Oko 2000 bankara, investitora i političara iz šezdesetak zemalja okupilo se danas na 19. godišnjoj Skupštini Europske banke za obnovu i razvoj, EBRD, koja se održava u Zagrebu.
EBRD ima šezdesetak zemalja članica, a podupire projekte u 29 zemalja koje se protežu od srednje Europe do središnje Azije.
Skupština je počela zasjedanjem Odbora guvernera EBRD-a, središnja tema bila je izlazak iz krize i novi izazovi gospodarskog rasta ovog dijela Europe. Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow konstatirao da je vidljiv oporavak u mnogim zemljama u kojima banka djeluje, ali da će on biti spor i dugotrajan. Temelj oporavka, ustvrdio je Mirow, moraju biti makroekonomska i financijska stabilnost, a to podrazumijeva izbjegavanje prekomjernih manjkova u bilancama plaćanja i izbjegavanje neodrživog rasta kredita. Mirow savjetuje manje zaduživanje u stranim valutama i oslanjanje na vlastitu štednju.
Glavna poruka Odbora guvernera je da će EBRD, bez obzira na posljedice krize ustrajati u financiranju projekata u regiji. Predsjedateljica Odbora guvernera Christine Lagardt je kazala: „Pad netto tokova novca bio je čak pedeset posto, povećao se deficit i javni dug, ali EBRD je uspio napraviti akcijski plan i povećati investicije a sadašnji prioriteti banke u daljnjim investiranjima su energetska učinkovitost, modernizaciju infrastukture i jačanje dijaloga s ostalim financijskim institucijama.“
Na skupštini EBRD-a je najavljeno je da će ta banka povisiti svoj temeljni kapital za deset milijardi Eura.
U okviru skupa održan je radni ručak premijera jugoistočne Europe na kojem bili premijeri Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Albanije, zamjenik premijera Moldavije, te predsjednik EBRD-a Thomas Mirow. Teme radnog ručka bile su gospodarska suradnja, prometno i infrastrukturno povezivanje zemalja europskoga jugoistoka.
Mirow je kazao da suvremena Europa mora biti svjesna činjenice da njezino proširenje na jugoistok Europe nema alternative: „Moramo vidjeti što zajedno možemo učiniti u prevladavanju posljedica krize i kako europa može sudjelovati u objedinjavanju svojeg jugoistoka.“ Predsjednik EBRD-a je ustvrdio da kriza u euro-zoni na razne načine utječe na zemlje regije, te da grčka kriza može usporiti napore za oporavkom.
U Hrvatsku je Europska banka za obnovu i razvoj dosad investirala oko dvije milijarde eura, od čega 245 milijuna eura prošle godine.
Vlada je za troškove organizacije ovog financijskog skupa, najvećeg do sad održanog u Hrvatskoj, predvidjela 15 milijuna eura, a zagrebački hotelijeri se nadaju da će u dva dana zaraditi oko 400.000 eura
Međutim, godišnja skupština EBRD-a privukla je u Zagrebi i aktiviste Zelene akcije zemalja jugoistočne Europe i mreže nevladinih udruga Bank Watch. Oni su puštanjem u zrak pedeset crnih balona upriličili performans kojom bankare, investitore i političare upozoravaju na štetne investicije te banke u zagađujuće projekte eksploatacije ugljena u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Zeleni upozoravaju da su investicije u korištenje ugljena suprotne proklamiranoj politici te banke o ulaganju u obnovljive i čiste izvore energije.