Najnovije
SAD i Rusija se pripremaju za razgovore, mali izgledi za napredak
Zvaničnici SAD-a i Rusije u nedjelju su pokušali da umanje očekivanja da će tenzije u odnosima dvije zemlje biti ublažene na razgovorima na visokom nivou ove sedmice u evropskim gradovima, o gomilanju ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom i ruskim zahtjevima za sigurnosnim garancijama Zapada.
Američki državni sekretar Anthony Blinken rekao je prethodno u nedjelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.
"Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedjeljak Ženevi. Rusija će također pregovarati sa NATO-om u Briselu u srijedu i OSCE-om u Beču u četvrtak.
Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obje strane u pregovorima za koje se Washington nada da će spriječiti novu rusku invaziju na Ukrajini.
"Saslušaćemo primjedbe Rusije" o vojnim vježbama NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.
Rusija je također saopštila u nedjelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenijela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.
"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim prijetnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.
Uoči trodnevnih ragovora, zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.
Ona je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz State Departmenta.
Iako će neposrednost prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedjeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do cyber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Washington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci sjenku na cijelu aktivnost.
Obje strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posljedice neuspjeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedjelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rješavanja, a nivoi nepovjerenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.
Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtjevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vježbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.
Ali oni su također poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.
Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbjednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz dijelova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namjerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podjele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posljedice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.
U pokušaju da preduhitri napore Rusije da posije razdor na Zapadu, Bidenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbjednosti Ukrajine ili Evrope.
Zvaničnici Bidenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sjednu u Ženevi u ponedjeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u srijedu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.
Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Washingtonu posljednjih nedjelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedjeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.
"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedjeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašten da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.
Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obavijeste kako bi formirali mišljenje.
Blinken je optužio Rusiju za "gaslighting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.
On je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.
"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blinken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i miješanja u izbore u SAD i drugdje, do cyber kriminala i podrške diktatorima.
Uprkos nekoliko razgovora između predsjednika Bidena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak poslije Drugog svjetskog rata.
Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj cijeni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspjeh u pregovorima.
"U mjeri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.
Rusija je, u međuvremenu, iznijela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.
Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mjere" ako Zapad odbije ruske zahtjeve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmještanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.
"Nemamo gdje da se povučemo", rekao je Putin prošlog mjeseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!"
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman, rekao je prošle nedjelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.
"Postaće jasno poslije događaja sljedeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.
"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vježbi."
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
