Linkovi

Izdvojeno

Međunarodni dan mira u Srebrenici: Spomenik mira ili “stub srama”

Spomenik mira u Srebrenici (Foto: BIRN BiH)

Novoizgrađeni “Spomenik mira” u centru Srebrenice, koji će simbolično biti “otvoren” na Međunarodni dan mira, ponovo je izazvao podjele između srpskog i bošnjačkog stanovništva u ovom gradu, na one koji ga smatraju dobrom idejom i one koji ga vide kao licemjeran potez koji nije zasnovan na priznanju genocida počinjenog 1995. godine.

Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori da je ideja o “Spomeniku mira” usvojena u martu prošle godine na općinskoj skupštini, kada su delegati većinski izglasali “podizanje spomenika koji će biti univerzalan i bez direktne veze za žrtvama posljednjeg rata”.

“‘Spomenik mira’, tako je nazvan, koji neće uopšte asocirati na rat, koji neće služiti za polaganje vijenaca, za obilježavanja bilo čega u tom smislu, nego će služiti kao jedna poruka mira, suživota, gledanja u budućnost za mlade ljude koji dolaze”, rekao je načelnik.

Grujičić kaže kako se unazad nekoliko godina razgovaralo o ideji da Srbi i Bošnjaci u Srebrenici izgrade “nešto zajedničko u pogledu stradanja”, ali dogovor nikada nije postignut. Ideja o neutralnom spomeniku je nastala sasvim spontano, kaže, a realizovana je po uzoru na likovni rad jednog srebreničkog učenika.

“Sve to krenulo je od dječijeg rada koji je pobijedio – dvije ruke drže globus, na tom globusu se nalaze dječak i djevojčica, sjede i gledaju u Srebrenicu, u daljinu – i ja sam to vidio kao jednu dobru ideju. Prvo mi se rad svidio, a onda i evo, kada smo vidjeli kako bi to izgledalo u tri dimenzije, onda smo shvatili da je to prava stvar koja asocira na djecu, na svijet, na mir u svijetu, i evo došli smo do tog konačnog rješenja”, kazao je Gujičić.

S druge strane, iz Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” izražavaju negodovanje zbog spomenika.

“Nekad razmišljam kako on uopšte može stati pred bošnjački narod ili uopšte nešto da kaže pored tog negiranja koje on ima (…) negiranja genocida, minimiziranja žrtava, upravo od strane njega, i on, molim te, koje licemjerstvo radi, u Srebrenici radi spomen mira”, rekla je Šahida Abdurahmanović, članica ovog udruženja, smatrajući da ukoliko se ne prizna genocid, ovakav potez nije dobronamjeran i iskren.

Abdurahmanović navodi kako je za Udruženje sama lokacija u centru Srebrenice, na kružnom toku, sporna “jer se veže za obraćanje Ratka Mladića 1995. godine”.

“On je tu trebao da napravi stub srama pa da bude častan čovjek, da bude čovjek, pa da bude predstavnik svih naroda i da gradi mir za buduća pokoljenja”, kazala je Abdurahmanović.

Grujičić kaže kako spomenik nikada neće imati nikakvo obilježje niti natpis na sebi, te da neće ukazivati samo na jedan od naroda i smatra da on kao takav nikoga ne može vrijeđati. Rekao je i da je ranije imao ideju da zajedno s predstavnicima drugih naroda obilazi sva stratišta u Srebrenici, što nije naišlo na prihvatanje.

“Ne vidim zašto bi nekoga povrijedio spomenik miru, kad je sad mir”, kazao je načelnik Mladen Grujičić.

Na pitanje da li čin gradnje spomenika i ideja u vezi s obilaskom stratišta znači da priznaje da se desio genocid, Grujičić je odgovorio da ne znači i da to “nije tema ovog razgovora”.

Pred sudovima u regionu i Haagu do sada je za zločine počinjene nad Bošnjacima u Srebrenici osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora. Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici samo u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.

Građani Srebrenice s kojima su razgovorali novinari BIRN-a BiH imaju podijeljena mišljenja u vezi sa spomenikom, ali većina ih nije htjela javno govoriti. Mirnes Zahirović kaže da je ovaj spomenik “unio dodatni nemir u već podijeljen narod”.

“Podizadnje spomenika miru u gradu u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima u ovo vrijeme i na ovom mjestu nije ništa drugo nego guranje prsta u oči žrtvama rata i povratnicima ovdje u Srebrenici”, rekao je Mirnes Zahirović.

Povratnik Muhamed Akagić kaže da ovaj spomenik nije “zamišljen da bude u kontekstu mira”.

“Mislim da nije bila prilika i vrijeme da se to radi sada. Ako iskreno želite mir, onda to pokazujete i na ulici i u objektu gdje se srećete s ljudima”, kazao je Akagić.

Osim građana koji su izražavali nezadovoljstvo zbog podizanja i simbolike spomenika, dio njih je svoju zamjerku uputilo na njegov izgled. Ipak, za Jelu Mušić spomenik je izuzetno lijep i, kako kaže, raduje se što se nešto dešava u njenom gradu.

“Nek se bilo šta desi u našoj Srebrenici. Ja sam starosjedilac ovdje i što god se desi, dobro je”, rekla je ona.

Međunarodni dan mira obilježava se svakog 21. septembra.

See all News Updates of the Day

Zašto predsjednički papiri ne pripadaju predsjedniku

Arhiv - Na fotografiji od 7. januara 2009 predsednik George Bush mlađi (u sredini) pozira sa izabranim predsjednikom Barackom Obamom i bivšim predsjednicima Georgeom Bushom starijim (lijevo), Billom Cntonom i Jimmyjem Carterom (desno), u Bijeloj kući u Washingtonu.

Okolnosti oko FBI-ovog pretresa rezidencije bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, Mar-a-Laga, u ponedeljak u Palm Beachu na Floridi nisu za sada sasvim jasne, prema izvještajima medija.

Međutim, Sekretarijat za pravosuđe aktivno je istraživao otkriće kutija koje sadrže povjerljive informacije koje su odnijete u Trumpovu rezidenciju na Floridi nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.

Zašto su evidencije poziva, nacrti, govori, rukom pisane bilješke i drugi dokumenti iz Trumpovog mandata u posjedu Nacionalnog arhiva (NARA)?

"Predsjednička evidencija je vlasništvo Vlade Sjedinjenih Država i njome upravlja Nacionalni arhiv", rekla je Meghan Ryan Guthorn, vršiteljica dužnosti zamenika glavnog operativnog direktora agencije. "Dakle, svi predsjednički papiri, materijali i zapisi koji se nalaze u čuvanju Nacionalnog arhiva, bilo da su donirani, zaplijenjeni ili regulisani Zakonom o predsjedničkoj evidenciji, u vlasništvu su federalne vlade."

Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.
Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine utvrdio je da su svi predsjednički dokumenti u vlasništvu javnosti i da se automatski prenose na čuvanje Nacionalnog arhiva čim vrhovni komandant napusti funkciju. Sve predsjedničke biblioteke i muzeji su dio Nacionalnog arhiva. Predsjednička biblioteka bivšeg predsjednika Baracka Obame biće prva koja će biti potpuno digitalna.

"Nacionalna uprava za arhive i dokumente je zvanični čuvar evidencije za vladu Sjedinjenih Država", rekla je Ryan Guthorn. "Samo oko jedan do tri posto evidencije se smatra trajnom evidencijom, a to su dokumenti koji su od suštinskog značaja za razumijevanje prava građana SAD, koji naše izabrane zvaničnike smatraju odgovornim za svoje postupke i dokumentuju našu historiju kao nacija."

Predsjednički zapisi nisu uvijek bili u vlasništvu javnosti.

Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.
Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.

"Od Georgea Washingtona preko Jimmyja Cartera, papiri predsjedničke administracije su smatrani privatnim vlasništvom predsjednika koji je mogao da radi kako im odgovara", rekla je Rhyan Guthorn.

Većina vrhovnih komandanata donirala je svoje predsjedničke papire, što je presedan (odluka koja postaje pravilo, op. nov.) koji je započeo predsjednik Franklin D. Roosevelt 1940.

To se nastavilo sve do 1970-ih kada se predsjednik Richard Nixon borio da uništi svoje zapise, uključujući tajne snimke, tokom skandala Watergate koji je na kraju doveo do njegove ostavke na funkciju.

Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.
Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.

Kongres je sumnjao da snimci sadrže dokaze koji bi mogli da inkriminišu predsjednika. Zakonodavci su usvojili Zakon o predsjedničkim snimcima i očuvanju materijala iz 1974, koji se odnosio samo na Nixonove predsjedničke materijale i naložio da NARA zadrži materijale u vezi sa Watergateom.

Tokom svog života, Nixon se borio da sačuva svoju predsjedničku evidenciju u tajnosti. NARA je dobila većinu snimaka vezanih za Watergatet, ali ne sve. Nakon Nixonove smrti, njegova porodica je donirala njegove predsjedničke papire i druge materijale.

"Zove me Julie Nixon Eisenhower, kaže da želi da se sastane sa mnom, da porodica želi da se nagodi", kaže John Carlin, koji je radio kao arhivar Sjedinjenih Država od 1995. do 2005. godine.

Nixonova kćerka se obratila Carlinu tokom njegove prve nedjelje na poslu u junu 1995, više od 20 godina nakon Watergatea.

Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.
Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.

"Morate da zapamtite da je u to vrijeme predsjednikova evidencija bila lična", rekao je Carlin. "Nixson je namjeravao da je zadrži, a zakon je bio na njegovoj strani. (...) I tako, kada je tog dana nazvala i rekla: 'Spremni smo da se nagodimo', to su bile dobre vijesti. Dok je on [Nixon] bio živ, borio se protiv toga. Mislim, ni za životu glavu, neće biti nikakvog poravnanja".

Među onima koji pristupaju zapisima Bijele kuće su predsjednički analitičari poput Shannon Bow O'Brien koji su zainteresovani za dokumentovanje istorije.

"Javnost može da počne da podnosi zahtjeve putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama pet godina nakon što se administraciji okonča mandat, ali takođe predsjednik može da se poziva na određena ograničenja za javni pristup do 12 godina", rekla je O'Brien, profesorica u vladinom odjeljenju na Univerzitet Texasa na koledžu slobodnih umjetnosti u Austinu.

"Ako nemamo pristup ovom materijalu, nemamo pristup istini. Imamo pristup samo probranim istinama, na mnogo načina, što je ono što ljudi žele da nam kažu, ili ono što ljudi žele da vidimo, a to nije uvijek najtačnije."

Kina ponovila prijetnju da će vojnom silom anektirati Tajvan

Kina je u srijedu još jednom ponovila svoju prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu da uspostavi kontrolu nad samoupravnim Tajvanom, usred prijetnji kineskim vojnim vježbama koje su podigle tenzije dvije strane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Saopštenje koje su objavili kabinet za poslove sa Tajvanom i njegovo odeljenje za vijesti uslijedilo je poslije skoro nedjelju dana ispaljivanja projektila i upada kineskih ratnih brodova i aviona u tajvanske vode i vazdušni prostor.

Akcije su poremetile letove i otpremanje robe u regionu ključnom za globalne lance snabdijevanja, što je izazvalo oštru osudu SAD, Japana i drugih.

U verziji kineske izjave na engleskom jeziku navodi se da će Peking "raditi sa najvećom iskrenošću i uložiti najveće napore da postigne mirno ponovno ujedinjenje".

"Ali mi se nećemo odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mjere. Ovo je u cilju zaštite od spoljnog miješanja i svih separatističkih aktivnosti", navodi se u saopštenju.

"Uvijek ćemo biti spremni da odgovorimo upotrebom sile ili drugih neophodnih sredstava na miješanje spoljnih snaga ili radikalnu akciju separatističkih elemenata. Naš krajnji cilj je da obezbjedimo izglede za mirno ujedinjenje Kine i unaprijedimo ovaj proces", navodi se u saopštenju.

Kina kaže da je prijeteće poteze izazvala prošlonedjeljna posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, ali Tajvan kaže da su takve posjete rutinske i da je Kina to iskoristila samo kao izgovor da pojača svoje pretnje.

Zaustavljanje pregovora sa SAD

Kao dodatni odgovor na posetu Pelosijeve, Kina je saopštila da prekida dijalog o pitanjima od pomorske bezbjednosti do klimatskih promjena sa SAD, koje su glavni vojni i politički podržavalac Tajvana.

Tajvanski ministar spoljnih poslova upozorio je u utorak da kineske vojne vježbe odražavaju ambicije da kontrolišu velike dijelove zapadnog Pacifika, dok je Tajpej izveo sopstvene vježbe kako bi naglasio svoju spremnost da se brani.

Strategija Pekinga bi uključivala kontrolu Istočnog i Južnog kineskog mora preko Tajvanskog moreuza i nametanje blokade kako bi se spriječilo da SAD i njeni saveznici pomognu Tajvanu u slučaju napada, rekao je Joseph Wu, tajvanski ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u Tajpeju.

Peking je produžio vježbe koje su u toku ne najavljujući kada će se one završiti.

Tajvan se podijelio od kopnenog dijela Kine usred građanskog rata 1949. i 23 miliona stanovnika ostrva se u velikoj mjeri protivi političkom ujedinjenju sa Kinom, dok više voli da zadrži bliske ekonomske veze i status kvo, odnosno de fakto nezavisnost.

Svojim manevrima Kina se približila granicama Tajvana i možda želi da uspostavi novu normalu u kojoj bi na kraju mogla da kontroliše pristup ostrvskim lukama i vazdušnom prostoru.

SAD, glavni pobornik Tajpeja, također su pokazale da su spremne da se suoče sa kineskim pretnjama. Washington nema formalne diplomatske veze sa Tajvanom u znak poštovanja prema Pekingu, ali je zakonski obavezan da obezbjedi da se ostrvo može braniti i da sve prijetnje protiv njega tretira kao stvar ozbiljne zabrinutosti.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi Washington poslao snage ako Kina napadne Tajvan. Američki predsjednik Joe Biden je više puta ponavljao da su SAD obavezne da to urade - ali su se članovi osoblja brzo povulačili te komentare.

Moguće globalne posljedice

Osim geopolitičkih rizika, produžena kriza u Tajvanskom moreuzu — značajnoj saobraćajnici za globalnu trgovinu — mogla bi da ima velike implikacije na međunarodne lance snabdijevanja u trenutku kada se svijet već suočava sa poremećajima i neizvjesnošću usled pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.

Konkretno, Tajvan je ključni dobavljač kompjuterskih čipova za globalnu ekonomiju, uključujući i kineske visokotehnološke sektore.

Kao odgovor na vežbe, Tajvan je stavio svoje snage u stanje pripravnosti, ali se do sada uzdržavao od preduzimanja aktivnih kontramera.

U utorak je njegova vojska održala vježbe bojeve artiljerije u okrugu Pingtung na svojoj jugoistočnoj obali.

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Predsjednik Joe Biden posjetio je u ponedjeljak Centar za oporavak Federalne agencije za hitne slučajeve u istočnom Kentuckyju uništenom poplavama, gdje je rekao da je nedavno usvojen zakon koji ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena, koje mogu dovesti do nasilnih vremenskih pojava.

Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne

Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Gnjevna zbog posjete Tajvanu predsjedateljice Zastupničkog doma Nancy Pelosi, Kina je objavila da obustavlja razgovore sa SAD-om o vojnoj suradnji, klimatskim promjenama i drugim pitanjima. Američki državni sekretar Antony Blinken u intervjuu za Glas Amerike govorio je o napetostima u regiji.

Blinken održao govor o američkoj strategiji za podsaharsku Afriku

Blinken govori na Univerztitetu u Pretoriji.

Američki državni sekretar Antony Blinken održao je govor o ključnoj američkoj strategiji za podsaharsku Afriku u ponedjeljak na Univerzitetu u Pretoriji.

Blinken je u svom obraćanju naglasio vrijednost demokratije i prijetnje po nju, rekavši da je Afrika "ravnopravni partner" s kojim SAD žele da rade i da neće "diktirati".

"Do 2050., 1 od 4 osobe na planeti koju dijelimo bit će Afrikanac. Oni će oblikovati sudbinu, ne samo ovog kontinenta, već i svijeta", rekao je.

Blinken je govorio o udaru koji je pandemija zadala Africi i ekonomijama na kontinentu, te o nesigurnosti hrane za koju je rekao da je produbljena ruskom invazijom na Ukrajinu.

Također se pozabavio širokim spektrom pitanja, uključujući prevenciju sukoba, dezinformacije na internetu, nauku i tehnologiju, kao i klimatske promjene i čistu energiju.

Glas Amerike razgovarao je s nekoliko južnoafričkih studenata, pitajući ih šta misle o obraćanju visokog američkog diplomate.

Zaphesheya Dlamini, koja je upravo završila master studije političkih nauka, bila je skeptična.

"Slušajte – svaka pojedinačna vanjska politika, svaki pojedinačni nacionalni interes uvijek će biti njihov nacionalni interes. Nije naše, to znamo. Ali onda ne pokušavajte to predstaviti kao da je to zajednički interes", rekao je Dlamini.

Također je navela da se Blinken nije osvrnuo na to kako američka unutrašnja politika utiče na ostatak svijeta. Kao primjere je spomenula poništenje značajnog američkog slučaja Roe protiv Wadea, kojim je zaštićeno pravo žene na abortus, i Global Gag Rule, koje zabranjuje stranim nevladinim organizacijama koje primaju američka sredstva da pružaju usluge legalnog pobačaja, rekavši da je trebao pričati i o tome.

Student međunarodnih odnosa Billy Botshabelo Manama, 22, rekao je da je Blinkenov govor snažno promovirao dobro upravljanje, za koje je priznao da je ponekad bio problem na kontinentu.

"Pogledajte – mnogo je spomenuto o demokratiji, s pravom, gledajući historiju Afrike", rekao je Manama.

Manama je dodao da vjeruje da se, kao i SAD, Južna Afrika također zalaže za jednakost i ljudska prava.

Blinken će ove sedmice posjetiti Kongo i Ruandu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG