Linkovi

Izdvojeno

Međunarodni dan mira u Srebrenici: Spomenik mira ili “stub srama”

Spomenik mira u Srebrenici (Foto: BIRN BiH)

Novoizgrađeni “Spomenik mira” u centru Srebrenice, koji će simbolično biti “otvoren” na Međunarodni dan mira, ponovo je izazvao podjele između srpskog i bošnjačkog stanovništva u ovom gradu, na one koji ga smatraju dobrom idejom i one koji ga vide kao licemjeran potez koji nije zasnovan na priznanju genocida počinjenog 1995. godine.

Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori da je ideja o “Spomeniku mira” usvojena u martu prošle godine na općinskoj skupštini, kada su delegati većinski izglasali “podizanje spomenika koji će biti univerzalan i bez direktne veze za žrtvama posljednjeg rata”.

“‘Spomenik mira’, tako je nazvan, koji neće uopšte asocirati na rat, koji neće služiti za polaganje vijenaca, za obilježavanja bilo čega u tom smislu, nego će služiti kao jedna poruka mira, suživota, gledanja u budućnost za mlade ljude koji dolaze”, rekao je načelnik.

Grujičić kaže kako se unazad nekoliko godina razgovaralo o ideji da Srbi i Bošnjaci u Srebrenici izgrade “nešto zajedničko u pogledu stradanja”, ali dogovor nikada nije postignut. Ideja o neutralnom spomeniku je nastala sasvim spontano, kaže, a realizovana je po uzoru na likovni rad jednog srebreničkog učenika.

“Sve to krenulo je od dječijeg rada koji je pobijedio – dvije ruke drže globus, na tom globusu se nalaze dječak i djevojčica, sjede i gledaju u Srebrenicu, u daljinu – i ja sam to vidio kao jednu dobru ideju. Prvo mi se rad svidio, a onda i evo, kada smo vidjeli kako bi to izgledalo u tri dimenzije, onda smo shvatili da je to prava stvar koja asocira na djecu, na svijet, na mir u svijetu, i evo došli smo do tog konačnog rješenja”, kazao je Gujičić.

S druge strane, iz Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” izražavaju negodovanje zbog spomenika.

“Nekad razmišljam kako on uopšte može stati pred bošnjački narod ili uopšte nešto da kaže pored tog negiranja koje on ima (…) negiranja genocida, minimiziranja žrtava, upravo od strane njega, i on, molim te, koje licemjerstvo radi, u Srebrenici radi spomen mira”, rekla je Šahida Abdurahmanović, članica ovog udruženja, smatrajući da ukoliko se ne prizna genocid, ovakav potez nije dobronamjeran i iskren.

Abdurahmanović navodi kako je za Udruženje sama lokacija u centru Srebrenice, na kružnom toku, sporna “jer se veže za obraćanje Ratka Mladića 1995. godine”.

“On je tu trebao da napravi stub srama pa da bude častan čovjek, da bude čovjek, pa da bude predstavnik svih naroda i da gradi mir za buduća pokoljenja”, kazala je Abdurahmanović.

Grujičić kaže kako spomenik nikada neće imati nikakvo obilježje niti natpis na sebi, te da neće ukazivati samo na jedan od naroda i smatra da on kao takav nikoga ne može vrijeđati. Rekao je i da je ranije imao ideju da zajedno s predstavnicima drugih naroda obilazi sva stratišta u Srebrenici, što nije naišlo na prihvatanje.

“Ne vidim zašto bi nekoga povrijedio spomenik miru, kad je sad mir”, kazao je načelnik Mladen Grujičić.

Na pitanje da li čin gradnje spomenika i ideja u vezi s obilaskom stratišta znači da priznaje da se desio genocid, Grujičić je odgovorio da ne znači i da to “nije tema ovog razgovora”.

Pred sudovima u regionu i Haagu do sada je za zločine počinjene nad Bošnjacima u Srebrenici osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora. Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici samo u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.

Građani Srebrenice s kojima su razgovorali novinari BIRN-a BiH imaju podijeljena mišljenja u vezi sa spomenikom, ali većina ih nije htjela javno govoriti. Mirnes Zahirović kaže da je ovaj spomenik “unio dodatni nemir u već podijeljen narod”.

“Podizadnje spomenika miru u gradu u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima u ovo vrijeme i na ovom mjestu nije ništa drugo nego guranje prsta u oči žrtvama rata i povratnicima ovdje u Srebrenici”, rekao je Mirnes Zahirović.

Povratnik Muhamed Akagić kaže da ovaj spomenik nije “zamišljen da bude u kontekstu mira”.

“Mislim da nije bila prilika i vrijeme da se to radi sada. Ako iskreno želite mir, onda to pokazujete i na ulici i u objektu gdje se srećete s ljudima”, kazao je Akagić.

Osim građana koji su izražavali nezadovoljstvo zbog podizanja i simbolike spomenika, dio njih je svoju zamjerku uputilo na njegov izgled. Ipak, za Jelu Mušić spomenik je izuzetno lijep i, kako kaže, raduje se što se nešto dešava u njenom gradu.

“Nek se bilo šta desi u našoj Srebrenici. Ja sam starosjedilac ovdje i što god se desi, dobro je”, rekla je ona.

Međunarodni dan mira obilježava se svakog 21. septembra.

See all News Updates of the Day

Blinken: SAD osuđuju nasilne napade na kosovsku policiju, Srbija i Kosovo da ne dižu tenzije

Državni sekretar SAD Antony Blinken

Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.

Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.

"Počinioci ovog zločina moraju odgovarati u transparentnom istražnom procesu. Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže od bilo kakve akcije ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije i da odmah rade u koordinaciji sa međunarodnim partnerima na deeskalaciji situacije, obezbeđivanju bezbjednosti i vladavine prava i povratku dijalogu pod okriljem EU", kaže se u Blinkenovoj izjavi koju je objavio State Department.

Američki državni sekretar dalje navodi da kosovska policija ima "punu odgovornost za sprovođenje vladavine prava u Republici Kosovo. Sjedinjene Države priznaju i poštuju ulogu kosovske policije kao one koja prva reaguje u vanrednim i kriznim situacijama".

"Sjedinjene Države cijene blisku koordinaciju kosovske policije sa misijom EU za vladavinu prava na Kosovu ( EULEX) i sa snagama NATO na Kosovu, posebno u obezbjeđivanju bezbjednosti civila na licu mjesta", naveo je Blinken poručujući da će SAD nastaviti da prate situaciju i koordiniraju se sa svima koji su uključeni.

Šef Pentagona u posjeti Africi s fokusom na pitanja odbrane

Predsjednik Džibutija Ismail Omar Guelleh pozdravlja američkog ministra odbrane Lloyda Austina u gradu Džibouti, 24. septembra 2023.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin sastao se u nedjelju u Džibutiju s čelnicima Džibutija i predsjednikom Somalije. To je njegovo prvo putovanje u Afriku kao ministra odbrane usred nasilja u regionu. Kasnije tokom sedmice, otputovaće u Keniju i Angolu.

Džibuti je dom glavne baze američke vojske na kontinentu, a Austin je rekao da je Camp Lemonnier "ključan" za "suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i podršku sigurnosti u cijelom regionu".

Dodao je da su SAD ponosne na partnerstvo sa snagama Džibutija i snagama Afričke unije u podršci susjednoj Somaliji, gdje su militanti Al-Shababa sve otporniji usred tekućih vojnih operacija protiv te grupe.

Al-Shabab je glavni ogranak Al-Qaide na kontinentu.

Somalija se suočila sa nedavnim neuspjesima u borbi protiv al-Shababa nakon smrtonosnog napada na grad Cowsweyne 26. augusta. Incident je ostavio na desetine mrtvih vladinih vojnika i rezultirao užurbanim povlačenjem s linija fronta i gradova koji su prethodno bili zarobljeni od militantne grupe.

Neuspjeh je bio jedan od razloga zbog kojih je Somalija zatražila "tehničku pauzu" povlačenja snaga Afričke unije iz Somalije. Povlačenjem, koje je počelo prošle sedmice, planirano je da 3.000 vojnika Afričke unije prebace svoje isturene operativne baze somalijskim vojnicima do kraja ovog mjeseca.

Zvaničnik američke odbrane opisao je al-Shabab kao "težak izazov" i "koji neće prestati preko noći".

Američka vojska godinama je "savjetovala i pomagala" somalijske snage u borbi protiv al-Shababa, uključujući obuku specijalnih snaga i izvođenje zračnih napada na grupu.

U nedjelju je visoki zvaničnik američke odbrane rekao da AFRICOM nije izveo zračni napad 22. septembra 2023. Grupa al-Shabab je putem telegramske poruke tvrdila da je u napadu AFRICOM-a ubijeno osam članova iste porodice, uključujući šestoro djece. Somalijska vlada je izvijestila da su viši komandant al-Shababa identificiran kao Isaaq Abdullahi, koji je bio odgovoran za operacije grupe u regiji Bakool, i sedam "tjelohranitelja" ubijeni u ciljanom zračnom napadu.

U međuvremenu, zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su američki izvođač radova i član partnerskih snaga povrijeđeni nakon što su militanti Al-Shababa u petak pucali na bazu u kojoj su bile snage kenijske odbrane. Al-Shabab tvrdi da su u napadu povrijeđena četiri američka vojnika i devet kenijskih vojnika. Zvaničnik američke odbrane rekao je da je tvrdnja al-Shababa "prenapuhana".

Hiljade kenijskih vojnika nalaze se u Somaliji i služe kao dio Tranzicione misije Afričke unije, ATMIS. Kenija se također suočavala s ponovljenim napadima al-Shababa, uključujući napad visokog profila na Westgate Mall u Nairobiju prije 10 godina u kojem je ubijeno 67 ljudi.

Austin će kasnije tokom sedmice otputovati u Keniju i Angolu. Prema riječima visokog američkog zvaničnika odbrane, ovo će biti prvi put da je američki ministar odbrane ikada otputovao u Angolu i prvi put od 1976. da je američki šef odbrane posjetio Keniju.

Na sjeveru Kosova ubijeni policajac i trojica napadača, naoružana grupa napustila manastir Banjska

Pripadnici naoružane grupe ljudi ispred manastira Banjska na sjeveru Kosova.

Grupa od oko 30 "teško naoružanih" ljudi napalo je kosovsku policiju na sjeveru Kosova rano u nedelju, ubivši jednog pripadnika i ranivši dvojicu, a potom su upali u obližnji srpski pravoslavni manastir.

U akciji policije ubijena su trojica napadača, koji su bili maskirani i uniformisani, a šest osoba je uhapšena, potvrdile su vlasti u Prištini.

Poslije napada na policiju, grupa naoružanih i maskiranih napadača je upala u obližnji pravoslavni manastir Banjska.

U nedjelju uveče, eparhija raško-prizrenska saopštila je da su naoružana lica, koja su provalila kapiju, napustila manastir, a da će vjernici koji su se zatekli u Banjskoj u ponedjeljak, uz legitimisanje biti otpraćeni do granice.

Kurti: "Kriminalci koje sponzoriše Srbija"

Kosovski premijer Aljbin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Dželal Svećlja okrivili su za napad na policiju u selu i za upad u manastir "kriminalce koje sponzoriše Srbija".

Kurti je na konferenciji za novinare je naveo i da je naoružana grupa ljudi trenutno pod opsadom policije u okolini manastira Banjska.

Eparhija raško-prizrenska u saopštenju u kojem je osudila napad na policiju, potvrdila je da je grupa naoružanih, maskiranih ljudi, upala blindiranim vozilom u sam manastir, pri čemu su provalili manastirsku kapiju.

"Profesionalni napadači u značajnom broju, maskirani i uniformisani u različitim uniformama, naoružani teškim naoružanjem, granatama, vojnim oruđem (zoljama), oklopnim vozilima, koriste različite prostore i privatne objekte, uključujući u i okolinu manastira u Banjskoj", navodi u saopštenju Kosovske policije.

Kurti je napad nazvao terorističkim, ističući da organizirani kriminal uz "političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda napada našu zemlju".

Vučić krivca vidi u Kurtiju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu, ali da je za ono što se dogodilo na Kosovu jedini krivac premijer Aljbin Kurti.

Vučić je u vanrednom obraćanju rekao da je noćas oko 2.46 grupa Srba s Kosova postavila dva kamiona kao barikade u Banjskoj. On je naveo da je zatim došla kosovska policija i pokušala da ukloni te barikade.

"Dolazi do sukoba i u tom sukobu je ubijen kosovski policajac i ranjeno je još jedno lice", naveo je Vučić.

Vučić je naveo da su se Srbi sa Kosova "pobunili ne želeći da više trpe Kurtijev teror".

On je rekao da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu.

Vučić je za to što se dogodilo na Kosovu kao jedinog krivca označio Kurtija.

"Njegova je životna želja da nas uvuče u rat sa NATO", rekao je Vučić.

On je pozvao Srbe na mir i uzdržanost.

Napad na policiju

Policija Kosova saopćila je da su jedinice za brzu reakciju u nedjelju u 2:34 sati primijetile da se na mostu, na ulazu u selo Banjska, nalaze dva kamiona bez registarskih oznaka i blokiraju prolaz.

"Dežurne jedinice policijske stanice Zvečan stigle su u blizinu mjesta gdje je prijavljena blokada, gdje su naišle na otpor. S više različitih pozicija pucano je iz vatrenog oružja, uključujući ručne granate i ručne bombe", saopćila je policija.

Iz policije navode da su reagirali u samoodbrani i uspjeli da odbiju početni napad kako bi stvorili uvjete za pružanje pomoći i povlačenje ustrijeljenih policajaca.

"Na terenu su aktivirane sve relevantne policijske jedinice koje su s vremena na vreme napadnute sa različitih položaja, od organizovanih i naoružanih grupa", kaže se u saopćenju.

Predsjednica Kosova: Destabilizirajuća moć krminalnih bande koju je organizovala Srbija

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su ubistvo na sjeveru "planirale, orkestrirale i izvršile srpske kriminalne skupine".

"Ovi napadi još jednom dokazuju destabilizirajuću moć kriminalnih bandi, organiziranih od Srbije, koje već duže vrijeme, što je dokazano i napadima na pripadnike KFOR-a, novinare i građane, imaju za cilj destabilizirati Kosovo i regiju", navela je Osmani na društvenim mrežama.

Tenzije na sjeveru Kosova traju od maja, kada u općinama, naseljenim većinom srpskim stanovništvom, nisu prihvatili nove albanske načelnike izabrane na izborima koje su bojkotirali.

Situacija je povremeno eskalirala u nasilje. Međunarodna zajednica zatražila je od Kosova da koordinira idući korake i radi na smirivanju tenzija.

Demokratski senator Menendez i njegova supruga optuženi za primanje mita

Senator Robert Menendez i njegova supruga Nadin (Foto: AP/Susan Walsh)

Američki senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja, i njegova supruga optuženi su za krivična djela primanja mita u vezi sa njihovom vezom sa trojicom biznismena iz te države, saopštili su u petak savezni tužioci.

Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.

Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.

Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.

Menendez je u Senatu od 2006. godine.

Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.

Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.

Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.

SAD objavile finansijki program za podršku novim demokratijama

Antony Blinken

Sjedinjene Države su ove sedmice objavile program vrijedan 255 miliona dolara za koji kažu da će podržati demokratije u nastajanju.

Kao dio napora, američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj daje zajam do 100 miliona dolara Siddhartha banci kako bi olakšala kredite malim i srednjim preduzećima u Nepalu.

Američki državni sekretar Antony Blinken i administratorica američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power objavili su finansiranje na marginama Generalne skupštine UN-a.

USAID daje 23 miliona dolara za projekte u Malaviju, Zambiji, Nepalu i Ekvadoru, koji će biti usmjereni na stabilizaciju demokratije, promoviranje većeg broja radnih mjesta i pokretanje investicija.

Još jedan projekat u Tanzaniji ima za cilj razvoj digitalnog portala za smanjenje korupcije u javnim nabavkama.

Inicijativa također uključuje 110 miliona dolara od kompanija i dobrotvornih organizacija za projekte kao što su razvoj sistema za skladištenje baterija u Malaviju, projekti elektrifikacije u Zambiji, jačanje sigurnosti hrane u Malaviju i unapređenje cyber sigurnosti u Moldaviji.

"Svaka transparentnija vladina institucija pomaže ljudima da imaju povjerenje da njihova vlada radi za njih i da zapravo može zadovoljiti njihove potrebe", rekao je Blinken. "A sve se to spaja u izgradnju podrške i izgradnju moći demokratija koje zapravo daju konkretne rezultate."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG