Linkovi

Najnovije

Talibani dozvolili letove sa strancima iz Kabula

Avion Qatar Airwaysa polijeće sa aerodroma u Kabulu, Afganistan, u četvrtak, 9. septembra 2021.
Avion Qatar Airwaysa polijeće sa aerodroma u Kabulu, Afganistan, u četvrtak, 9. septembra 2021.

Talibanske vlasti dozvolile su katarskom čarter letu da krene u Dohu sa aerodroma u Kabulu u četvrtak, što je prvi let za evakuisane osobe koji je poletio otkako su SAD okončale svoju vojnu operaciju u Afganistanu 31. augusta.

Više medijskih izvještaja kaže da je na ukrcavanju bilo oko 200 ljudi, ali VOA nije uspjela nezavisno provjeriti broj.

Specijalni izaslanik Katara Mutlaq bin Majed al-Qahtani razgovarao je u četvrtak s novinarima na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai, naglasivši da se nije radilo o letu za evakuaciju, već o tome da su na njemu bili Amerikanci i drugi zapadnjaci.

Katarski izaslanik rekao je da nema tačan broj ljudi koji su poletjeli iz afganistanske prijestolnice. On je dodao da bi sutra mogao biti još jedan let i ljudi bi trebali "osjetiti da je to normalno".

Govoreći uz al-Qahtanija, glasnogovornik talibana Zabiullah Mudžahid rekao je da su stručnjaci iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata radili na tome da se aerodromski sistemi ponovo pokrenu, kao i da se pokrenu za komercijalne letove.

Mudžahid je rekao da očekuje da će uskoro biti uspostavljen cijeli aerodrom, što će omogućiti nastavak i domaćih i međunarodnih letova.

U izjavi za VOA, glasnogovornik State Departmenta odbio je dati dodatne detalje u vezi s letom iz Kabula u četvrtak.

"Kao što smo rekli, naši napori da pomognemo građanima SAD -a i drugima kojima smo posebno posvećeni su u toku, ali trenutno nismo u mogućnosti podijeliti dodatne detalje", rekao je glasnogovornik.

Američki državni sekretar Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin sastali su se s katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom al-Thanijem u Dohi, ranije ove sedmice tražeći podršku za evakuaciju Amerikanaca i Afganistanaca u opasnosti nakon što su zemlju preuzeli talibani.

Administracija je rekla da je također radila s Katarom na uspostavljanju letova iz Kabula.

"I to je razlog zašto je državni sekretar na terenu, u regionu, razgovara i pregovara dok mi razgovaramo", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki za VOA u srijedu.

Hiljade ljudi je ostalo

Međutim, postoji mnogo Afganistanaca koji su u opasnosti, kao i neki Amerikanci koji su još uvijek u Afganistanu, saopštila je Hazami Barmada, nezavisna humanitarna organizacija koja pomaže u evakuaciji. Procjene se razlikuju o tome koliko Afganistanaca ispunjava uslove posebne vize za Sjedinjene Države ili su ranjive grupe, ali vjeruje se da ih ima na hiljade.

Od četvrtka navečer po lokalnom vremenu u gradu Mazar-e-Sharif, najmanje jedan let od 705 ljudi, uključujući devet Amerikanaca, devet legalnih stalnih stanovnika SAD-a i 170 nositelja posebne imigrantske vize, još uvijek čeka nazeleno svjetlo, navodi Barmada za VOA. SIV-ovi, kako ih se obično naziva, vize su za Afganistance koji rade kao prevodioci i druge poslove koji su podržavali 20-godišnju američku operaciju u Afganistanu

"Shvatamo da se trenutno odvija mnogo pregovora između State Departmenta i talibana, preko pregovarača. I zaista se nadamo da naši letovi neće biti obustavljeni, pogotovo jer su već obećali polazak", rekao je Barmada.

Nije jasno koliko čarter letova čeka polazak u Mazar-e-Sharifu. Zvaničnik State Departmenta rekao je da im je poznato da samo dva čarter aviona u Afganistanu pokušavaju da napuste.

Državni sekretar SAD Antony Blinken pozvao je talibane da omoguće čarter avionima da polete iz Afganistana. U tim avionima su Amerikanci i Avganistanci koji već danima stoje zaglavljeni na aerodromu Mazar-i-Sharif.

"Za sada talibani ne dozvoljavaju polijetanje čarter letova. Tvrde da neki od putnika nemaju potrebnu dokumentaciju", rekao je Blinken tokom konferencije za novinare s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

U Bijeloj kući, na pitanje kako bi SAD mogle pritisnuti talibane da učine više, zvaničnici su priznali ograničenja.

"Nemamo ulogu u sprječavanju polijetanja letova. Nismo na terenu", rekla je press sekretarica Bijele kuće Jen Psaki tokom brifinga u srijedu.

Ona je rekla da u avionima može biti nekolicina Amerikanaca, zajedno s nekoliko stotina drugih koji nisu identificirani ili provjereni, a postoji i "fundamentalno pitanje" o tome gdje će sletjeti.

"Hoćemo li dopustiti avionu sa stotinama ljudi da ne znamo ko su oni, ne znamo koji su sigurnosni protokoli uspostavljeni, da sleti u američku vojnu bazu?", upitala je Psaki.

See all News Updates of the Day

Kako klimatske promjene uzrokuju toplotne talase?

Klimatske promjene uzrokuju opasne toplotne talase na sjevernoj hemisferi i stvaraće opasne vremenske uslove i u narednim decenijama, pokazuju istraživanja.

"Trenutno trpimo globalni toplotni talas. To vrućinu stavlja u središte naših odluka", izjavila je Christiana Figeres, bivša šefica Agencije Ujedinjenih nacija za klimu.

Zašto klimatske promjene doprinose velikim vrućinama?

Kontinuirano sagorijevanje fosilnih goriva oslobađa sve više ugljenika koji stiže do Zemljine atmosfere. To uzrokuje da se u vazduhu nađe više toplote koja potiče od Sunca - što vremenom dovodi do povećanja globalne temperature.

Od početka Industrijske revolucije, kada su zemlje Zapada počele da koriste ugalj i druga fosilna goriva, prosječna globalna temperatura povećana je za skoro 1,3 stepena Celzijusa.

To znači da klimatske promjene toplotne talase čine vrelijim - nego što bi to bio slučaj bez zagrijavanja atmosfere. Ta situacija postaje sve češća i opasnija.

"Svaki toplotni talas je vjerovatniji i vreliji, nego što bi to bio, kao posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom. To je, u ovom trenutku, skoro pa trivijalna izjava - imajući u vidu dokaze koji to potvrđuju", izjavio je Daniel Swein - klimatski stručnjak Univerziteta u Los Anđelesu.

Koliko je važan klimatski faktor?

Osim globalnog zagrijavanja, postoje i drugi faktori i uslovi koji mogu uticati na pojavu toplotnih talasa.

Među njima su El Ninjo i La Nina - najpoznatiji fenomeni klimatskog sistema Zemlje. Ulogu u tome može imati i Zemljina površina sa svojim tamnim dijelovima i okruženjem koje ima tendenciju da bude toplija od osvijetljenih dijelova i prirodnih sistema - poput šuma ili močvara.

Da bi sa sigurnošću utvrdili kako su i u kojoj mjeri klimatske promjene uticale na određeni toplotni talas, naučnici sprovode takozvane studije atribucije. Sprovedeno ih je na stotine tokom posljednje decenije upotrebom kompjuterskih simulacija.

Aktuelne vremenske prilike upoređivane su sa sistemima uspostavljenim tako da nisu trpili promjene ljudskim djelovanjem - koje je izmijenilo hemijski sastav atmosfere tokom proteklog vijeka.

Stručnjaci su utvrdili da su velike aprilske vrućine u južnoj Aziji bile 45 puta snažnije usljed klimatskih promjena. Za vrijeme tog toplotnog talasa, termometri su u sjeveroistočnom indijskom gradu Kalkuti dostigli 46 stepeni, što je za 10 stepeni više od sezonskog prosjeka.

Šta se može očekivati u budućnosti?

Čak i ukoliko bi sve emisije ugljenika u atmosferu odmah bile prekinute, do sada ga je toliko akumulirano, da će klimatske promjene decenijama uticati na povećanje temperature.

Potrebno je da do 2030. godine svijet prepolovi emisiju ugljenika na nivoe iz 1995.

Takođe, do 2050. emisija je potrebno da se smanji na nulu - kako bi se stvorila šansa da se povećanje prosječne globalne temperature zadrži na oko 1,5 Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, navode naučnici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, organizacije Ujedinjenih nacija.

Umjesto toga od 1995. globalne emisije ugljenika su u stalnom porastu.

Na putu je da, do 2100. godine, povećanje prosječne temperature dostigne 2,7 Celzijusa, prelazeći prag od 1,5 stepeni - iznad kog naučnici predviđaju katastrofalne i nepovratne klimatske posljedice.

"Činjenica da su milioni ljudi u Sjedinjenim Državama izloženi talasima vrućine ukazuje na činjenicu da se tek treba ozbiljno baviti najtežim izazovima klimatskih promjena", zaključila je Christiana Figeres, bivša šefica Agencije Ujedinjenih nacija za klimu.

SAD ubrzavaju isporuku protivvazdušne odbrane u Ukrajinu

Mobilni lanser raketa Patriot ispred Fort Sil Army Posta u blizini Lawtona, Oklahoma, 21. marta 2023. Stotine raketa protivvazdušne odbrane ići će u Ukrajinu ispred drugih nacija koje su ih naručile, objavila je Bijela kuća u četvrtak.
Mobilni lanser raketa Patriot ispred Fort Sil Army Posta u blizini Lawtona, Oklahoma, 21. marta 2023. Stotine raketa protivvazdušne odbrane ići će u Ukrajinu ispred drugih nacija koje su ih naručile, objavila je Bijela kuća u četvrtak.

Bijela kuća je u četvrtak objavila da će premjestiti Ukrajinu na prvu liniju za isporuku moćnih raketa protivvazdušne odbrane, nakon što su napadi ruskih raketa i dronova oštetili energetske objekte širom opkoljene zemlje.

Stotine novonastalih raketa Patriot i NASAMS – koje se koriste za odbranu zemlja-vazduh – ići će u Ukrajinu ispred drugih nacija koje su ih naručile, rekao je savjetnik za komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. Naglasio je da ovaj potez neće uticati na planirane isporuke Tajvanu i Izraelu, te da su ostale nacije koje su čekale svoje pošiljke bile "široko podržavale" kada su bile obaviještene o odluci Washingtona.

"Očigledno je potrebno više i potrebno je sada", rekao je Kirby novinarima tokom telefonskog brifinga sa novinarima. “Dakle, kao rezultat toga, vlada Sjedinjenih Država je donijela tešku, ali neophodnu odluku da ponovo odredi prioritete u kratkoročnim planiranim isporukama strane vojne prodaje drugim zemljama, posebno raketa Patriot i NASAMS, kako bi umjesto toga krenule u Ukrajinu.

Masivan napad ruskih raketa i dronova oštetio je energetske objekte širom Ukrajine, dan nakon što je ta zemlja najavila nestanke struje zbog nestašica struje u ratu.

Ukrajinski nacionalni dobavljač električne energije Ukrenergo saopštio je u četvrtak rano ujutru da je napad na termoelektranu tokom noći prouzrokovao ozbiljnu štetu i ranio tri radnika.

Oštećena je oprema u objektima u regijama Vinica, Dnjepropetrovsk, Donjeck, Kijev, dodaje se u saopštenju Ukrenerga.

Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.
Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.

U sredu je Ukrenergo najavio da će se u cijeloj zemlji primijeniti isključenja struje po satu. Ruski dronovi i raketni udari smanjili su kapacitete Ukrajine za proizvodnju električne energije na polovinu onoga što su bile prošle godine, izjavio je ranije ovog mjeseca predsjednik Volodimir Zelenski.

U svom svakodnevnom obraćanju, Zelenski je rekao da vladini zvaničnici traže načine da poboljšaju situaciju.

"Pripremamo rješenja koja će osigurati pouzdaniji prolazak grijne sezone i dati ljudima više mogućnosti da prebrode ovaj izuzetno težak period, u smislu nestašica energije i nestanka", rekao je on.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile pet od devet projektila i svih 27 dronova koje je Rusija lansirala u 10 ukrajinskih regiona tokom napada u četvrtak.

Vojska je saopštila da je Rusija uglavnom ciljala istočnu Ukrajinu, tačnije oblast Dnjepropetrovsk.

Guverner Dnjepropetrovska rekao je da su tri muškarca povrijeđena u napadu, u kojem je oštećeno i sedam kuća.

U Rusiji, guverner južnog Krasnodarskog kraja rekao je da je ukrajinski napad dronom preko noći bio usmjeren na skladišta nafte.

Guverner Venyamin Kondratyev rekao je da je jedna žena ubijena u napadu na grad Slavjansk-na-Kubani.

Odbrambeni sporazum Rusije sa Sjevernom Korejom ove sedmice podstakao je dvostranačku grupu američkih senatora da obnove pozive da se Rusija odredi kao državni sponzor terorizma.

"Ovo je jedna od najvažnijih odluka koju će naša generacija političara donijeti, jer ako bismo napravili terorizam koji sponzorira Rusija, to bi promijenilo zamah u Ukrajini preko noći. To bi bio moralni poticaj za Ukrajinke. To bi otežavalo bilo ko da posluje s Rusijom, a to bi dodatno izoliralo ovaj režim", rekao je republikanski senator Lindsey Graham novinarima u četvrtak.

Demokratski senator Richard Blumenthal rekao je da je razgovarao s Bidenovom administracijom o naporima da se osigura imenovanje, ali o tome nije razgovarao od najave ruskog sigurnosnog partnerstva.

"To je duboko zastrašujuće, jer signalizira saradnju, ne samo protiv Ukrajine, već i protiv Sjedinjenih Država", rekao je Blumenthal.

Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je u četvrtak da je Rusija između 12. i 18. juna prebacila svoje napade krstarećim raketama sa linije fronta na udare na ukrajinske vazdušne baze. Promjena strategije je, prema izvještaju ministarstva, "gotovo sigurno" zbog "uspjeha ukrajinskih zračnih napada", što je vjerovatno izazvalo zabrinutost Rusije u pogledu korisnosti vlastitih aviona.

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Pomoć ponovo ulazi u Gazu preko privremenog mola koji su izgradile SAD

Slika koju je dostavila američka Centralna komanda prikazuje privremeni mol koji su izgradile SAD na obali pojasa Gaze, 16. maja 2024.
Slika koju je dostavila američka Centralna komanda prikazuje privremeni mol koji su izgradile SAD na obali pojasa Gaze, 16. maja 2024.

Pomoć ponovo ulazi u Gazu morem kroz privremeni mol koji su sagradili SAD nakon što je struktura ponovo povezana sa plažom ranije ove sedmice, rekao je zvaničnik odbrane za Glas Amerike u četvrtak.

Američka vojska je prošle sedmice isključila plutajući mol i premjestila ga u luku Ašdod u Izraelu zbog lošeg vremena.

Iako zalihe sada stižu, portparol UN-a Farhan Haq kaže da Svjetski program za hranu UN-a nije ponovo započeo distribuciju pomoći Palestincima u Pojasu Gaze zbog dugotrajnih sigurnosnih zabrinutosti.

Svjetski program za hranu UN-a privremeno je zaustavio distribuciju lokalnim partnerima 9. juna, a agencija je rekla da će se nastaviti nakon što se završi sigurnosna kontrola i kada UN budu sigurni da se njeno osoblje i partneri mogu bezbjedno kretati.

Uređenje pristaništa dio je napora da se pojača, kako kažu humanitarne organizacije, izrazito nedovoljna količina pomoći za palestinske civile usred sukoba Izraela i Hamasa.

Pomoć je sporo stizala u Gazu zbog dugih kolana vozila na izraelskim inspekcijskim punktovima. Sjedinjene Američke Države i druge nacije su posljednjih mjeseci desetine puta ispuštale hranu u Gazu, ali vazdušne isporuke su mnogo manje efikasne i pružaju znatno manje količine pomoći od distribucije preko mora ili kopna.

Nakon završetka sredinom maja, mol je radio samo nekoliko dana prije nego što ga je oštetilo olujno vrijeme krajem maja.

Centralna komanda SAD-a ponovo je prošle sedmice odvojila pristanište kako bi spriječila očekivano uzburkano more da izazove novu štetu na molu.

Pentagon kaže da je pristanište dizajnirano kao privremena mjera i omogućilo je isporuku 3.500 metričkih tona pomoći u Gazu.

Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer doprinijela je ovom izvještaju.

Pavlović: Ozbiljan efekat američkih sankcija u RS-u, učiniti sve da se povuku

Pavlović: Ozbiljan efekat američkih sankcija u RS-u, učiniti sve da se povuku
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Zvaničnici Republike Srpske osuđuju najnovije američke sankcije za firme povezane sa porodicom Milorada Dodika. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je situacija veoma ozbiljna i da vlasti ovog entiteta trebaju učiniti sve što se od njih traži kako bi se sankcije povukle.

Svjetski dan izbjeglica u ozračju brojnih kriza

Svjetski dan izbjeglica u ozračju brojnih kriza
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

Visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi obilježio je Svjetski dan izbjeglica u Sudanu i Južnom Sudanu, gdje je putovao ove sedmice, naglašavajući situaciju miliona ljudi raseljenih zbog rata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG