Pržionica Mayorga Coffee u Marylandu je užurbano mjesto. Zrak je prepunjen mirisnom aromom pržene kafe, koje je pod stalnom kontrolom kako bi zrna bila ispržena do savršenstva. I, da bi se kvalitet provjerio, redovna su testiranja različitih vrsta prženja.
Kvalitet zrna kafe, kaže Martin Mayorga, vlasnik, direktno je u vezi sa kvalitetom života i kvalitetom tla na kojem se kafa uzgaja:
- Ako hoćeš zaista kafu vrhunskog kvaliteta, onda je to uzgoj na velikoj nadmorskoj visini, u sjenci, ručna berba i ručno sortiranje. Da se to dobije traži se mnogo stvari koje su dobre za okoliš, dobre za lokalnu zajednicu i dobre za radnike. Ako radnika ne plaćaš dobro, on ili ona neće uvijek ubrati najbolju kafu… Sve se to pokaže u kvalitetu šoljice s kafom.
Poštena trgovina i samoodrživost nisu samo marketinške fraze. Naljepnice poput ove za cilj imaju da potrošači kafe imaju punu svijest o tome šta njihova kupovina donosi individualnim farmerima i radnicima s druge strane Zemljine kugle. Marc Monsarrat iz londonskog Saveza za zaštitu prašuma, kontaktiran je putem Skype-a:
- Potrošači zaista mogu da imaju ozbiljan utjecaj na to kako se kafa proizvodi, jednostavno birajući izmedju jedne ili druge marke kafe, ili, recimo, kupujući marku koja ima naš certifikat umjesto neke druge. Jer to se direktno prenosi niz cijeli nabavni lanac sve do samoodržive proizvodnje na farmama.
Savez za zaštitu prašuma, kaže on, svojim certifikatom potvrdjuje da su kafa, čaj i kakao, proizvedeni u Africi, Latinskoj Americi i Aziji ne samo prirodno proizvedene, nego i da oni koji ih proizvode, beru i suše, uživaju bolji život od svog rada. To je posebno važno za Martina Mayorgu, koji je i sam odrastao u Latinskoj Americi.
Na medjunarodnom tržištu eksport kafe prelazi 98 miliona vreća. Sa 60 kilograma u svakoj, to je zaista mnogo kafe. Brazil je najveći svjetski izvoznik. Više od 10 procenata dolazi iz Afrike. Etiopija je najveći izvoznik na kontinentu, što je normalno, jer je tu kafa i rodjena. Ali, ekolozi kažu da je do zastoja došlo kad je utvrdjeno da se tamošnja sorta Arabika brzo širi i štetno utiče na šume. Prije tridesetak godina, kaže Monsarrat, farmere su počeli nagovarati da kafu uzgajaju direktno na suncu:
- To se bilo toliko raširilo kao praksa da su ljudi počeli kafu uzgajati isključivo na suncu, tako recimo i u nekim dijelovima Kenije, gdje plantaže nemaju ni centimetar sjene. Veoma je vruće i zemlja je spržena.
Organizacije poput Rainforest Alliance nagovaraju farmere da se vrate proizvodnji kafe u sjenci, što je njena prirodna okolina:
- Mi zaista nastojimo da ih ubijedimo da ponovo uzgoje sorte kafe koje rastu u sjeni, i da im dokažemo da su sjenovita mjesta na duže staze više samoodrživi prizvodni sistemi i da donose korist ne samo u zaštiti prirode nego da je to okoliš u kojem oni neće biti ovisni o hemikalijama za dobar rod.
Za vlasnika pržionice Martina Mayorgu, certifikati Rainforest Alliance i drugih organizacija, kako kaže, predstavljaju garanciju da krajnji kupac zaista dobije ono za šta plaća:
- Ljepota tih certifikacija je u tome što one počinju na mjestu uzgoja i transparentne su duž cijelog lanca prerade sve do naše konačne otpreme.
Savez za zaštitu prašuma, ili Rainforest Alliance, je izdala takve certifikate za više od 90 hiljada farmi za koje znaju da su ekološki, društveno i ekonomski samodržive.
