Lai Ching-te, pobjednik subotnje predsjedničke utrke , obećao je da će nastaviti politiku svog prethodnika Tsai Ing-wen, koji je izgradio vojsku i ojačao veze sa Sjedinjenim Državama i drugim prijateljskim zemljama. On je takođe obećao da će bolje raditi na rješavanju domaćih pitanja kao što su pristupačni stanovi i ekonomska nejednakost.
Nova administracija će morati da upravlja odnosima sa Kinom, sa Sjedinjenim Državama; i sa podijeljenim zakonodavnim tijelom, jer se bavi ekonomskim i drugim izazovima kod kuće.
Kandidat kojeg je Kina demonizirala tokom kampanje - kineski glasnogovornik nazvao je Laija "rušiteljem mira" - pobijedio je. Pa šta će sada Kina da uradi?
Analitičari očekuju neku vrstu izraza nezadovoljstva, ali kažu da će najjači signal možda doći do maja, kada Lai preuzima dužnost. To mogu biti vojne vježbe oko ostrva, ograničenja uvoza sa Tajvana ili oboje.
Kina je učinila i jedno i drugo u prošlosti, posebno održavši velike vježbe nakon posjete ostrvu tadašnje predsjednice američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi 2022 . Gotovo svakodnevno šalje borbene avione i ratne brodove u nebo i vode oko Tajvana, stalni podsjetnik na prijetnju invazije ako vlada odbije da postane dio Kine.
Izjavljena preferencija Kine je ono što naziva "mirnim ponovnim ujedinjenjem". Taj se ishod čini sve malo vjerojatnijim jer Tajvanci odbacuju ideju da postanu dio Kine, posebno nakon ograničenja demokratije i sloboda koje je Kina uvela nakon masovnih protesta u Hong Kongu.
Bivši zvaničnik američke vlade rekao je da će poriv Kine da kazni Tajvan otupiti dva razloga.
“Jedan je da Peking želi obuzdati izabranog predsjednika Laija, a ne da ga provocira”, rekao je u komentaru Danny Russel, koji je bio pomoćnik državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik u Obaminoj administraciji.
„Drugi faktor je nevoljkost Pekinga da provocira Washington baš u trenutku kada SAD ulaze u turbulentnu sezonu kampanje“, rekao je Rasel, sada potpredsjednik Azijskog instituta za politiku društva. “Xi Jinping je uložio znatan trud i kredibilitet u suzbijanje tenzija sa Zapadom, kako da smanji profil Kine u američkoj izbornoj godini, tako i da kupi prostor za rješavanje bezbrojnih problema kod kuće.”
ODNOSI SA SAD
Američki predsjednik Joe Biden poslao je nezvaničnu delegaciju koju čine bivši visoki dužnosnici na Tajvan na razgovore licem u lice s novom administracijom, signalizirajući nastavak podrške.
Analitičari očekuju da će Laijeva Demokratska progresivna partija (DPP), graditi na postojećem prijateljstvu kako bi produbila odnose, uključujući trgovinu, investicije i vojsku.
„Osoblje sa obje strane se poznaje, ovo su poznata lica“, kaže Wen-Ti Sung, saradnik Atlantskog savjeta sa sjedištem u Washingtonu. “Nastavak DPP-a u treći mandat značit će da će se zagrijavanje američko-tajvanskih veza koje smo vidjeli u posljednjih osam godina vjerovatno nastaviti ubrzano pod sljedećom administracijom Lai Ching-tea.”
Iako SAD nemaju zvanične diplomatske veze sa Tajvanom, one su glavni izvor vojne opreme i saradnje na ostrvu. Američki zakon zahtijeva od Washingtona da tretira sve prijetnje ostrvu kao stvari koje izazivaju "ozbiljnu zabrinutost".
Lai će vjerovatno nastaviti tražiti partnere i nezvanične diplomatske veze širom svijeta uprkos naporima Pekinga da izoluje Tajvan.
Tokom Tsaijevog osmogodišnjeg mandata, Tajvan je izgubio 10 formalnih diplomatskih saveznika zbog uticaja Kine u onome što neki nazivaju "diplomatijom čekovne knjižice". Kao najnoviji znak kineskog pritiska i uticaja u regionu pacifičkih ostrva, Nauru je u ponedeljak rekao da mijenja diplomatske veze sa Tajvana na Kinu. Ovo slijede Solomonska ostrva i Kiribati, koji su promijenili stranu 2019.
Kina i Tajvan su uvučeni u bitku za diplomatsko priznanje otkako su se razdvojili usred građanskog rata 1949. godine, a Peking je potrošio milijarde - i povećao vatrenu moć - da dobije priznanje za svoju politiku "jedne Kine".
U predizbornoj kampanji, Lai je pozvao na smanjenje oslanjanja na Kinu i diverzifikaciju trgovine s drugim zemljama. Analitičari kažu da će se Tajvan vjerovatno fokusirati na izgradnju bližih veza sa SAD-om, Evropom, Japanom i Australijom, između ostalih.
