 eura novčane kazne.

Kako je Gašparovič vrijeme provodio u pritvoru još od hapšenja u decembru 2020. godine, odlukom iz augusta 2022. pušten je na uslovnu slobodu, jer je odslužio dvije trećine kazne.

Nakon što je Ured specijalnog tužioca uložilo žalbu na drugostepenu presudu i nakon što se Gašparovič nije pojavljivao na ročištima, Vrhovni sud je za njim 14. decembra 2023. godine raspisao potjernicu. Potraga slovačke policije i Interpola utvrdila je kako je još krajem novembra stigao u BiH, te kako više nije dostupan pravosudnim organima Slovačke, zbog čega je 17. januara Sud odlučio da će prema njemu postupati kao prema bjeguncu.

Samo dan nakon ove odluke Suda, Gašparovič je putem svog advokata dao pisanu saglasnost da se o žalbi odlučuje u njegovom odsustvu, te je Sud odlučio usvojiti žalbu Tužilaštva, zbog čega je Gašparovič suočen s novim procesom.

U tom postupku, Sud bi trebao odlučiti o dužinu Gašparovičeve kazne. Na ponovljeni proces bi, prema riječima Katarine Batkove, izvršne direktorice organizacije VIA IURIS iz Bratislave, mogle utjecati izmjene krivičnog zakona kojima bi se usvojile blaže kazne za ove zločine, a na kojima insistira aktuelna politička većina.

Prema riječima Batkove, izmjene zakona rezultirat će smanjenjem kazni za slučajeve korupcije i roka zastarjelosti za istrage u takvim predmetima, što bi u konačnici moglo dovesti do toga da osobe osumnjičene za ova djela ne dođu pred sud i ne budu kažnjene.

Tako novi zakon predviđa da osobe u slučajevima korupcije vrijednim manje od 250.000 eura mogu dobiti kazne zatvora u trajanju maksimalno četiri godine.

“Tada sud može odlučiti da osobi koja je osuđena na manje od četiri godine zatvorske kazne zapravo ova kazna bude odgođena. Postojat će uslovna kazna, o kojoj će odlučivati sud, i ako je riječ o prvom krivičnom djelu, onda osuđeni neće ići u zatvor i vjerovatno će završiti na uslovnoj slobodi”, dodaje Batkova.

Protesti u Bratislavi protiv novog krivičnog zakona. Foto: Detektor
Protesti u Bratislavi protiv novog krivičnog zakona. Foto: Detektor

Bosna i Hercegovina – mirna luka za strane osuđenike

Zbog ovih izmjena krivičnog zakona, desetine hiljada građana Bratislave i drugih slovačkih gradova od decembra protestuju pred brojnim institucijama vlasti. Hiljade njih, na najvećim protestima pred slovačkim Parlamentom, 7. februara uzvikivali su parole kojim traže da premijer Robert Fico bude smješten u zatvor, a zahtijevali su i odustajanje od usvajanja izmjena krivičnog zakona, koje predviđaju mnogo blaže kazne za najteže oblike kriminala u ovoj zemlji.

Dan nakon protesta, slovački Parlament usvojio je izmjene zakona.

Fico se i prije šest godina, tokom ranijeg mandata, susreo s kritikama i protestima koji su kulminirali u vrijeme ubistva novinara Jana Kuciaka u februaru 2018, poslije čega su on i cijela njegova tadašnja vlada 15. marta podnijeli ostavke.

Iz Vlade i stranke Roberta Fica nisu odgovorili na zahtjev za razgovor i komentar za ovu priču.

Pet godina nakon ove ostavke, koje su obilježila otkrivanja brojnih afera, hapšenja i sudski procesi, Fico se ponovo našao u fotelji slovačkog premijera. Jedan od njegovih prvih prijedloga bilo je gašenje Specijaliziranog tužilaštva za korupciju i izmjene krivičnog zakona, čime bi bile smanjene kazne za brojna krivična djela, a prvi korak napravio je u decembru, kada je vlada na čijem je čelu predložila izmjene zakona.

Ovakve izmjene, kako kaže Maria Kolikova, ministrica pravde u prethodnoj Vladi i današnja članica Parlamenta iz opozicione stranke, promijenile bi status osoba koje su ranije osuđne za korupciju, kao što je Gašparovič, te utjecale na buduće istrage u sličnim predmetima, uključujući i onaj koji se tiče ubistva novinara.

Politička opozicija u Slovačkoj ovakvu reformu krivičnog zakona naziva “promafijaški paket”.

Dok ove izmjene ne budu u potpunosti ostvarene, osobe poput Petera Gašparoviča svoju mirnu luku pronalaze u Bosni i Hercegovini, gdje im dugotrajni postupci azila omogućavaju da jednostavno mogu čekati da njihove kazne budu smanjene, nakon čega bi se mogli vratiti u svoju domovinu.

Ranije istraživanje je otkrilo da su Marian Kučerka i Jan Kalavsky već zatražili azil u BiH iako su u Slovačkoj osuđeni za korupciju i zloupotrebu položaja.

“Malo je teško povjerovati u priču da su osobe koje se međusobno ne poznaju a suočene su sa istim problemom u svojim matičnim zemljama, sasvim slučajno odabrale BiH kao mjesto za potencijalno utočište”, kaže Kadić.

“U tom slučaju ili oni računaju da bi im komplicirano uređenje u BiH i ponekad nejasne i spore procedure mogle ići naruku u pravnim zavrzlamama oko eventualnog izručenja ili preko privatnih političkih veza računaju na odugovlačenje procesa i eventualnu zaštitu. Ni ovo posljednje ne bih isključio”, dodaje.

Freedom House izvještaj: Nefunkcionalnost politike obara slobode u BiH

Alexandra Karppi, Freedom House stručnjakinja koja pokriva Balkan
Alexandra Karppi, Freedom House stručnjakinja koja pokriva Balkan

U  intervjuu za Glas Amerike ,Alexandra Karppi, ekspertica Freedom House za zemlje Zapadnog Balkana komentira godišnji izvještaj ove organizacije o stanju sloboda u svijetu, fokusirajući se na stanje u Bosni i Hercegovini. Razgovor je vodila kolegnica Ivana Konstantinovic.

Bosna i Hercegovina se nalazi gotovo na samom dnu ljestvice kada je u pitanju Evropa, što između ostalog pokazuje kako ozbiljno političko nefukcioniranje jedne zemlje direktno utječe na zaštitu ljudskih prava i gradjanskih sloboda i političke participacije, govori Alexandra Karppi i dodaje:

"Rejting BiH je ponovno pao zbog još jedne godine u kojoj je ured Visokog predstavnika morao intervenirati, u ovom slučaju u formiranju entitetske vlade. I naravno time se postavlja pitanje da li gradjani BiH uistinu imaju mogućnost da slobodno biraju svoje lidere i da dožive da izabrani zvaničnici preuzmu vlast. To je jedno od fundamentalnih gradjanskih prava u demokracijama, i ključno je za budućnost BiH. Taj se problem u BiH vuče godinama, i takva situacija ugrozava mogućnost gradjana da u potpunosti sudjeluju u demokratskom izboru lidera. Bosna i Hercegovina usprkos time ima odredjeni potencijal da bude model, usprkos takvim propustima u svojim političkim strukturama."

Na pitanje Glasa Amerike koliko sve veći ruski utjecaj u BIH , koji postoji prvenstveno usljed veza Republike srpske i Rusije , direktno utječe na smanjenje sloboda, Karppi kaže:

Da, rast tog utjecaja ima direktne posljedice po slobodu medija. Naš se izvještaj zasniva i fokusira na ono što ljudi iskuse u samoj državi, pa tako i novinari. Mi smo čuli od novinara u BiH da se sve više i češće sučeljavaju s neprijateljski nastrojenom okolinom u tom smislu. Nekim novinarima u pitanje dolazi osobna sigurnost. Medjutim, ne može se reći da je situacija takva samo usljed vanjskih utjecaja. Mi vanjske utjecaje ne ugradjujemo direktno u naše izvještaje, ali mi to svakako pratimo na terenu. Ali, na kraju se mora reći, u BiH postoji dovoljno prijetnji koje dolaze iznutra, domaćih prijetnji – na primjer novi zakoni u RSu kao kriminalizacija klevete . Sve to utječe na mogućnost novinara da slobodno putuju i izvještavaju , da drže vlasti odgovornima kroz izvještavanje, da slobodno pišu i slobodno sudjeluju , u svim medijima. To jest dio kompletne slike, ali u 2023. Nije došlo do rapidnog pada slobode u medijima u odnosu na prethodnu godinu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG