Linkovi

Svemirske misije s ljudskim posadama - potrebne ili ne?

  • Greg Flakus

Teleskop Hubble - pogled u duboki svemir

Dok troškovi višestruko rastu, a bitka oko proračuna postaje sve oštrija, neki istaknuti pojedinci znanstvene zajednice kritiziraju ideju slanja ljudske posade u svemir

Bude li sve išlo kako treba, NASA-in rover Curiosity – središnji element misije Marsov znanstveni labporatorij (MSL) - trebao bi na Mars stići u kolovozu i započeti sa širokim znanstvenim istraživanjima.Takve misije donose obilje znanstvenih podataka, ali ono što javnost najviše uzbuđuje izgledi su za slanje ljudske posade do Crvenog planeta. U NASA-i se nadaju da će taj poduhvat biti ostvaren do 2030. godine. Dok troškovi višestruko rastu, a bitka oko proračuna postaje sve oštrija, neki istaknuti pojedinci znanstvene zajednice kritiziraju ideju slanja ljudske posade u svemir.

Eksperimenti se vrše kontinuirano na Međunarodnoj svemirskoj postaji, a svemirski teleskop Hubble šalje spektakularne fotografije i širi naše znanje, otvara nove vidike u svemiru. Ali fizičar Steven Weinberg, profesor na Sveučilištu Texas, kaže da je čovjek u svemiru zapravo postigao i ostvario vrlo malo.

“Kad imate projekt koji uključuje ljude, poput Međunarodne svemirske postaje, što je daleko skuplje od opservatorija bez posade, ništa znanstveno značajno ne proizilazi iz toga.”

NASA je izradila dugoročni plan za slanje ljudske posade na Mars, nakon robotiziranih misija. Roboti, kaže Weinberg, mogu na Marsu obaviti puno više od čovjeka.

“Za trilijun dolara, a to je cijena slanja ljudske posade na Mars, mogli bismo imati rovere po cijelom planetu.”
Kompjuterska animacija rovera Curiosity
Kompjuterska animacija rovera Curiosity

Neil deGrasse Tyson, direktor planetarija Hayden, u New Yorku, slaže se s Wienbergom kad je riječ o isplativosti robota u kontekstu čiste znanosti, ali dodaje da ljudska posada u svemiru ostvaruje jednu drugu potrebu.

“Što, u kulturalnom smislu, znači slanje robota umjesto čovjeka? Robotima ne pripremamo trijumfalni doček, školama ne dajemo ime po robotima, u njihovu čast ne podižemo spomenike.”

Potreba za istraživanjima, kaže Tyson, urođena je čovjeku i mnogi bi za to život dali.

“Kad bih sada rekao da mi trebaju astronauti za jednosmjernu misiju na Jupiter, imao bih dugi red pred vratima. Ima mnogo onih koji uvijek žele istraživati.”

Steven Weinberg priznaje da razumije privlačnu stranu slanja ljudi na kratke svemirske letove, ali ističe da čovjek ne može dugo opstati u neprijateljskom okružju Marsa.

“Ne možemo dugo ostati ni na Antarktiku. Nema tamo ekonomski samoodržive kolonije, a u usporedbi s Marsom, Antarktik je raj.”

Ipak, istaknuti znanstvenici poput Stevena Hawkinga, tvrde da čovjek mora nastaviti s istraživanjima svemira jer Zemlja nas neće moći vječno podržavati.

Iako to nije pitanje koje treba riješavati ovog trenutka, ono bi svakako trebalo ući u naša dugoročna razmišljanja, kaže zamjenica administratora NASA-e Lori Garver.

“Što dalje budemo išli, a vjerujem da ćemo ići, ono što ćemo otkrivati i učiti bit će od kritične važnosti za budućnost našeg preživljavanja.”

Čovjek će, jednog dana, kaže Weinberg, vjerojatno imati mogućnosti putovati daleko u svemir, ali ima za to još dosta vremena.

“Sunce će, na kraju, postati jedan crveni div i progutat će Zemlju i bolje nam je da se s nje maknemo prije nego što se to dogodi. No, do tada imamo još milijarde godina.”

Weinberg, kao i neki drugi znanstvenici, upozoravaju nas da bi bilo puno bolje obuzdati naše sanjarenje o životu na nekom drugom planetu, a više se posvetiti zaštiti okoliša koji nas podržava i naš život čini mogućim na ovom planetu.
XS
SM
MD
LG