Sve zemlje regiona osim Srbije, generalno poštuju vjerske slobode, a zaštitu pružaju i njihovi zakoni i ustav, ocijenjeno je u izvještaju američkog State Departmenta objavljenom u ponedjeljak uveče.
U izvještaju o vjerskim slobodama u svijetu u 2011. godini, Ministarstvo vanjskih poslova SAD navodi da vlasti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji, te na Kosovu generalno poštuju vjerske slobode i da je to pravo obezbijeđeno i zakonima tih država, ali se za Srbiju konstatuje suprotno.
U dijelu izvještaja o Srbiji, ukazuje se da Srbija ne poštuje vjerske slobode, jer ih njen Ustav i zakoni ograničavaju, a i vlast generalno u praksi ne poštuje vjerske slobode.
"Lideri manjinskih vjerskih zajednica i dalje prijavljuju fizičke napade, vandalizam, govor mržnje, negativne medijske napise. Odgovor policije na vandalizam i druge društvene akcije protiv vjerskih grupa rijetko je rezultirao hapšenjima, optužnicama i drugim načinima za rješavanje incidenata. Kako su etnička i vjerska pripadnost često neraskidivo vezani, za mnoge incidente teško je odredititi da li su posljedica etničke ili vjerske netrpeljivosti", navodi se uz ostalo u dijelu izvještaja o Srbiji.
I za ostale zemlje regiona kaže se, međutim, da su zabilježeni slučajevi "društvenog maltretiranja i diskriminacije" zbog vjerskih uvjerenja.
Kada je u pitanju BiH, prenosi se podatak Međureligijskog veća BiH o tome da je u 2011., do novembra, zabilježeno 56 slučajeva vandalizma na vjerskim objetkima, 30 u RS i 26 u Federaciji BiH. Većina napada desila se u mjestima u kojim su određene zajednice manjinske. Navodi se još da je policija uhapsila počinioce u 30 od 56 slučajeva.
Takođe se kao posebni slučajevi navodi odbijanje Srpske pravoslavne crkve da ukloni crkvu sagrađenu na zemljištu Fate Orlović u Konjević Polju u istočnoj BiH, uprkos sudskoj odluci, te bespravna gradnja crkve u blizini masovne grobnice koju je počela Tuzlansko-zvornička eparhija Srpske pravoslavne crkve.
I u Hrvatskoj, kako se navodi u izvještaju, bilo je izvještaja o zlostavljanjima ili diskriminaciji na osnovu vjerske pripadnosti, te nekoliko slučajeva vandalizma na objektima vjerskih zajednica.
Pominju se slučajevi nacističkih i ustaških grafita na prostorijama Jevrejske zajednice u Splitu u maju 2011, te vandalizmi na imovini Srpske pravoslavne crkve u Dalmatinskoj eparhiji. Zvaničnici Srpske pravoslavne crkve, kako se navodi, optužuju policiju za neefikasnost u pronalaženju i kažnjavanju krivaca za napade. Primjer su vandalizmi na Crkvi sv. Ilije u Zadru iz februara i avgusta, te upad u crkvu u Kninu i oštećenje ikone.
Kada je u pitanju Kosovo, State Department je konstatovao da vlasti u Prištini poštuju vjerske slobode ali da je bilo slučajeva diskriminacije na vjerskoj osnovi. Posebno se navodi slučaj iz novembra 2011. kada su kukasti krstovi nacrtani na grobnicama u jevrejskom groblju u Prištini, te dodaje da počinioci još nisu pronađeni. Takođe se navodi da nije bilo izvještaja o napadima na sveštenike Srpske pravoslavne crkve, ali da je bilo povremenih slučajeva vandalizma i krađe. Navedeno je da su zabiljeleženi napadi na autobuse sa Srbima koji su posjećivali vjerske objekte, te da se broj incidenata od 2007., kada ih je prijavljeno 90 svake godine smanjuje.
U dijelu izvještaja o Crnoj Gori kaže se da i dalje postoje napetosti u odnosima Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve i da se između sljedbednika i sveštenstva te dvije crkve nastavljaju nesuglasice.
U izvještaju o vjerskim slobodama u svijetu u 2011. godini, Ministarstvo vanjskih poslova SAD navodi da vlasti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji, te na Kosovu generalno poštuju vjerske slobode i da je to pravo obezbijeđeno i zakonima tih država, ali se za Srbiju konstatuje suprotno.
U dijelu izvještaja o Srbiji, ukazuje se da Srbija ne poštuje vjerske slobode, jer ih njen Ustav i zakoni ograničavaju, a i vlast generalno u praksi ne poštuje vjerske slobode.
"Lideri manjinskih vjerskih zajednica i dalje prijavljuju fizičke napade, vandalizam, govor mržnje, negativne medijske napise. Odgovor policije na vandalizam i druge društvene akcije protiv vjerskih grupa rijetko je rezultirao hapšenjima, optužnicama i drugim načinima za rješavanje incidenata. Kako su etnička i vjerska pripadnost često neraskidivo vezani, za mnoge incidente teško je odredititi da li su posljedica etničke ili vjerske netrpeljivosti", navodi se uz ostalo u dijelu izvještaja o Srbiji.
I za ostale zemlje regiona kaže se, međutim, da su zabilježeni slučajevi "društvenog maltretiranja i diskriminacije" zbog vjerskih uvjerenja.
Kada je u pitanju BiH, prenosi se podatak Međureligijskog veća BiH o tome da je u 2011., do novembra, zabilježeno 56 slučajeva vandalizma na vjerskim objetkima, 30 u RS i 26 u Federaciji BiH. Većina napada desila se u mjestima u kojim su određene zajednice manjinske. Navodi se još da je policija uhapsila počinioce u 30 od 56 slučajeva.
Takođe se kao posebni slučajevi navodi odbijanje Srpske pravoslavne crkve da ukloni crkvu sagrađenu na zemljištu Fate Orlović u Konjević Polju u istočnoj BiH, uprkos sudskoj odluci, te bespravna gradnja crkve u blizini masovne grobnice koju je počela Tuzlansko-zvornička eparhija Srpske pravoslavne crkve.
I u Hrvatskoj, kako se navodi u izvještaju, bilo je izvještaja o zlostavljanjima ili diskriminaciji na osnovu vjerske pripadnosti, te nekoliko slučajeva vandalizma na objektima vjerskih zajednica.
Pominju se slučajevi nacističkih i ustaških grafita na prostorijama Jevrejske zajednice u Splitu u maju 2011, te vandalizmi na imovini Srpske pravoslavne crkve u Dalmatinskoj eparhiji. Zvaničnici Srpske pravoslavne crkve, kako se navodi, optužuju policiju za neefikasnost u pronalaženju i kažnjavanju krivaca za napade. Primjer su vandalizmi na Crkvi sv. Ilije u Zadru iz februara i avgusta, te upad u crkvu u Kninu i oštećenje ikone.
Kada je u pitanju Kosovo, State Department je konstatovao da vlasti u Prištini poštuju vjerske slobode ali da je bilo slučajeva diskriminacije na vjerskoj osnovi. Posebno se navodi slučaj iz novembra 2011. kada su kukasti krstovi nacrtani na grobnicama u jevrejskom groblju u Prištini, te dodaje da počinioci još nisu pronađeni. Takođe se navodi da nije bilo izvještaja o napadima na sveštenike Srpske pravoslavne crkve, ali da je bilo povremenih slučajeva vandalizma i krađe. Navedeno je da su zabiljeleženi napadi na autobuse sa Srbima koji su posjećivali vjerske objekte, te da se broj incidenata od 2007., kada ih je prijavljeno 90 svake godine smanjuje.
U dijelu izvještaja o Crnoj Gori kaže se da i dalje postoje napetosti u odnosima Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve i da se između sljedbednika i sveštenstva te dvije crkve nastavljaju nesuglasice.
