Na Floridi, blogeri se bore protiv zakona koji bi ih primorao da se prijave državi ako pišu postove koji kritikuju zvaničnike.
U međuvremenu, zabrane knjiga i drag predstava postaju sve češće širom zemlje.
"Vidimo ogromne napade na slobode Prvog amandmana širom zemlje, na svim nivoima vlasti. Cenzura se širi i veoma je uznemirujuća “, rekao je Džo Kon, zakonodavni i politički direktor Fondacije za individualna prava i izražavanje.
"Ove godine suočeni smo sa talasom zakona usmjerenih na drag nastupe, gdje je jednostavno neodređenost u smislu pola dovoljna da pokrene kaznu. Takođe vidimo talas zakona koji regulišu ono što može da bude u javnim ili K-12 školskim bibliotekama , kaže Kon. "Na fakultetskim kampusima pratimo podatke o pokušajima da se članovi fakulteta kazne ili čak otpuste zbog govora ili izražavanja. Brojevi su zapanjujući – to je najveća stopa koju smo vidjeli u naših 20 godina postojanja."
Prava na osnovu Prvog amandmana bila su stabilna u Americi decenijama, rekao je Ken Polson, direktor Centra za slobodu govora na Državnom univerzitetu Srednjeg Tenesija, ali posljednjih godina mnoge države su se vratile taktici protiv govora koju su koristili ljudi poput senatora Džoa Mekartija tokom "Crvenog plašenja" ranih 50-ih godina prošlog vijeka.
Mekarti i drugi su pokušali da ušutkaju političke protivnike, optužujući ih da su komunisti ili socijalisti, koristeći strah i javne optužbe, da bi potisnuli osnovna prava na slobodu govora. Pojam "Mekartizam" je postao sinonim za neosnovane napade na slobodu izražavanja, a i Vrhovni sud SAD-a je pomenuo taj fenomen u nekoliko presuda vezanih za Prvi amandman.
"Uočavamo usklađeni talas koji nismo vidjeli decenijama“, kaže Polson, ističući države kao što je Florida gdje je republikanski guverner Ron Desantis insistirao na zakonu koji bi kriminalizovao drag predstave, ograničio odrednice koje nastavnici mogu da koriste za učenike, omogućio roditeljima da odaberu koje knjige mogu da budu u bibliotekama i potpuno blokirao neke časove istorije.
"Prilično je zapanjujuće da toliko političara maše zastavom slobode, dok rade sve što mogu da naruše prava slobode govora Amerikanaca“, rekao je Polson.
Ipak, nijedna politička grupa nema monopol na cenzuru – agresivnost se povećava širom spektra, navodi Kon.
Hitnu telefonsku liniju za incidente iz predrasuda, u saveznoj državi Washington, koja je odbačena u jednom od odbora ranije ove godine, sponzorisao je demokratski senator Havijer Valdez, kao i nekoliko grupa, uključujući Antiklevetničku ligu, Urbanu ligu, Savjet za američko-islamske odnose i druge. Cilj je bio da se državi pomogne u prikupljanju informacija o zločinima iz mržnje i incidentima iz predrasuda i da se žrtvama pruži podrška i kompenzacija u trenutku kada se povećava broj izvještaja o zločinima iz mržnje.
Protivnici, uključujući Fondaciju za individualna prava i izražavanje, rekli su da se plaše da će to da utiče na zaštićeni govor, jer obuhvata i kriminalno ponašanje i uvredljivo pristrasne izjave.
Govor mržnje može biti štetan i neprijatan, ali je i dalje generalno zaštićen Prvim amandmanom. Federalni Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost i eksperti koji proučavaju ekstremizam, upozorili su da se retorika mržnje može posmatrati kao poziv na akciju ekstremističkih grupa.
Savezna država Oregon je otvorila sličnu liniju 2019. Primila je gotovo 1.700 poziva u 2021. godini, a skoro 60 odsto prijavljenih incidenata nije potpadalo pod ono što zadovoljava kriminalne standarde, navodi se u godišnjem izvještaju kancelarije državnog tužioca Oregona, Elen Rozenblum.
"Ljudi na vlasti ciljaju svoje političke protivnike, tako da to ko je ušutkan, zaista zavisi od toga gdje se nalazite na mapi i od individualnog konteksta“, rekao je Kon.
Umjetnica Katrina Majkut doživjela je to iz prve ruke prošle nedelje, kada su umjetnička djela koja je pokazala u više od dvadeset saveznih država u protekloj deceniji, neočekivano cenzurisana u maloj državnoj školi u Luistonu, u Ajdahu.
Majkut koristi vezenje da bi istakla i potkopala istorijski uske ideje o ženstvenosti i majčinstvu. Angažovana je da organizuje izložbu na državnom koledžu Luis-Klark, sa fokusom na probleme zdravstvenog sistema, kao što su hronične bolesti, trudnoća i oružano nasilje.
Međutim, 2. marta, dan prije otvaranja izložbe, Majkut i još dvjema umjetnicama je rečeno da će neki od njihovih radova biti uklonjeni zbog straha administratora da će da naruše"Zakon bez javnih fondova za abortus", u Ajdahu.
Taj zakon iz 2021. zabranjuje entitetima koje finansira država da promovišu abortus ili preduzimaju druge mjere koje bi mogle da se vide kao obuka ili savjetovanje za abortus.
Majkutin štrikani rad koji prikazuje Misoprostol i Mifepriston tablete – koje se mogu koristiti zajedno za podsticanje abortusa na početku trudnoće – uklonjen je sa izložbe, zajedno sa zidnim plaketom sa detaljima zakona o abortusu u Ajdahu.
Četiri dokumentarna video i audio djela umetnice Lidije Nobles, koja su prikazala žene kako pričaju o svojim iskustvima sa abortusom, takođe su uklonjena. Dio serije pisama umjetnice Mišel Harni iz 1920-ih, koje je napisala osnivačica "Planiranog roditeljstva" Margaret Sanger, je takođe uklonjen sa izložbe.
"Takva cenzura je šokantna i nerealna“, istakla je Majkut, koja dizajnira svoju umjetnost da bude obrazovna, a ne sukobljavajuća. "Ako se cenzuriše najravnopravnije, dvostranačko umjetničko djelo oko ove teme, onda će sve biti cenzurisano."
Logan Fouler, portparol Luis-Klark koledža, rekao je da je škola donijela odluku poslije konsultacija sa advokatima o tome da li prikaz umjetnosti može da krši zakon. Republikanski zakonodavac Brus Skaug, autor zakona, izjavio je u utorak da nije namjera da se "spriječi otvorena diskusija" o abortusu — već samo da se spriječi korištenje poreskih dolara za promovisanje abortusa.
Cenzura umjetničke izložbe dogodila se samo dva mjeseca poslije još jedne Skaugove kontroverzne odluke. Kao predsjednik Odbora za pravosuđe i pravila u skupštini Ajdaha, Skaug je u januaru saopštio da osobama mlađim od 18 godina neće biti dozvoljeno da svjedoče u njegovom odboru. Drugi predsjednik republikanskog odbora je ubrzo pratio taj primjer.
Zakonodavci imaju mogućnost da ograniče svjedočenje u odborima i često koriste ta ograničenja da bi održali rad zakonodavaca fokusiranim i pravovremenim. Ipak, ograničenje govora zasnovano na godištu izgledalo je kao prvo takvo za tu državu.
Grupa tinejdžera preduzela je akciju, pokrećući telefonske i elektronske kampanje i organizujući proteste.
"Postoji očigledan nedostatak dalekovidnosti kod političara koji pokušavaju da eliminišu glasove onih koji će ih jednog dana birati i na kraju ih zamijeniti“, napisala je grupa od 32 srednjoškolska lidera u zajedničkom članku koji je poslat medijima širom države. "Pitamo republikanske lidere u Ajdahu, čega se toliko plašite?"
Zakonodavci su na kraju izmijenili ta pravila, omogućavajući mladima da svjedoče sve dok imaju potpisane dozvole roditelja ili staratelja.
Skaug je rekao da je to pravilo bilo neophodno da bi se osiguralo da roditelji budu svjesni da li njihova djeca napuštaju školu da svjedoče u državnoj skupštini. On još uvek namjerava da daje prednost starijim stanovnicima kada je vrijeme za svjedočenje ograničeno, ali je naveo da nije svjestan da je bilo kojoj mladoj osobi do sada uskraćena prilika da svjedoči ove godine.
Za Kona, napori u Ajdahu i drugde odražavaju opasnost od pokušaja da se ograniči izražavanje ljudi koji imaju suprotstavljene stavove.
"Moramo da budemo stalno na oprezu ako želimo da naša kultura individualnih sloboda prevlada“, rekao je on. "Loše ideje se bolje rješavaju kroz debatu i dijalog nego kroz vladinu cenzuru."
