Linkovi

Najnovije

SAD i Rusija se pripremaju za razgovore, mali izgledi za napredak

Zvaničnici SAD-a i Rusije u nedjelju su pokušali da umanje očekivanja da će tenzije u odnosima dvije zemlje biti ublažene na razgovorima na visokom nivou ove sedmice u evropskim gradovima, o gomilanju ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom i ruskim zahtjevima za sigurnosnim garancijama Zapada.

Američki državni sekretar Anthony Blinken rekao je prethodno u nedjelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.

"Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedjeljak Ženevi. Rusija će također pregovarati sa NATO-om u Briselu u srijedu i OSCE-om u Beču u četvrtak.

Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obje strane u pregovorima za koje se Washington nada da će spriječiti novu rusku invaziju na Ukrajini.

"Saslušaćemo primjedbe Rusije" o vojnim vježbama NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.

Rusija je također saopštila u nedjelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenijela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.

"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim prijetnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.

Uoči trodnevnih ragovora, zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.

Ona je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz State Departmenta.

Iako će neposrednost prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedjeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do cyber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Washington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci sjenku na cijelu aktivnost.

Obje strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posljedice neuspjeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedjelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rješavanja, a nivoi nepovjerenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.

Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtjevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vježbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.

Ali oni su također poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.

Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbjednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz dijelova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namjerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podjele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posljedice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.

U pokušaju da preduhitri napore Rusije da posije razdor na Zapadu, Bidenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbjednosti Ukrajine ili Evrope.

Zvaničnici Bidenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sjednu u Ženevi u ponedjeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u srijedu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.

Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Washingtonu posljednjih nedjelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedjeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.

"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedjeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašten da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.

Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obavijeste kako bi formirali mišljenje.

Blinken je optužio Rusiju za "gaslighting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.

On je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.

"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blinken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i miješanja u izbore u SAD i drugdje, do cyber kriminala i podrške diktatorima.

Uprkos nekoliko razgovora između predsjednika Bidena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak poslije Drugog svjetskog rata.

Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj cijeni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspjeh u pregovorima.

"U mjeri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.

Rusija je, u međuvremenu, iznijela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.

Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mjere" ako Zapad odbije ruske zahtjeve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmještanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.

"Nemamo gdje da se povučemo", rekao je Putin prošlog mjeseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!"

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman, rekao je prošle nedjelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.

"Postaće jasno poslije događaja sljedeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.

"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vježbi."

See all News Updates of the Day

Erdogan želi da odigra ključnu poslijeratnu ulogu u Gazi

Erdogan želi da odigra ključnu poslijeratnu ulogu u Gazi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Dok se izraelske snage približavaju posljednjem glavnom naseljenom području u Pojasu Gaze, a međunarodni pritisak raste za prekid vatre, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi ključnu ulogu u poslijeratnoj budućnosti palestinske enklave.

Predsjednik Biden na TikToku

Predsjednik Biden na TikToku
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

U nastojanju da se poveže sa mlađim biračima, predizborna kampanja predsjednika Bidena je otvorila račun na TikToku.

Zašto su Amerikanci osuđeni na revanš Bidena i Trumpa u novembru

Arhiv - Predsjednički kandidati Donald Trump i Joe Biden debatuju u Clevelandu, Ohio, 20. septembra 2020. (Foto: AP/Morry Gash)
Arhiv - Predsjednički kandidati Donald Trump i Joe Biden debatuju u Clevelandu, Ohio, 20. septembra 2020. (Foto: AP/Morry Gash)

U izbornoj godini opterećenoj neizvjesnostima, jedna stvar je jasna: Amerikanci smatraju da je novembarski revanš između američkog predsjednika Joea Bidena i njegovog vodećeg republikanskog izazivača, bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, još manje privlačan nego prvi put 2020.

Januarska anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da većina Amerikanaca ne želi da se Biden i Trump ponovo kandiduju i da im je dosadno da gledaju iste kandidate na predsjedničkim izborima.

Trump ima pravne probleme, a njega i Bidena smatraju prestarima, iako ankete pokazuju da su Amerikanci više zabrinuti za Bidena, koji bi na dan izbora imao 81 godinu, nego za Trumpa, koji bi imao 78 godina.

Zašto su Amerikanci u ovoj situaciji?

Kratak odgovor, prema analitičarima, jeste da i Biden i Trump žele još jedan mandat i da djeluju u političkom sistemu koji je usmjeren na favorizovanje ljudi na funkcijama.

Trump želi još četiri godine

Drugi mandat bi mogao da pruži opravdanje Trumpu koji je od poraza od Bidena 2020. neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni, rekao je Thomas Schwartz, predsjednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt.

Trumpovi kritičari ga optužuju da se ne takmiči za dobrobit zemlje, već da ne bi otišao u zatvor, što on poriče. Trump se suočava sa 91 tačkom četiri optužnice: za falsifikovanje svoje poslovne evidencije u New Yorku, za zadržavanje povjerljivih dokumenata federalne vlade na Floridi i za pokušaj poništavanja izbora 2020. u dva odvojena slučaja u Washingtonu i u državi Georgiji.

Ove optužnice nisu ugrozile njegov rejting po anketama, rekao je Clifford Young, predsjednik Ipsosovih odnosa s javnošću u SAD.

"Trump ima veoma jaku vezu sa svojom bazom", rekao je Young za Glas Amerike. "Skoro neraskidivu".

Osvrćući se na pritužbe koje odjekuju kod MAGA republikanaca (MAGA - "Učinimo Ameriku ponovo velikom"), Trump je dominirao na do sada održanim predizborima - procesima glasanja u cijeloj državi u kojima birači biraju kandidata stranke koji će se takmičiti na opštim izborima. Očekuje se da će lako osvojiti ostatak, koristeći sistem koji pojačava ideološki najvatrenije glasove biračkog tijela.

Ovo je posebno tačno u državama sa "zatvorenim" predizborima gdje birači moraju da se registruju u partiji prije glasanja. Proces isključuje nezavisne birače, a kandidati pobeđuju zauzimajući ideološki najekstremnije pozicije.

"Imate ogromnu većinu glasova za Donalda Trumpa među republikanskim glasačima na primarnim izborima", rekao je Schwartz za Glas Amerike.

Ali čak i "otvoreni" predizbori, gdje registrovani birači bez obzira na svoju političku pripadnost mogu da glasaju za bilo kog kandidata, odražavaju samo mali dio biračkog tela. Na izborima u SAD od 2000. godine, prosječna stopa izlaznosti na primarne izbore je 27 odsto registrovanih birača, u poređenju sa 60,5 odsto na opštim izborima.

Biden želi još četiri godine

Kao i svaki aktuelni američki predsednik, Biden vidi drugi mandat kao potvrdu svojih dostignuća, rekao je Schwartz.

Biden je obezbijedio niz pobeda u zakonodavstvu, predvodio je odgovor Zapada na rusku invaziju na Ukrajinu i predsjedavao ekonomijom u kojoj su strahovi od recesije popustili, rast i dobijanje radnih mjesta pobjeđivali očekivanja, dok se inflacija hladi.

"Moguće je da se Joe Biden proglasi uspješnim predsjednikom u jednom mandatu i povuče se. On to jednostavno ne želi", primijetio je Schwartz, pominjući Harryja Trumana i Lyndona Johnsona koji su odlučili da se više ne kandiduju u martu 1952. i 1968. "A stranka nije dovoljno jaka da mu to kaže."

Demokrate vide Bidena kao najbolju barikadu protiv svog najvećeg straha — još jedne Trumpove administracije, rekao je Schwartz. Da Trump nije ušao u trku, dodao je, bili bi spremniji da izazovu Bidena.

"Ono što čujem je da se vozimo dalje sa Bidenom", rekla je demokratski strateg Corryn Grace Freeman.

Ovo uprkos frustraciji progresivaca zbog neuspjeha predsjednika da u potpunosti otpiše dug za studentski zajam i zbog njegovog odgovora na rat Izraela i Hamasa, rekla je ona za Glas Amerike.

"Postoji mnogo ljudi koji ne mogu da podrže ovog predsjednika, koji također ne vole Donalda Trumpa, koji samo osjećaju da nas Demokratska stranka konstantno iznevjerava", rekla je ona, dodajući da podrška crnaca i Latinoamerikanaca "počinje da opada zbog toga".

Demokrate su sada zaglavljene u izuzetno rizičnoj kockarskoj igri u kojoj bi potencijalni zdravstveni ili drugi incident vezan za godine mogao dodatno obeshrabriti glasače, upozorio je Schwartz. Ali, uprkos Bidenovim slabim rezultatima u anketama i pitanjima o njegovim godinama, ne postoji plan B za demokrate.

"Nijedna održiva alternativa nije ušla u trku", rekla je Elaine Kamarck, viši naučni saradnik na studijama upravljanja i direktor Centra za efektivno javno upravljanje na Brookings institutu. "Ne možete pobijediti nešto bez ičega", rekla je ona za Glas Amerike.

Ova ideja je stavljena na probu rano, tokom januarskih predizbora u New Hampshireu koje je Biden preskočio jer je obećao demokratama Južne Karoline da će njihova država biti domaćin prvih predizbora.

Predsjednik nije bio na primarnim glasačkim listićima u New Hampshireu, ali je većina tamošnjih glasača dopisivala njegovo ime, donijevši njegovu ubjedljivu pobedu nad dvoje velikih izazivača, kongresmenom Minnesote Deanom Phillipsom i autoricom samopomoći Marianneom Williamson, koji su bili na glasačkom listiću.

Sistem favorizuje one na vlasti

I Biden i Trump su, u suštini, su trenutno lideri svojih stranaka, koji imaju ogroman uticaj na svoj partijski aparat i resurse. Oni također imaju koristi od sistema primarnih izbora gdje mali broj država ima ogroman uticaj i izbori kandidata su "zakucani" mnogo prije izbora, čak i ako postanu manje popularni.

Posljednja karakteristika sistema je nenamjerni rezultat napora da se popravi prethodni sistem, rekao je Geoffrey Cowan, profesor na Univerzitetu Južne Kalifornije.

Tokom Demokratske nacionalne konvencije 1968. godine, Cowan se zalagao za reformu kako bi se osiguralo da glasači u svih 50 država budu zastupljeni, zamjenjujući sistem u kojem je manje od 20 država održavalo primarne izbore, a poslaničke grupe i predsjedničke kandidate su uglavnom birali partijski lideri tokom svoje konvencije.

"Sastavio sam ovu komisiju koja je rekla da će svi delegati na konvenciji iz 1972. morati da budu izabrani kroz proces otvoren za puno učešće javnosti u kalendarskoj godini izbora", rekao je Cowan za Glas Amerike.

Kada je odredila da se predizbori održavaju iste godine, komisija nije očekivala da će se državna pravila evoluirati kako bi se kandidati rano "zakucali", čak i ako se stavovi birača o njima kasnije promjene, rekao je Cowan.

Većina država sada zahtjeva od kandidata koji žele da se kandiduju na predizbornima neke stranke da se registruju do prve nedjelje izborne godine. Države se takođe utrkuju da održe svoje primarne izbore što je ranije moguće.

To znači da bi od treće nedjelje februara bilo teško da kandidat pokrene kampanju protiv Bidena ili Trumpa, iako ima još više od 250 dana do izbora. Predizbori su održani u kritičnim državama kao što su New Hampshire, Nevada i Južna Karolina, a rokovi za podnošenje kandidatura su prošli u mnogim drugim.

To dalje znači - osim ako jedan od njih ne odustane ili se stranka ne potrudi da nominuje zamenu tokom konvencije - Amerikanci su se zaglavili ili sa Trumpom, koji će biti republikanski kandidat zagovarajući MAGA opciju, ili sa Bidenom, jer se smatra da je jedini ko može da pobijedi Trumpa.

Zvaničnik BiH u posjeti Ukrajini na godišnjicu ruske agresije

Saša Magazinović (lijevo) i Ruslan Stefančuk u Kijevu, 24. februar 2024.
Saša Magazinović (lijevo) i Ruslan Stefančuk u Kijevu, 24. februar 2024.

Predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSVE) Saša Magazinović susreo se u Kijevu sa predsjednikom Parlamenta Ukrajine Ruslanom Stefančukom, saopšteno je u subotu iz Parlamenta BiH.

Magazinović boravi u posjeti Ukrajini povodom obilježavanja druge godišnjice pune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu.

Kako se navodi, Magazinović je tokom susreta "potvrdio solidarnost sa ukrajinskim narodom", uz ocjenu da ruska agresija na Ukrajinu nije samo rat protiv te zemlje "nego da predstavlja atak na cijelu Evropu".

"Stefančuk je izrazio posebnu zahvalnost Bosni i Hercegovini na dosadašnjoj podršci, te istaknuo da se nada da će obje države u narednom periodu imati krupne iskorake na evropskom putu", saopštio je Parlament BiH.

Magazinović je prisustvovao i brifingu Vojne obavještajne službe Ukrajine, kojeg su za predstavnike parlamenata zemalja Evropske unije (EU) i šefove delegacija država članica Vijeća Evrope organizirali šef Vojne obavještajne službe Ukrajine general Kiril Budanov i njegov zamenik Vadim Skibitski.

Tokom posjete glavnom gradu Ukrajine, Magazinović i drugi šefovi delegacija sastali su se i sa stalnom predstavnicom predsjednika Ukrajine na Krimu Tamilom Taševom, a razgovoru je prisustvovala i čelnica Krimske Platforme Maria Tomak.

"Sagovornice su informirale Magazinovića o pripremama zakona za period nakon okončanja okupacije Krima. U razgovoru je značajna pažnja posvećena kršenju ljudskih prava ljudi koji žive na okupiranoj teritoriji, te pritiscima i pravosudnom progonu političkih neistomišljenika, u čemu, kako je rečeno, ekspertiza Savjeta Evrope može biti veoma korisna", navodi se u saopštenju.

Ukrajina 24. februara obilježava dvije godine otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo totalnu invaziju na Ukrajinu. Taj potez osudile su zapadne zemlje, a Ujedinjene nacije su velikom većinom glasale za podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu i suverenitetu. EU i SAD uvele su niz sankcija Kremlju i poslovnim subjektima povezanim sa ruskim režimom.

Konferencija u Sarajevu: Provjera činjenica najbolji alat za borbu protiv ruskih dezinformacija

Konferencija “Dezinformacije i maligni strani uticaj”. (Foto: BIRN BiH)
Konferencija “Dezinformacije i maligni strani uticaj”. (Foto: BIRN BiH)

Ruske dezinformacije i kanale kojima se dijele ponekad je teško prepoznati, ali su opasnost vašoj zemlji, poručile su novinarke iz Ukrajine na konferenciji BIRN-a Bosne i Hercegovine o štetnim stranim uticajima povodom druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, na kojoj je zaključeno i da je provjera činjenica jedan od najvažnijih alata u rukama novinara iz regiona u borbi protiv propagande.

Stručnjaci iz akademskih, političkih i medijskih zajednica te nevladinih organizacija iz BiH ali i regiona, na konferenciji “Dezinformacije i maligni strani uticaj“, koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) organizovala uz podršku Britanske ambasade u Sarajevu, govorili su o planovima Rusije za Zapadni Balkan, te načinima suprotstavljanja ruskim dezinformacijama. Novinarke iz Ukrajine razmjenjivale su iskustva s domaćim kolegama o izvještavanju u ratu i nakon njega.

U uvodinim obraćanjima izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je naveo da je ideja konferencije u Sarajevu bila da se razgovara o najvećim dezinformacijskim narativima u vezi s ratom u Ukrajini, kanalima kroz koje ih Rusija dijeli u BiH te posljedicama koje ostavljaju.

“Eskalacija ovakvih štetnih narativa će se sigurno desiti i zato razgovaramo o tome koja je uloga novinara, fact checkera, nevladinih i vladinih organa“, kazao je Džidić.

Otpravnik poslova u Ambasadi Velike Britanije Neil Kavanagh je rekao da novinari imaju integritet za sprečavanje ovakvih dezinformacija.

“Mnogo izvještača je učestvovalo u izvještavanjaju o počiniteljima zločina i jako je važno dokumentovanje događaja“, dodao je.

Zbog rata u Ukrajini, koji je počeo prije tačno dvije godine, Rusija je osjetila sankcije koje su se odrazile i na njenu ekonomiju, rekao je otpravnik poslova Ukrajinske ambasade u BiH, Yaroslav Simonov.

“Ubijajući civilno stanovništvo počeo je rat, i to nikada nećemo zaboraviti“, kazao je on.

Na panelu “Koji su planovi Rusije za Zapadni Balkan“ govorilo se o ruskoj propagandi i dezinformacijama u BiH, Srbiji i Albaniji, kanalima kojima dolaze te dezinformacije, kao i posljedicama koje ostavljaju.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Sead Turčalo, objasnio je i kako je rat u Gazi postao sredstvo promovisanja antizapadnih stavova.

“Gaza će se, već se to dešava, pojaviti kao jedno snažno oružje Ruske Federacije u promovisanju antizapadnih narativa“, rekao je on.

Marko Drajić iz Beogradskog centra za bezbednonosnu politiku je naveo kako su glavni propagatori dezinformacija i antizapadnih narativa u Srbiji nosioci političke moći i mediji pod njihovim uticajem.

“Primetno je da imamo više antizapadne, nego otvoreno ruske stavove”, kazao je on, misleći na tradicionalne medije u Srbiji.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, pojasnio je da se često spominje kako će Rusija u BiH otvoriti svoje medijske kanale ali misli da Rusija za tim i nema potrebe, s obzirom na to da sve veće medijske kuće u Republici Srpskoj izvještavaju onako kakva je zvanična politika ovog entiteta.

“Moramo učiti da razotkrijemo takve stvari, da dematujemo lažne informacije, da novinari još više rade svoj posao“, kazao je Vukelić i ukazao na važnost novinarskog posla, ali i koliko je važno da se zaštite novinari koji stradaju širom svijeta.

S druge strane, Ledion Krisafi, stariji istraživač Albanskog instituta za međunarodne studije je kazao da u Albaniji postoje ruska propaganda i dezinformacije koje nemaju mnogo uticaja.

“Kod nas se to dešava – jedan sofirsticiran način da je teško otkriti da se radi o dezinformacijama“, kazao je on.

Na panelu “Iskustva ratnih reportera – paralele između BiH i Ukrajine“ novinarke iz Ukrajine govorile su o izvještavanju o ratu, ratnim zločinim i žrtvama, te načinu rada u uslovima koji se razlikuju od onih koji su bili tokom rata u BiH, ali i sličnostima s ratom devedesetih.

Natalija Farmus s regionalne televizije “Halychyna“ je istakla da posao novinara nikad nije bio lagan a posebno nakon početka rata, gdje se moraju boriti s velikim brojem dezinformacija.

“Ponekad dezinformacije počinju od običnih ljudi koji šire tu propagandu“, kazala je ona.

S obzirom na rusku propagandu koja traje već deset godina, pojasnila je Myroslav Chayun iz Kyiv Independenta, teško je pisati o područjima koji su okupirani i pronaći sagovornike spremne da govore o tome šta im se dešavalo.

“Jako je bitno naći svjedoke ratnih zločina, a ne čitati rusku propagandu“, kazala je Iryna Lopatina koja je radila audiofilm o seksualnom nasilju tokom rata u Donbasu te dokumentovala ratne zločine u Kijevskoj regiji.

Novinarke su govorile o tome i kako izvještavanje u ratu utiče na njih.

“Teško je biti u ratnoj situaciji. Nisam spavala jer je moj grad brutalno napadnut. Znam da su nevini civili ubijani. Teško je jer ne znate šta donosi sutra“, kazala je freelance novinarka Yuliia Khymeryk.

Džana Brkanić, zamjenica urednika BIRN-a BiH je poredila događaje u dva rata i protok vremena između njih te kako je tehnologija napredovala, a time i alati za borbu protiv dezinformacija.

“Svaka borba protiv dezinformacija, lažnih vijesti i narativa je zaista veliki doprinos“, kazala je Brkanić pojašnjavajući važnost novinarske profesije kroz profesionalnost i objektivnost.

Na panelu “Borba protiv ruskih dezinformacija“ fact chackerice iz Ukrajine Myroslava Markova i Viktoriia Romaniuk govorile su o izazovima s kojima se suočavaju u svojoj zemlji.

Romaniuk iz STOPFake je govorila o formama ruskih dezinformacija u Ukrajini tokom godina, te ukazala kako sada postoji veoma puno bloggera koji šire infromacije, a teško ih je detektovati jer se pozivaju na slobodu govora.

“Ruske dezinformacije su promijenile pristup i mi moramo promijeniti naš pristup u borbi protiv njih“, kazala je ona.

Markova iz VoxCheck je ukazala kako je jako teško dokazati zvanične veze s ruskim državnim medijima, kao i rusko djelovanje protiv Ukrajine izvan te zemlje.

“Radi se o sigurnosti, ne Ukrajine, već vaše države. Kada su dezinformacije u pitanju, pokušavamo vam prenijeti poruke da je taj instrument prijetnja vama“, navela je.

Ivan Fischer iz Agence France Press je istakao važnost fact checkinga i kako dokazati da su određene tvrdnje nesporno lažne.

“Ima mnogo načina. Morate biti jako pažljivi da biste prepoznali lažne narative, čak i ako oni izgledaju logični“, rekao je on.

Marija Ćosić iz “Zašto ne” je objasnila da je ova organizacija na godišnjicu ruske invazije istraživala ove narative u BiH i regiji s idejom da se mogu razotkriti na desetine informacija, ali se mora ući u suštinu i istraživati dalje od prvih slojeva.

“Najistaknutiji narativ je bio o tome da je Ukrajina nacistička zemlja, da Rusija ima najboljeg lidera, a Zapad se pokazivao kao neko ko nije dorastao, da su oni morali napasti Ukrajinu, a da sankcije ne utiču na rusku ekonomiju“, pojasnila je ona.

Konferenciju je podržala Britanska ambasada u Sarajevu

Učitajte još

XS
SM
MD
LG