Za milijune ljudi širom svijeta, sati provedeni gledajući televiziju ili igrajući video igre – vrlo su tipičan dio dana. Međutim, sve to vrijeme provedeno sjedeći, s pažnjom usmjerenom na televiziju ili kompjutorski ekran, može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.
Jedna višegodišnja studija otkrila je da oni koji provode više svog slobodnog vremena ispred kompjutorskog ili video ekrana imaju veću vjerojatnost oboljenja od bolesti srca i krvnih žila te od srčanog ili moždanog udara.
"Ključno otkriće ove studije je činjenica da su ljudi koji provode više od četiri sata ispred televizora izloženi većem riziku od srčanog ili moždanog udara."
Znanstvenik Mark Hamer sa Sveučilišnog koledža London kaže da za iste osobe postoji i veći rizik smrti od bilo kojeg drugog uzroka. Bez obzira koriste li na poslu kompjuter ili ne, oni koji provedu četiri sata slobodnog vremena dnevno sjedeći ispred kompjutora ili televizora imaju 50 posto veći izgled smrti od onih koji provedu manje od dva sata dnevno ispred ekrana. Znanstvenici još uvijek rade na studiji nazvanoj Scottish Health Survey, u kojoj koriste podatke četiri i pol tisuće odraslih osoba. Mark Hamer kaže da su on i njegovi kolege objasnili druge rizične faktore, poput pušenja i visokog krvnog tlaka:
"Važan aspekt ovog otkrića je taj da smo prilagodili našu analizu određenom broju ostalih rizičnih faktora – posebice različite razine tjelesne aktivnosti kojima su se ispitanici bavili."
Ova je studija općenito u skladu s prijašnjima koje su proveli drugi znanstvenici, a koje sugeriraju da su dugi periodi sjedenja povezani s infarktom i njime srodnim oboljenjima. Mark Hamer pritom priznaje da mnogi ljudi moraju provesti cijele dane za kompjuterom te da mnogi uživaju u opuštanju uz svoju omiljenu igricu ili TV program:
"No, mislim da ono što je stvarno štetno jest produženo sjedenje. Stoga bi jednostavan način za smanjenje spomenutog rizika bili češće pauze tijekom dana, ustajanje iz stolice i, recimo, petominutna šetnja, dovoljno da vam se ponovno uspostavi normalna cirkulacija."
Studija Marka Hamera, vodećeg autora Emmanuela Stamatakisa i ostalih znanstvenika, objavljena je u stručnom časopisu Journal of the American College of Cardiology.