"Nijedno drugo nacionalno pitanje nije važnije od toga da mi, zajedno sa Finskom, ubrzano postanemo članice NATO", izjavio je Kristerson.
Ankara je nešto ranije na neodređeno vrijeme odgodila trilateralni sastanak između Turske, Švedske i Finske o članstvu u NATO-u.
Tokom vikenda je lider političke stranke krajnje desnice Stram Kurs Rasmus Paladan zapalio kopiju Kurana ispred turske ambasade u Štokholmu.
Paljenje Kurana naišlo je na osudu u raznim zemljama, uključujući Tursku.
Finski šef diplomatije Peka Havisto nagovijestio je malo ranije istog dana da bi njegova zemlja mogla da razmotri ulazak u NATO bez susjedne Švedske ako Turska nastavi da blokira njihov zajednički zahtjev za ulazak u taj vojni savez.
Havisto je kasnije povukao te riječi i rekao da se neprecizno izrazio, ali je to prvi put da je neki vodeći državni zvaničnik u jednoj od te dvije zemlje izrazio sumnje o zajedničkom ulasku u NATO u vrijeme kada alijansa pokušava da pokaže ujedinjeni front prema ruskom ratu u Ukrajini.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je dan ranije da Švedska ne treba da očekuje podršku za ulazak u NATO nakon protesta održanih tokom vikenda antiislamskih aktivista i prokurdskih organizacija.
Švedska i Finska su požurile da apliciraju za članstvo u alijansi poslije početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, odustajući od dugogodišnje politike nesvrstanosti.
Za njihov ulazak potrebno je odobrenje svih zemalja članica NATO, uključujući Tursku, koja je do sada blokirala to proširenje navodeći da posebno Švedska mora da suzbije aktivnosti izgnanih kurdskih aktivista i njihovih simpatizera.
U memorandumu o razumijevanju koju su Finska, Švedska i Turska potpisale na samitu NATO prošle godine, Štokholm i Helsinki su se obavezali da neće podržavati kurdske militantne grupe i da će ukinuti svoj embargo na oružje Turskoj uveden poslije njenog upada u sjevernu Siriju 2019. godine, a zauzvrat Turska neće blokirati njihovo pridruživanje alijansi.
