U sveobuhvatnoj novoj studiji, objavljenoj u časopisu Lanset (The Lancet), proučavani su smrtni slučajevi koje izaziva 33 uobičajena bakterijska patogena i 11 vrsta infekcija u 204 zemlje i teritorije.
Patogeni bili su povezani sa 7,7 miliona smrtnih slučajeva - 13,6 odsto od ukupnog broja - u 2019. godini, godinu dana prije nego što je pandemija COVID 19 uzela maha.
To ih je učinilo drugim vodećim uzrokom smrti nakon bolesti srca, koja uključuje srčani udar, navodi se u studiji.
Samo pet od 33 bakterije bile su odgovorne za polovinu tih smrti: Zlatni stafilokok (Staphilococcus aureus), ešerihija koli (Escherichia coli), pneumokok (Streptococcus pneumoniae), Klebsiella pneumoniae i Pseudomonas aeruginosa.
Stafilokokus aureus, ili zlatni stafilokok, je bakterija uobičajena u ljudskoj koži i nozdrvama, ali i iza niza bolesti, dok ešerihija koli obično izaziva trovanje hranom.
Studija je sprovedena u okviru Globalnog tereta bolesti, ogromnog istraživačkog programa koji je finansirala Fondacija Bila i Melinde Gatess, a koji uključuje hiljade istraživača širom svijeta.
"Ovi novi podaci po prvi put otkrivaju puni obim globalnog izazova javnog zdravlja koji predstavljaju bakterijske infekcije", rekao je koautor studije Kristofer Marej, direktor američkog Instituta za zdravstvene metrike i procjenu.
"Od najveće je važnosti da se ovi rezultati stave pod radar globalnih zdravstvenih inicijativa kako bi se moglo dublje uroniti u proučavanje ovih smrtonosnih patogena i kako bi se napravila odgovarajuća ulaganja u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva i infekcija".
Istraživanje ukazuje na velike razlike između siromašnih i bogatih regiona.
U podsaharskoj Africi bilo je 230 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika od bakterijskih infekcija.
Taj broj je pao na 52 na 100.000 u onome što je studija nazvala "super-regionom sa visokim dohotkom" koji uključuje zemlje zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije.
Autori su pozvali na povećanje finansiranja, uključujući nove vakcine, kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva, upozoravajući i na "neopravdanu upotrebu antibiotika".
Pranje ruku je među mjerama koje se savjetuju za sprečavanje infekcija.
