Linkovi

Top priča

Talibani dozvolili letove sa strancima iz Kabula

Avion Qatar Airwaysa polijeće sa aerodroma u Kabulu, Afganistan, u četvrtak, 9. septembra 2021.

Talibanske vlasti dozvolile su katarskom čarter letu da krene u Dohu sa aerodroma u Kabulu u četvrtak, što je prvi let za evakuisane osobe koji je poletio otkako su SAD okončale svoju vojnu operaciju u Afganistanu 31. augusta.

Više medijskih izvještaja kaže da je na ukrcavanju bilo oko 200 ljudi, ali VOA nije uspjela nezavisno provjeriti broj.

Specijalni izaslanik Katara Mutlaq bin Majed al-Qahtani razgovarao je u četvrtak s novinarima na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai, naglasivši da se nije radilo o letu za evakuaciju, već o tome da su na njemu bili Amerikanci i drugi zapadnjaci.

Katarski izaslanik rekao je da nema tačan broj ljudi koji su poletjeli iz afganistanske prijestolnice. On je dodao da bi sutra mogao biti još jedan let i ljudi bi trebali "osjetiti da je to normalno".

Govoreći uz al-Qahtanija, glasnogovornik talibana Zabiullah Mudžahid rekao je da su stručnjaci iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata radili na tome da se aerodromski sistemi ponovo pokrenu, kao i da se pokrenu za komercijalne letove.

Mudžahid je rekao da očekuje da će uskoro biti uspostavljen cijeli aerodrom, što će omogućiti nastavak i domaćih i međunarodnih letova.

U izjavi za VOA, glasnogovornik State Departmenta odbio je dati dodatne detalje u vezi s letom iz Kabula u četvrtak.

"Kao što smo rekli, naši napori da pomognemo građanima SAD -a i drugima kojima smo posebno posvećeni su u toku, ali trenutno nismo u mogućnosti podijeliti dodatne detalje", rekao je glasnogovornik.

Američki državni sekretar Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin sastali su se s katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom al-Thanijem u Dohi, ranije ove sedmice tražeći podršku za evakuaciju Amerikanaca i Afganistanaca u opasnosti nakon što su zemlju preuzeli talibani.

Administracija je rekla da je također radila s Katarom na uspostavljanju letova iz Kabula.

"I to je razlog zašto je državni sekretar na terenu, u regionu, razgovara i pregovara dok mi razgovaramo", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki za VOA u srijedu.

Hiljade ljudi je ostalo

Međutim, postoji mnogo Afganistanaca koji su u opasnosti, kao i neki Amerikanci koji su još uvijek u Afganistanu, saopštila je Hazami Barmada, nezavisna humanitarna organizacija koja pomaže u evakuaciji. Procjene se razlikuju o tome koliko Afganistanaca ispunjava uslove posebne vize za Sjedinjene Države ili su ranjive grupe, ali vjeruje se da ih ima na hiljade.

Od četvrtka navečer po lokalnom vremenu u gradu Mazar-e-Sharif, najmanje jedan let od 705 ljudi, uključujući devet Amerikanaca, devet legalnih stalnih stanovnika SAD-a i 170 nositelja posebne imigrantske vize, još uvijek čeka nazeleno svjetlo, navodi Barmada za VOA. SIV-ovi, kako ih se obično naziva, vize su za Afganistance koji rade kao prevodioci i druge poslove koji su podržavali 20-godišnju američku operaciju u Afganistanu

"Shvatamo da se trenutno odvija mnogo pregovora između State Departmenta i talibana, preko pregovarača. I zaista se nadamo da naši letovi neće biti obustavljeni, pogotovo jer su već obećali polazak", rekao je Barmada.

Nije jasno koliko čarter letova čeka polazak u Mazar-e-Sharifu. Zvaničnik State Departmenta rekao je da im je poznato da samo dva čarter aviona u Afganistanu pokušavaju da napuste.

Državni sekretar SAD Antony Blinken pozvao je talibane da omoguće čarter avionima da polete iz Afganistana. U tim avionima su Amerikanci i Avganistanci koji već danima stoje zaglavljeni na aerodromu Mazar-i-Sharif.

"Za sada talibani ne dozvoljavaju polijetanje čarter letova. Tvrde da neki od putnika nemaju potrebnu dokumentaciju", rekao je Blinken tokom konferencije za novinare s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

U Bijeloj kući, na pitanje kako bi SAD mogle pritisnuti talibane da učine više, zvaničnici su priznali ograničenja.

"Nemamo ulogu u sprječavanju polijetanja letova. Nismo na terenu", rekla je press sekretarica Bijele kuće Jen Psaki tokom brifinga u srijedu.

Ona je rekla da u avionima može biti nekolicina Amerikanaca, zajedno s nekoliko stotina drugih koji nisu identificirani ili provjereni, a postoji i "fundamentalno pitanje" o tome gdje će sletjeti.

"Hoćemo li dopustiti avionu sa stotinama ljudi da ne znamo ko su oni, ne znamo koji su sigurnosni protokoli uspostavljeni, da sleti u američku vojnu bazu?", upitala je Psaki.

See all News Updates of the Day

Blinken u srijedu u Ukrajini i Njemačkoj, a u petak sa Lavrovom u Ženevi

Russian tanks T-72B3 take part in drills at the Kadamovskiy firing range in the Rostov region in southern Russia, Jan. 12, 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken će na sastanku sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom, u petak u Ženevi, tražiti od Moskve da preduzme hitne korake na deeskalaciji situacije na granici sa Ukrajinom, saopštio je u utorak neimenovani zvaničnik State Departmenta.

Zvaničnik je novinarima rekao da je Rusija do sada radila suprotno od deeskalacije, uprkos diplomatiji, i da bi mogla da napadne Ukrajinu u bilo kojem trenutku, moguće u januaru ili februara, prenosi agencija Reuters.

Blinken je prethodno telefonom razgovarao sa Lavrovom i založio se za diplomatski put do deeskalacije napetosti zbog raspoređivanja velikog broja ruskih snaga na granici sa Ukrajinom, saopšteno je iz State Departmenta.

Blinken je ponovio da su Sjedinjene Države posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i dodao da u razgovorima o evropskoj bezbjednosti moraju da učestvuju NATO saveznici i evropski partneri, uključujući i Ukrajinu, navodi se u saopštenju.

Iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova saopšteno je da je Lavrov tražio od Blinkena da ne ponavlja spekulacije o navodnoj "ruskoj agresiji" i da se razgovaralo o mogućnosti novih kontakata uskoro.

Blinken će, kako je ranije najavljeno iz State Departmenta, posjetiti Ukrajinu ove nedelje gdje će se sastati sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dok rastu tenzije između SAD i Rusije zbog moguće ruske invazije na susjednu zemlju.

State Department saopštio je u utorak da je brzo dogovoreno putovanje i da se Blinken planira sastati u srijedu u Kijevu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom. Navodi se da je cilj posjeta "pojačati predanost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine".

Blinken će zatim otputovati u Berlin na susret s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock "kako bi razgovarali o nedavnim diplomatskim angažmanima s Rusijom i zajedničkim naporima za odvraćanje daljnje ruske agresije na Ukrajinu", saopštio je State Department.

Nagomilavanje oko 100.000 ruskih vojnika duž istočne granice Ukrajine izazvalo je bojazan da Moskva planira vojnu akciju protiv svog susjeda, koji je nekoć bio dio Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom. Rusija je oduzela poluotok Krim Ukrajini 2014.

Blinkenovo putovanje uslijedilo je nakon prošlosedmičnog razgovora u Ženevi između ruskih i američkih dužnosnika s ciljem rješavanja razlika oko Ukrajine i drugih sigurnosnih pitanja. Nije zabilježen napredak.

Rusija je tražila garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO.

Prošle sedmcie Bidenova administracija optužila je Moskvu da priprema "operaciju pod lažnom zastavom" kao trik za intervenciju u Ukrajini, optužba koju je Rusija ljutito odbacila.

US Says Russia Preparing ‘False Flag’ Operation to Justify Invading Ukraine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Američka delegacija posjetila je Kijev u ponedjeljak kako bi pokazala potporu Ukrajini u sukobu s Rusijom.

Američka senatorica Amy Klobuchar, demokrata, rekla je ukrajinskom servisu VOA-e: “Ovdje imamo demokrate i republikance vrlo različitih političkih pogleda koji govore da stojimo uz Ukrajinu, i ako Vladimir Putin odluči krenuti ovim izdajničkim antidemokratskim putem invazije na ovu zemlju, bit će stroge i brze sankcije.”

Američki senator Kevin Cramer, republikanac, rekao je za VOA: “Sjedinjene Države neće samo sjediti skrštenih ruku i biti promatrač ako se nešto dogodi. Ono što bismo željeli učiniti je spriječiti da se to dogodi. Želimo biti odvraćajući faktor. Želimo biti dio rješenja prije početka borbe.”

Neke informacije za ovaj izvještaj dao je The Associated Press.

Putovanja poremećena, zimska oluja prekrila istočni dio SAD-a i Kanade

APTOPIX Washington Winter Weather

Velika zimska oluja u ponedjeljak je prekrila dio Sjeverne Amerike snijegom dok je presijecala istočnu obalu SAD-a u Kanadu, poremetila putovanja i isključila električnu energiju hiljadama domova.

Oko 120.000 američkih kupaca bilo je bez struje prema web stranici PowerOutage.us, s najvećom koncentracijom u srednjoatlantskoj državi Zapadna Virginija i jugoistočnim državama Sjeverne i Južne Karoline i Georgije.

Više od 1600 letova unutar, u ili iz Sjedinjenih Država otkazano je do sredine poslijepodneva u ponedeljak, uz 3000 dan ranije, prema web stranici za praćenje letova FlightAware.

Veliki dijelovi kanadskih pokrajina Quebec i Ontario su pod upozorenjima na zimsku oluju ili mećavu, navodi se na web stranici kanadske vlade.

U Torontu se očekivalo do 60 centimetara snijega - "povijesna oluja za grad", tvitao je Anthony Farnell, glavni meteorolog kanadskog TV kanala Global News.

Snow covers a neighborhood during a winter storm in Dayton, Ohio, Jan. 17, 2022.
Snow covers a neighborhood during a winter storm in Dayton, Ohio, Jan. 17, 2022.

Mnoge škole su zatvorene, a školski autobusi nisu vozili u Quebecu i na jugu Ontarija, uključujući područje Toronta. Učenici su se trebali vratiti u učionice u ponedjeljak u obje pokrajine nakon odmora.

Ponedjeljak je bio državni praznik u Sjedinjenim Državama, pa su većina škola i mnoge firme već zatvorene, iako mnogi ljudi obično iskoriste priliku da putuju tokom dugog vikenda.

Američka nacionalna meteorološka služba (NWS) ranije je saopštila kako očekuje da će oluja danas "polako stišati", ali da će snijeg nastaviti padati tokom večeri u gornjem dijelu New Yorka i Nove Engleske.

Najveće snježna oborine od 0,7 metara (2 stope, 2,5 inča) zabilježene su u Ashtabuli, Ohio, objavila je agencija.

"Značajni utjecaji snijega, leda, vjetra i obalnih poplava zadržat će se na velikom području", rekao je NWS u tweetu.

Oluja je izazvala štetna tornada na Floridi, dok su u Karolini i planine kroz regiju Appalachian Mountains, ledeni uvjeti i jaki vjetrovi izazvali zabrinutost.

Snažni vjetrovi rušili su stabla i uzrokovali obalne poplave, a u Bostonu je javljen olujni udar od 3,6 metara.

Promet je bio ozbiljno poremećen; vozači su bili upozoreni na opasne uvjete na cesti i velike glavobolje na putu od južne američke države Arkansas sve do Quebeca u Kanadi.

A worker drives a sidewalk snow plow down the middle of a street in Pittsburgh, Pennsylvania, Jan. 17, 2022.
A worker drives a sidewalk snow plow down the middle of a street in Pittsburgh, Pennsylvania, Jan. 17, 2022.

Dio prometne međudržavne autoceste I-95 zatvoren je u Sjevernoj Karolini.

U Torontu je policija na Twitteru objavila da je zatvorila dva dijela autoceste zbog ekstremnih vremenskih prilika i zamolila vozače da ostanu kod kuće, "osim ako nije apsolutno neophodno".

"Vidimo da se brojni automobili moraju zaustaviti i odlediti vjetrobransko staklo", objavilo je Ministarstvo prometa Quebeca u tweetu u ponedjeljak ujutro. "Obilne oborine i udari dopuštaju stvaranje leda, unatoč brisačima vjetrobranskog stakla - razlog više da ostanete kod kuće!"

Američki dužnosnici također su obeshrabrili vožnju, a mnoge su države predvidjele timove za rješavanje hitne situacije, posebno na jugu.

Sjeveroistok Sjedinjenih Država već je ranije ovog mjeseca doživio snježni haos. Kada je oluja prekrila sjeveroistok, stotine vozača zaglavile su više od 24 sata na I-95, glavnoj autocesti koja povezuje Washington, D.C.

Dan Martina Luthera Kinga: Borba za biračka prava i danas relevantna

Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Sjedinjene Države u ponedeljak obilježavaju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg, odajući priznanje afroameričkom pastoru međunarodno poznatom kao simbol građanskih prava.

Uspon Martina Lutera Kinga mlađeg kao lidera za građanska prava počeo je 1955. godine kada je predvodio akciju za desegregaciju javnih autobusa u saveznoj državi Alabami. Nastavio je da vodi miroljubive nacionalne pokrete koji su se zalagali za jednaka prava.

Godine 1964. King je dobio Nobelovu nagradu za mir i iste godine američki predsjednik Lindon Džonson potpisao je Zakon o građanskim pravima, a sljedeće godine i Zakon o pravu glasa. Tim zakonima je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima, kao i diskriminatorna pravila koja su sprječavala crnce da glasaju.

“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti ocjenjivani po boji kože, već po karakteru”, jedna je od poruka Martina Lutera Kinga.

Sekretarijat za pravosuđe odao je počast Kingu na virtuelnom forumu.

Doktor King je imao uticaja na sve naše živote i njegovo naslijeđe nade i njegova neumorna posvećenost pravdi i jednakosti ostaju prisutni u našem svakodnevnom radu u Odjeljenju za građanska prava”, poručila je Kristen Klark, pomoćnica sekretara za pravosuđe, zadužena za ljudska prava.

Brojni lideri za građanska prava kažu da je Kingova borba da obezbijedi jednaka prava glasa i danas bolno relevantna.

Ono što je dr King govorio je - dajte nam glasački listić da biramo sudije koje će biti pravedne. Dajte nam glasački listić kako bismo mogli da izaberemo predstavnike koji će nositi naš glas naprijed. Dajte nam glasački listić da bismo mogli da biramo ljude koji će razumjeti šta bi trebalo da bude program krivičnog pravosuđa", kaže Šerilin Ajfil, predsjednica Udruženja za unaprjeđenje položaja pripadnika manjinskih zajednica.

Predsjednik Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Haris odali su počast na grobu Martina Lutera Kinga mlađeg, u saveznoj državi Džordžiji, gdje je Bajden govorio o trenutnoj nacionalnoj debati o biračkim pravima.

“Nije to samo ovde u Džordžiji. Samo prošle godine, 19 država nije samo predložilo, već je usvojilo 34 zakona kojima se napada pravo glasa. Postoji skoro 400 dodatnih zakona koje su republikanski članovi zakonodavnih tijela pokušali da usvoje. Više se ne radi o tome ko će da glasa. Radi se o otežavanju glasanja. Radi se o tome ko treba da prebroji glasove i da li se vaš glas uopšte računa", naglasio je Bajden.

Republikanci odbacuju Bajdenove kritike i ističu da žele da zaštite, a ne ograniče glasanje u Americi. Oni takođe kažu da su zabrinuti zbog prijedloga za promjenu pravila Senata kako bi se usvojio novi nacionalni zakon o glasačkim pravima bez podrške republikanaca.

U međuvremenu, statue širom zemlje koje mnogi povezuju sa istorijskim rasizmom se uklanjaju, kao što je statua generala Konfederacije Stounvola Džeksona.

“Ti simboli su loši za zajednicu i danas smo uklonili mržnju i sada može da dođe do izlječenja”, naglasila je stanovnica Šarlotsvila u Virdžiniji, Mišel Kolber.

King je ubijen 1968. Ali decenijama kasnije njegove čuvene riječi i dalje inspirišu mnoge da nastave da rade za rasnu pravdu, pitanje koje ostaje centralni dio američkog nacionalnog dijaloga.

Zbog neuspjeha reforme glasačkih prava u Senatu, tmuran Dan Sjećanja na Martina Luthera Kinga

President Joe Biden walks away after a wreath laying at the tomb of the Rev. Martin Luther King Jr., and his wife, Coretta Scott King, Jan. 11, 2022, in Atlanta.

Na savezni praznik u čast velečasnog Martina Luthera Kinga, suvremeni zagovornici građanskih prava suočavaju se sa stvarnošću da unatoč godinama sve većeg fokusa javnosti na rasnu nepravdu, izgleda da neće ispuniti svoj cilj poboljšanja pristupa glasanju manjina.

Prošlog tjedna Kingova obitelj zatražila je da se ove godine obustave proslave ostavštine vođe građanskih prava, osim ako Kongres ne usvoji zakon za proširenje prava glasa u Americi.

Demokrati su se zalagali za zakonodavstvo koje bi Washingtonu dalo jaču riječ o tome kako se provode savezni izbori u svakoj od 50 američkih država. Iako savezna vlada ne kontrolira izbore na državnoj razini, novi savezni zahtjevi mogli bi utjecati na njih, jer se često provode u tandemu. Između ostalih odredbi, dva prijedloga zakona koje sponzorira Demokratska stranka, Zakon o slobodi glasanja i Zakon o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa, imaju za cilj poništiti zakone koje su donijele republikanske države koje ograničavaju metode i mogućnosti glasanja.

Demokrati i mnogi aktivisti za građanska prava kažu da će državni zakoni staviti u nepovoljniji položaj manjinske birače, a republikance optužuju za slabo prikriveno potiskivanje birača. Republikanci odbacuju optužbe, insistirajući da je njihov cilj zaštititi integritet izbora i spriječiti prevaru birača.

Zastoj je u američkom Senatu mjesecima, a čini se da su prošlog tjedna ugašene nade u donošenje Zakona o slobodi glasanja. Senator iz Arizone Kyrsten Sinema i senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin, obojica demokrati, rekli su da, iako podržavaju reformu izbornih zakona, neće glasati za promjenu pravila Senata jer bi se te reforme donijele uz podršku samo demokrata.

Promjena pravila Senata bila bi neophodna jer nijedan republikanac ne podržava zakon o glasanju. Prema pravilima Doma, republikanci mogu blokirati većinu zakona čak i ako ih podržava demokratska većina.

U petak, tokom livestreaming intervjua za The Washington Post, Martin Luther King III ogorčeno je kritizirao Sinemin i Manchinov stav.

“Povijest ih neće suditi... na način na koji bi možda željeli da ih se pamti. Povijest ih gleda mrtvo u lice kako bi rekla: 'Kad je bilo vrijeme da se osigura očuvanje demokracije, što ste učinili?'”, rekao je.

Kako smo dospjeli ovdje?

Biračko pravo nije se preko noći vratilo na vrh liste prioriteta demokrata. Putovanje pitanja građanskih prava u prvi plan javnog diskursa u SAD-u trajalo je godinama.

Uspon pokreta Black Lives Matter nakon višestrukih visoko publiciranih policijskih ubojstava nenaoružanih crnaca između 2014. i 2019. potaknuo je mnoge Amerikance koji stoje iza ideje da je SAD-u još dug put do rasne jednakosti.

U isto vrijeme, objavljivanje The New York Timesovog Projekta 1619, nastojanja da se prepriča povijest SAD-a s većim fokusom na ulogu ropstva, istaknulo je stoljetne rasne nejednakosti u SAD-u. Takav je i pokret za rušenje mnogih spomenika Konfederaciji, koja se borila za očuvanje ropstva tijekom američkog građanskog rata 1861-65.

Odbijanje, ponekad nasilno

Sve veći fokus na rasnoj pravdi u SAD-u nije došao bez žestoke reakcije. Bijele suprematističke skupine postale su aktivnije i glasnije diljem zemlje. Godine 2017. skupina bijelaca promarširala je kroz Charlottesville u Virginiji. Tijekom povezanih prosvjeda, jedan aktivist bijelih suprematista dovezao se automobilom u grupu protuprosvjednika, ubivši mladu ženu.

Mnogima je također bilo teško odvojiti predsjedništvo Donalda Trumpa iz bitke oko rasne nejednakosti. Trump je došao na političku vlast gurajući neistinu da predsjednik Barack Obama, prvi crni predsjednik, nije bio Amerikanac po rođenju, te da je stoga njegovo predsjedništvo bilo nelegitimno. (Po zakonu, predsjednik mora biti rođeni američki državljanin.)

Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Trump je također pozvao na nasilno suzbijanje pokreta Black Lives Matter, u jednom trenutku poslavši federalne agente da razbiju miran, ali buran prosvjed u blizini Bijele kuće. Također je navodno ponizio afričke zemlje i zemlje koje predvode crnci, tvrdeći da SAD ne bi smjeli prihvatiti imigrante iz njih.

Istodobno se pojavio pokret za političko pravo da se ograniči poučavanje rasno osjetljivih tema u državnim školama. Teme na koje prosvjednici prigovaraju bile su skraćene kao "kritička teorija rase", iako je taj predmet relativno opskurno područje pravne znanosti koje se nikada ne predaje u osnovnim ili srednjim školama.

Izbori 2020

Fokus na biračkim pravima oduvijek je bio glavni element pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Državama, ali je postao posebno akutan 2021., nakon što su manjinski birači odigrali glavnu ulogu u izboru Joea Bidena za predsjednika na izborima 2020. i pomogli demokratima kontrolu Doma i Senata.

Diljem zemlje manjinski birači izašli su u rekordnom broju. To je osobito vrijedilo u državama poput Georgije, republikanskog uporišta, gdje je kampanja za registraciju novih manjinskih birača i njihovo dovođenje na birališta dovela do toga da je država prvi put nakon 1992. glasala za demokrata za predsjednika i poslala dva demokrata u Senat po prvi put u generaciji, dajući stranci kontrolu nad tim domom.

Nakon izbora, poraženi predsjednik Trump insistirao je da su izbori "namješteni", što je laž koju je nastavio ponavljati, a koju su mnogi njegovi pristaše, uključujući mnoge državne zakonodavce, ponovili.

U mjesecima koji su uslijedili, mnoge su države pod kontrolom republikanaca donijele restriktivne nove zakone o glasanju koje će manjinskim skupinama, uključujući one koji ne govore engleski i pojedince s invaliditetom, otežati glasanje na budućim izborima više nego što je to bilo 2020., kada su mjere olakšavanje glasovanja tijekom pandemije koronavirusa pomogle u rekordnom odazivu.

U nekim slučajevima, države su učinile više od ukidanja prilagodbe za glasanje povezane s pandemijom. Neki su stvorili nove odredbe koje dopuštaju državnim zakonodavnim tijelima da interveniraju u potvrđivanju brojanja glasova, uspostavile su nova pravila koja dopuštaju promatračima glasanja da osporavaju pojedinačne glasače i doveli su volontere na birališta u opasnost od kaznenog progona zbog pružanja onoga što je u prošlim godinama bio rutinska pomoć glasačima.

Uobičajena reakcija

Prema Carol Anderson, povjesničarki i profesorici afroameričkih studija na Sveučilištu Emory, u Sjedinjenim Državama postoji duga povijest promjena zakona nakon što su crnci iskoristili svoju slobodu na način koji izaziva strukture moći.

"Ono što se događa je ono što se uvijek događa u Americi", rekao je Anderson, autor bestselera New York Timesa White Rage: The Unspoken Truth of Our Racial Divide, za VOA. “Kada pogledamo izbore 2020., na kojima su crnci izašli i glasali, voljni stajati u redu 11 sati kako bi glasali za borbu za ovu demokraciju, rezultat toga je bio da je Trump smijenjen iz Bijele kuće i Senat se preokrenuo. Odgovor na to bila je politika bijelog bijesa niza zakona o suzbijanju birača i niza zakona o tome kako se nositi s potvrđivanjem izbora.”

Nije tako, prema republikancima, koji kažu da se bore protiv federalnog prekoračenja i optužuju demokrate da pokušavaju preokrenuti izbornu vagu u svoju korist.

“Ovaj napor liberalnih demokrata da oduzme vlast državama kako bi vodili izbore ne radi se o davanju prava glasača – radi se o prebacivanju vlasti u korist liberalno-demokratske agende”, nedavno je tvitala republikanska senatorica Lindsey Graham iz Južne Karoline.

Usred ogorčenosti i uoči onoga što čini tmurnijim praznik Dana Martina Luthera Kinga Jr., Anderson je rekla kako je sigurna da će se borba za biračka prava - i građanska prava šire - nastaviti.

“Imamo nevjerojatno angažirano civilno društvo koje se bori za ovu demokraciju”, rekla je. “Imamo ljude koji vode parnicu protiv ovih zakona o suzbijanju birača. Imamo ljude koji registriraju ljude za glasanje skačući kroz sve prepreke. Imamo ljude koji pružaju edukaciju za državljanstvo. … To je civilno društvo koje je bilo apsolutno instrumentalno u borbi za američku demokraciju.”

Snježna oluja pogodila istočni dio SAD-a

This image provided by the South Carolina Department of Transportation shows crews plowing snow and ice in York County, Jan. 16, 2022.

Snježna oluja s obilnim snijegom i ledom pogodila je istočne dijelove SAD-a te uzrokovala prekid struje za oko 145.000 potrošača, javlja Reuters. Nacionalni meteorološki zavod javio je da se oluja sa snijegom, ledenom kišom i jakim vjetrovima obrušila na jugoistočni obalni dio centralnog Atlantika.

Obilan snijeg je zahvatio Appalachi gorje, a ledeni uslovi se nastavljaju i u utorak, upozorava NWS.

Zbog ledenog vremena upaljen je alarm kojim je obuhvaćeno više od 80 miliona ljudi.

Zbog nevremena je do nedjelje naveče otkazano oko .3000 letova, a 4.200 letova je kasnilo.

Južna i Sjeverna Karolina, Virginia i Georgia su proglasile vanredno stanje. Vozači su upozoreni na opasno stanje na cestama sve od Arkansasa na jugu do Mainea na sjeveru granice s Kanadom.

Oluja bi mogla prouzrokovati i poplave na obalnim područjima, a prema NWS-u vjetrovi mi mogli dostići brzinu uragana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG