Time je ublažen prvobitno definisan tekst zaključka, kojim je predloženo da se od Dodika traži da se uopšte ne odaziva na poziv Suda BiH, pred kojim mu se sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Radi se o jednom od 12 zaključaka koje je Skupština RS usvojila nakon razmatranja "Informacije o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma" na posebnoj sjednici.
Dodik, nedavno operisan u Beogradu, trebao se pojaviti pred Sudom BiH u srijedu, ali je ročište, po navodu njegovog advokata, odgođeno za 30. decembar.
Dok je Dodikova odbrana tvrdila da predsjednik RS ne može prisustvovati suđenju barem nekoliko mjeseci koliko bi trebao da traje oporavak, sudski vještak Haris Vranić, angažovan od Suda BiH, utvrdio je da je Dodik sposoban da prisustvuje ročištima.
Protiv Dodika je u toku sudski proces pred Sudom BiH jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Pored njega, Tužilaštvo tereti i Miloša Lukića da je, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Zahtjev i za obustavu odlučivanja u institucijama BiH
Među usvojenim zaključcima je i onaj kojim se traži da imenovani predstavnici RS u institucijama Bosne i Hercegovine obustave dalje odlučivanje, sve dok Sud BiH i državno Tužilaštvo ne obustave “politički montirani proces” protiv Dodika i Lukića.
No, blokade neće biti "ako se odlučuje o pitanjima kojima se vrši prenos nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH".
Od predstavnika RS na nivou BiH se traži i da obustave odlučivanje iz domena evropskih integracija, dok se ne uspostave uslovi da se taj proces odvija "u skladu sa postulatima demokratije i vladavine prava".
Poslanička većina je osudila i "miješanje" Tužilaštva BiH u rad Skupštine RS, navodeći da odluke entitetskog parlamenta može razmatrati samo Ustavni sud RS.
Tužilaštvo je pred početak posebne sjednice zatražilo informaciju na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".
U uvodnoj riječi Nenad Stevandić, predsjednik entitetskog Parlamenta, rekao je da je Tužilaštvo BiH reagovalo na osnovu "laži i spinovanja".
"Zvali su me i preko bare, pitali šta to radimo. Neki su javili da se poslije jedanaest sati donosi se odluka o otcepljenju, pa su javili Tužilaštvu BiH, pa su onda oni tražili zapisnik, pa su im naravno odgovorili. Sve je dostupno, znači, sve je dostupno, možda se vidi. I jedan od zaključaka će biti da se upozori Tužilaštvo BiH", rekao je Stevandić.
Dodao je i kako su poslanici Skupštine RS "trenutno najzaštićenije osobe u čitavoj BiH".
U preostalim zaključcima ističe se da Skupština RS ostaje "privržena poštovanju teritorijalnog integriteta i podijeljenog suvereniteta između entiteta definisanog Dejtonom", ali za njegovo kršenje optužuju visoke predstavnike, Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo BiH.
Predstavnici vladajućih stranaka isticali su tokom rasprave da je kršenje Dejtona "kulminiralo politički montiranim procesom protiv predsjednika RS ", te da eventualna osuđujuća presuda protiv Dodika "dovodi u pitanje" postojanje Bosne i Hercegovine.
Istaknuto je da je suđenje "rezultat i sankcija SAD protiv Dodika".
Milorad Dodik se nalazi na listi sankcija SAD od jula 2017. godine za ometanje ili prijetnju ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Početkom januara 2022., ponovo je sankcionisan, jer je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za koruptivne aktivnosti.
Sa druge strane poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, ocijenio je kako je jedini cilj sjednice "zaštita Dodika, a sve ostalo je kamuflaža".
Usvojeni i zaključci o usvajanju zakona u Parlamentu BiH
Narodna skupština obavezala je i Vladu RS da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon koji bi predviđao da se o zakonima o kojima bi trebao da odlučuje Parlament BiH prvo izjasni Skupština RS.
To je usvojeno nakon što su u entitetskom Parlamentu razmotreni prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, koje je prije nekoliko dana usvojio po hitnom postupku Savjet ministara BiH.
Radi se o dva zakona koje Parlament BiH mora da usvoji kako bi Bosna i Hercegovina ispunila uslove za pristupanje sredstvima iz evropskog "Plana rasta" za zemlje Zapadnog Balkana.
Poslanici Skupštine RS zadužili su zakonodavni odbor tog parlamentarnog tijela za pripremi stav i amandmane oko ta dva zakona, koji će biti dostavljeni poslanicima iz Republike Srpske u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Rasprava je održana na zahtjev opozicionih stranaka koje tvrde da se tim zakonskim rješenjima vrši prenos nadležnosti sa RS na BiH.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine.
Od ukupne sume, dvije milijarde eura bit će osigurane kroz grantove, odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde evra u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
Iz Delegacije EU u BiH su ranije kazali da BiH još nije dostavila Evropskoj komisiji Reformsku agendu sa potrebnim nivoom ambicija, za razliku od ostalih pet partnera sa Zapadnog Balkana, a koji će uskoro dobiti isplate iz prve tranše Instrumenta za reformu i rast u okviru Plana rasta.
