"To treba smatrati upozorenjem – ne kao nešto što će možda dovesti do rata, već kao nešto što bi trebalo pomno pratiti”, kaže Pieter Wezeman iz Međunarodnog istraživačkog instituta za mir.
Vojni troškovi su 1998. godine bili najniži u periodu poslije Hladnog rata. A zatim su se dogodili teroristički napadi 11. septembra. Uslijedili su i ratovi protiv terorizma u Avganistanu i Iraku, zbog kojih su Sjedinjene Države i njihovi saveznici počeli da izdvajaju mnogo više za vojsku, dok Obamina administracija nije smanjila vojni budžet. Danas, vojna potrošanja ponovo raste – zahvaljujući Rusiji i Kini.
Rene Clarke Cooper, pomoćnik državnog sekretara za političko-vojna pitanja, kaže da su SAD angažovane iz više razloga.
“Imamo dvije revizionističke sile koje bi voljele da dostignu određen nivo. Ne želimo da se to dogodi, ne samo zbog američkih interesa, već i zbog naših partnera i saveznika", ukazuje Cooper.
Trećina globalne vojne potrošnje otpada na Sjedinjene Države, koje imaju 11 nosača aviona, moćni nuklearni arsenal, nove elitne borbene avione i oko dva miliona i sto hiljada vojnika.
Bradley Bowman, iz nevladine Fondacije za odbranu demokratije, smatra da je američka vojska i dalje dominantna.
“Ponekad postoji tendencija da se Rusija i Kina predstave snažnijima nego što jesu. U tim zemljama postoje slabosti koje možemo da iskoristimo u konfliktu, ali i oblasti u kojima su napredniji od nas”, smatra Bowman.
Kina je trenutno druga u svijetu po vojnim troškovima - koji su 1990. godine činili samo dva odsto svjetskog vojnog budžeta, da bi sada porasli na 14 procenata.
“Naši saveznici i partneri ne bi trebalo da sumnjaju u to da je Kina preduzela sveobuhvatne napore da modernizuje vojsku da bi mogla da nas obuzda i porazi u nekom budućem konfliktu”, smatra Bowman.
Kina je u prošloj deceniji izgradila dva nosača aviona, dok trenutno gradi i treći. Ima svoje elitne borbene avione i više od dva i po miliona vojnika. Ulaže i u nove tehnologije kao što su hipersonični projektili – pet puta brži od zvuka. Takve tendencije Peter Vezemen vidi kao upozorenje.
“Susjedi Kine će to smatrati prijetnjom, zbog čega će onda i reagovati", kaže on.
Indija je, na primjer, povećala vojni budžet za više od 11 milijardi dolara za samo tri godine – i sada je na četvrtom mjestu. Iako Rusija od prošle godine više nije među prvih pet zemalja po vojnoj potrošnji, i dalje je u centru pažnje NATO-a, zbog invazije na Gruziju 2008. godine i aneksije Krima 2014. Članice Alijanse, njih 29, izdvojile su 963 milijarde dolara, što je 53 odsto svjetske vojne potrošnje u 2018. godini. Ta cifra će se vjerovatno povećati, s ozbirom na to da Sjedinjene Države vrše pritisak na saveznike da za odbranu izdvajaju dva odsto bruto društvenog proizvoda.
Mark Esper, američki sekretar za odbranu, upozorava da ne smije biti popuštanja nikome.
”Ne možete jednostavno da kažete da će tih dva odsto biti uloženo u tehnologiju ili infrastukturu. Ne mogu da se putevima suprotstavim ruskoj brigadi. Potrebni su nam stvarni kapaciteti”, izričit je Esper.
Dok se zemlje pripremaju za najgora moguća scenarija, svjetske sile svjesne su da bi njihov potencijalni sukob mogao da bude katastrofalan.
