Španjolska je nedavno, poput nekih drugih europskih zemlja, uvela oštre mjere štednje koje bi mogle biti nepopularne u domaćoj javnosti, no koje se smatraju neophodnim za održavanje likvidnosti te zemlje. Španjolska je uz Grčku medju europskim zemljama s najvećim dugovima i njena se ekonomija općenito smatra podložnom mogućem slomu koji bi mogao za sobom povuci i euro.
U sedam i pol ujutro, pred uredom za zapošljavanje sjeverno od Madrida vec se stvorio red koji ide sve do iza ugla. Medju onim koji tu čekaju je i Patricia Martinez. Radila je kao medicinska sestra, no prije sedam mjeseci je dobila otkaz. Sada svako jutro dolazi ovdje u nadi da ce naći novi posao, ali još uvijek nije bila sretne ruke. "Realnost je ekonomski kobna, ali za ljude je i emocionalno užasna. Ne znam sto se to dogadja, ne samo u Španjolskoj nego i u Europi i u svijetu" - kaže ova medicinska sestra.
Patricijina je prica svakodnevna. Španjolska ima stopu neuposlenosti od 20 posto, najveću u Europi, koja ce se vjerojatno još i pogoršati. Europu muci strah od ogromnog javnog duga,koji u Španjolskoj iznosi vise od 11 posto bruto društvenog proizvoda. Premda je njena ekonomija znatno veca od Grčke, ekonomisti se boje da bi i Španjolska poput Grčke uskoro mogla doći u poziciju da ne može isplaćivati svoje zajmodavce. Zbog toga španjolska se vlada odlučila na rezanje državne potrošnje za 18 milijardi dolara u sljedeće dvije godine.
Ekonomist Javier Ortega s London City koledža kaže da je španjolski dug posljednjih godina naglo rastao: "Tome je razlog prvenstveno povećanje neuposlenosti, jer je nužno isplaćivati vise pomoći za neuposlene. Sada postoji i problem kredibiliteta poteza koje ce Španjolska vlada povuci, jer situacija je naravno trenutno drugačija nego prije zato što sad sad postoji zajednička europska valuta."
Utjerivanje dugova je sada u Španjolskoj veliki biznis sto ima velikog odjeka u javnosti. Jedna tvrtka pod imenom El Cobrador del Franc se specijalizirala u utjerivanju dugova metodom sramoćenja dužnika, saljuci svoje uposlenike da ih prate uokolo odjeveni u frakove i cilindre. Komercijalni direktor te tvrtke Juan Carlos Rodriguez kaze da im posao cvijeta: "Gradjevinarstvo je medju najteže pogodjenim privrednim granama. Sve je počelo prije tri ili četiri godine kad je bila prava eksplozija gradnje, a sad nakon sloma nitko ne završava započete gradnje, i nitko nije isplaćen. Posebice u Andaluziji na jugu Španjolske se mogu vidjeti rezultati toga."
Na južnoj obali, Costa del Sol, red za redom apartmana stoji prazan i poludovršen, mnogi od njih su bili namijenjeni stranim kupcima, koji su davno napustili ideju o ulaganju u Španjolsku. Inez Rix, koja radi u dražbenoj tvrtci Direct Property Auctions, specijaliziranoj za pomaganje vlasnicima koji imaju poteskoca prodati svoje nekretnine, kaže: "Za vrijeme dok je prodaja bila u jeku, krajem 1990-tih i 2000-tih ovdje je vladalo potpuno ludilo. Cijene su neprestano rasle, i vlasnici su prodavali svoje posjede po visokim cijenama. Sada po Costi del Sol postoje stotine ovakvih mjesta jer su gradjevinski poduzetnici ostali bez novca, a banke se naravno drže podalje."
Duznicka je kriza prijetila dovesti do potonuća eura, pa je Europska unija obećala garancije na dugove u ukupnom iznosu od bilijun dolara. No zauzvrat vlade moraju za uzvrat srezati državnu potrošnju: Mogućnost rezanja placa i zamrzavanja mirovina potakla je ulične demonstracije. Sindikati su pozvali na generalni štrajk u rujnu, protiv planova za uvodjenje mjera koje bi olakšale tvrtkama da upošljavaju i otpuštaju svoje radnike. Ekonomist Javier Ortega tvrdi da Europa mora postati konkurentnija: "Za održavanje europske države koja se skrbi za svoje žitelje mora ju se uvesti promjene. Ukratko rečeno, moramo se brze prilagodjavati konkurenciji drugih zemalja. Vremena su se promijenila."
Europa je možda izisla iz recesije, no njene su posljedice tek sada postale jasne. S ugroženim eurom, bolni državni rezovi ce se godinama osjećati.