Italija je u posljednjih dvadesetak godina postala jedna od najomiljenijih destinacija za stanovnike Trećeg svijeta koji se nastoje ilegalno prebaciti u Europu. Posljednjih godina to je međutim sve teže, jer je vlada Silvia Berlusconija pooštrila zakone – i za strance bez dozvole boravka i za one koji im pomažu. Henry Ridgwell je u Firenci razgovarao s ilegalnim useljenicima, a i s Talijanima koji – svaki na svoj način – pokušavaju riješiti ovaj problem.
Na ulicama Firence slavi se godišnji blagoslov vina. Među tisućama okupljenih stranaca lako je primijetiti da nisu svi turisti. Dosta je naime i Afrikanaca, stanovnika raznih azijskih zemalja, te Rumunja, Bugara i Albanaca. Za njih je život u Italiji postao izuzetno težak, nakon što je vlada Silvia Berlusconija uvela oštre zakone protiv ilegalnog useljavanja. Pred javnom kuhinjom Caritasa, razgovaramo s Rumunjem koji se predstavio kao Marco.
On kaže da je danas sve teže nego prije, da je situacija zapravo užasna. Kaže da je njemu i ostalim imigrantima još i teže zbog ekonomske krize, te se žali na policajce starije generacije koji su – kako tvrdi – posebno nemilosrdni prema njima. Strancima koji žive i rade u Italiji bez dozvole boravka prijeti novčana kazna od oko 14 tisuća dolara te zatvorska kazna do šest mjeseci. Oni koji im pružaju smještaj, bili Talijani ili stranci, mogu završiti iza rešetaka i do tri godine. Ovako oštre mjere kritizirao je i Vatikan. Mesquita Mattias iz Angole došao je u Italiju prije desetak godina.
On kaže da se Italija nakon Berlusconija jako promijenila. 'Talijani su u strahu, vide neprijatelje svuda, a neprijatelj im je svatko tko je drugačiji' – kaže Mesquita Mattias. Lokalna muslimanska zajednica traži da se izgradi džamija. Firentinski muslimani tvrde da će se ona stilski uklopiti u ovaj drevni grad. Iako su razne katoličke organizacije podržale gradnju džamije, tome se protivi Sjeverna liga, desničarska stranka koja sudjeluje u vladajućoj koaliciji. Ona tvrdi da bi džamija u Firenci bila 'destabilizirajući faktor'. Stajalište objašnjava lokalni čelnik Sjeverne lige Antonio Gambetta Vianna.
On kaže da, kada su prije stotinu godina Talijani imigrirali u Ameriku, da je to bio organiziran proces. Useljenici su bili medicinski pregledani, provjeravalo se tko su i što su – prije no što su pušteni u Ameriku. Takav proces, kaže naš sugovornik iz Sjeverne lige, u Italiji danas ne postoji. Dolazi tko god želi – tvrdi Antonio Gambetta Vianna. Direktor lokalnog Caritasa Alessandro Martini, koji vodi javnu kuhinju za ilegalne useljenike, smatra da Italija ne bi trebala sama rješavati ovaj problem.
Sve je globalizirano – ekonomija, komunikacije, Internet, kaže on te dodaje da je došao trenutak da se globalizira i fenomen imigracija, i to putem integracije useljenika. Njihov doček mora biti human, ali i globalan – smatra Alessandro Martini. Europska unija nema jedinstvenu politiku useljavanja. Dvije su stvari međutim zajedničke članicama – sve misle da se ilegalno useljavanje mora smanjiti i niti jedna ne radi mnogo kako bi integrirala strance koji su već ilegalno ušli na teritorij Unije.