Dok Bijela kuća kaže da je službeni dnevni red sastanka da se razgovara o predstojećem julskom samitu alijanse u Vilniusu u Litvaniji, pitanje ko će biti sljedeći na čelu NATO-a tokom ovog teškog perioda u njegovoj 74-godišnjoj historiji bez sumnje će biti centralno, dok se alijansa suočava sa tekućim ratom Rusije u Ukrajini.
Stoltenberg, bivši norveški premijer, najdugovečniji je šef NATO-a u generaciji i tri puta mu je produžavan mandat otkako je preuzeo posao 2014. U februaru je njegov glasnogovornik rekao da će napustiti funkciju kada mu sadašnji mandat istekne u oktobru.
Stoltenberg je uveliko zaslužan za upravljanje teškim transatlantskim odnosima između bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i evropskih saveznika u vezi sa troškovima za odbranu, povlačenjem NATO snaga iz Afganistana u augustu 2021. i nadgledanjem odgovora alijanse na invaziju Moskve na Ukrajinu. Njegove sklonosti prema njegovom nasljedniku imaju težinu i očekuje se da će se Biden konsultovati s njim.
"Mnogi ljudi će tražiti od njega da kaže: 'Šta mislite ko je najbolji da prati vaše vodstvo?" rekao je Andrew Hyde, viši saradnik u Stimson centru, za Glas Amerike.
Ko god naslijedi Stoltenberga suočit će se sa zastrašujućim izazovom čuvanja sigurnosti jedne milijarde ljudi.
Na osnovu konsenzusa
Američki general je tradicionalno vrhovni komandant savezničkih snaga za Evropu, ali je mjesto šefa NATO-a uvijek preuzimao Evropljanin, iako ništa u njegovoj povelji to ne zahtijeva.
Nema formalnog procesa i kandidati ne objavljuju da se kandiduju za tu funkciju. Selekcija se vrši konsenzusom, uglavnom tihim i neformalnim diplomatskim kanalima.
Kao najveći donator, SAD igra ključnu ulogu - razlog zašto su dva kandidata nedavno posjetila Ovalni ured.
Danska premijerka Mette Frederiksen sastala se s Bidenom u Bijeloj kući prošlog ponedjeljka. Na nju se gleda kao na predvodnika; međutim, njena kandidatura bi značila postavljanje trećeg uzastopnog generalnog sekretara iz nordijske zemlje.
Još jedna potencijalna prepreka je to što Danska dugo nije ispunjavala minimalni zahtjev od dva posto u potrošnji za odbranu za države članice. U decembru je njena vlada pokrenula plan za postizanje cilja NATO-a do 2030. godine, a nedavno je povećala vojnu pomoć Ukrajini.
Britanski premijer Rishi Sunak posjetio je Washington nekoliko dana nakon premijerke Danske, sa širokim dnevnim redom koji uključuje lobiranje za njegovog ministra odbrane Bena Wallacea. Britanija, koja pruža više vojne pomoći Ukrajini od bilo koje druge zemlje nakon Sjedinjenih Država, ima uticaj. I kao jedan od prvih ministara odbrane koji je pružio smrtonosnu pomoć Ukrajini, Wallace je dobro poznat u alijansi.
Međutim, od 13 šefova u historiji NATO-a, trojica su bili Britanci.
Biden je bio neobavezan kada su ga pitali da li je vrijeme za još jedan.
"Možda. To ostaje da se vidi", rekao je on tokom zajedničke konferencije za novinare sa Sunakom u četvrtak.
Svi koji su bili na toj funkciji od 1952. godine bili su muškarci.
Nekoliko žena vjerovatno u opticaju
Postoji osjećaj da je vrijeme da alijansa odabere ženskog lidera, rekao je Hyde. Uz bijesni ruski rat, "postoji i osjećaj da bi to trebao biti neko iz istočne Evrope", dodao je.
Estonska premijerka Kaja Kallas i njena litvanska koleginica Ingrida Simonyte ispunjavaju oba uslova. Međutim, neki posmatrači tvrde da bi lider iz jedne od baltičkih zemalja, koje su obično jastrebovi prema Rusiji, mogao biti shvaćen kao provokacija Moskve.
Predsjednica Slovačke Zuzana Caputova i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz Njemačke navedene su kao potencijalni kandidati. Kao i potpredsjednica kanadske vlade Chrystia Freeland, iako bi se njeno ukrajinsko nasljeđe moglo pokazati kao komplikacija.
Holandski premijer Mark Rutte spominje se kao još jedan kandidat. I uvijek postoji mogućnost da saveznici utječu na Stoltenberga da još jednom produži svoj mandat.
Očekuje se da će pitanje ko je sljedeći generalni sekretar NATO-a biti riješeno do jula, kada se lideri grupe sastanu u Vilniusu.
