Najnovije
SAD i Rusija se pripremaju za razgovore, mali izgledi za napredak
Zvaničnici SAD-a i Rusije u nedjelju su pokušali da umanje očekivanja da će tenzije u odnosima dvije zemlje biti ublažene na razgovorima na visokom nivou ove sedmice u evropskim gradovima, o gomilanju ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom i ruskim zahtjevima za sigurnosnim garancijama Zapada.
Američki državni sekretar Anthony Blinken rekao je prethodno u nedjelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.
"Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedjeljak Ženevi. Rusija će također pregovarati sa NATO-om u Briselu u srijedu i OSCE-om u Beču u četvrtak.
Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obje strane u pregovorima za koje se Washington nada da će spriječiti novu rusku invaziju na Ukrajini.
"Saslušaćemo primjedbe Rusije" o vojnim vježbama NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.
Rusija je također saopštila u nedjelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenijela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.
"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim prijetnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.
Uoči trodnevnih ragovora, zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.
Ona je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz State Departmenta.
Iako će neposrednost prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedjeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do cyber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Washington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci sjenku na cijelu aktivnost.
Obje strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posljedice neuspjeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedjelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rješavanja, a nivoi nepovjerenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.
Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtjevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vježbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.
Ali oni su također poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.
Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbjednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz dijelova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namjerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podjele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posljedice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.
U pokušaju da preduhitri napore Rusije da posije razdor na Zapadu, Bidenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbjednosti Ukrajine ili Evrope.
Zvaničnici Bidenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sjednu u Ženevi u ponedjeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u srijedu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.
Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Washingtonu posljednjih nedjelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedjeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.
"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedjeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašten da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.
Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obavijeste kako bi formirali mišljenje.
Blinken je optužio Rusiju za "gaslighting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.
On je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.
"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blinken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i miješanja u izbore u SAD i drugdje, do cyber kriminala i podrške diktatorima.
Uprkos nekoliko razgovora između predsjednika Bidena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak poslije Drugog svjetskog rata.
Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj cijeni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspjeh u pregovorima.
"U mjeri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.
Rusija je, u međuvremenu, iznijela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.
Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mjere" ako Zapad odbije ruske zahtjeve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmještanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.
"Nemamo gdje da se povučemo", rekao je Putin prošlog mjeseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!"
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman, rekao je prošle nedjelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.
"Postaće jasno poslije događaja sljedeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.
"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vježbi."
See all News Updates of the Day
Harris povećava prednost u odnosu na Trumpa. Birači u anketi kažu da je pobijedila u debati
Demokratska potpredsjednica SAD-a Kamala Harris vodi ispred republikanca Donalda Trumpa sa 47% prema 42% u utrci na predsjedničkim izborima, povećavajući svoju prednost nakon debate za koju glasači uglavnom misle da je pobijedila, navodi Reuters/Ipsos glasanje koje je zatvoreno u četvrtak.
Dvodnevna anketa je pokazala da Harris ima pet postotnih poena prednosti među registrovanim biračima, malo iznad četiri poena prednosti više u anketi Reuters/Ipsos od 21. do 28. avgusta.
Među glasačima koji su rekli da su čuli barem nešto o debati od utorka, 53% je reklo da je Harris pobijedila, a 24% je reklo da je Trump pobijedio, dok su ostali rekli nijedno ili nisu odgovorili. Oko 52% ispitanika reklo je da je Trump posrnuo i da nije djelovao oštro, dok je 21% reklo da je Harris.
Harris, 59, dovela je Trumpa (78) u odbranu u borbenoj predsjedničkoj debati uz niz napada na njegovu sposobnost za funkciju i njegove bezbrojne pravne probleme.
Mnogi republikanci također nisu bili uvjereni u učinak svog kandidata na debati u Filadelfiji. Oko 53% republikanskih glasača u anketi je reklo da je Trump pobijedio u debati, u poređenju sa 91% demokrata koji su rekli da je Harris pobednica. Među republikancima, 31% je reklo da niko nije pobedio, a 14% je reklo da je Harris pobijedila Trumpa.
Devedeset jedan posto registrovanih birača u anketi je reklo da je čulo barem nešto o debati, a 44% je reklo da je čulo mnogo. Debata, koju je vodio ABC News, privukla je 67,1 milion televizijskih gledalaca, prema podacima Nielsena, nadmašujući otprilike onu u junu između Trumpa i tadašnjeg kandidatu za predsjednika, Joe Bidena.
Bidenov katastrofalan učinak u toj debati doveo je do rasprostranjenih poziva kolega demokrata da odustane od svoje kandidature za reizbor, što je i učinio u junu.
Glasači su generalno dali Harris bolje ocjene od Trumpa o tome kako se ponaša.
Na pitanje ko je od njih dvoje izgledao dostojanstvenije, 56 posto ljudi koji su upoznati s debatom izabralo je Harris, u poređenju sa 24 posto onih koji su odabrali Trumpa. Četrdeset devet posto je reklo da je Harris "izgledala kao neko ko će me saslušati i razumjeti moju zabrinutost", u poređenju sa 18 posto koji su tako vidjeli Trumpa.
Anketa je obuhvatila 1.690 odraslih Amerikanaca širom zemlje, uključujući 1.405 registrovanih birača. Imala je marginu greške od oko tri procentna poena za registrovane birače.
Dok nacionalna istraživanja, uključujući ankete Reuters/Ipsos-a, daju važne signale o stavovima biračkog tijela, rezultati Izbornog kolegijuma od države do države određuju pobjednika, pri čemu će nekoliko ključnih država vjerovatno biti odlučujuće.
SAD preispituju ukrajinska ograničenja za ispaljivanje dalekometnih raketa na Rusiju
Sjedinjene Države signalizirale su u četvrtak da bi mogle dozvoliti Ukrajini da ispaljuje projektile dublje u Rusiju kako bi uništila oružje koje je Moskva rasporedila za pokretanje zračnih napada širom Ukrajine.
"Prilagodit ćemo se po potrebi, uključujući u pogledu sredstava koja su na raspolaganju Ukrajini za efikasnu odbranu od ruske agresije", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken na konferenciji za novinare u Varšavi. On je rekao da su SAD i njihovi saveznici "uvijek” uzimati u obzir potrebe ukrajinskog bojnog polja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da Moskva iskorištava oklijevanje zapadnih saveznika Kijeva da dozvoli Ukrajini da udari dublje na rusku teritoriju.
"Kašnjenje u ovom procesu dovodi do toga da Rusija pomjera ove vojne ciljeve dublje u Rusiju", rekao je Zelenskyy.
SAD i njihovi zapadni saveznici koji podržavaju Ukrajinu uslovili su njenu stalnu isporuku projektila Ukrajini s tim da se one ne lansiraju duboko u Rusiju, iz straha da bi se ruski rat protiv Ukrajine, koji je trajao više od 30 mjeseci, proširio.
Ukrajina je napala Moskvu dronovima i granatirala ciljeve bliže ukrajinsko-ruskoj granici, ali je Zelenski u više navrata zahtijevao da njeni zapadni saveznici dozvole Kijevu da pogodi ciljeve gdje Rusija skladišti svoje projektile korištene za napad na ukrajinsku teritoriju.
Rusija je pojačala svoje zračno bombardiranje Ukrajine u posljednjih pet sedmica umjesto da agresivno pokušava da povrati teritoriju u ruskoj jugozapadnoj regiji Kursk koju su snage Kijeva zauzele u iznenadnom napadu koji je počeo početkom avgusta.
Blinken je u četvrtak razgovarao s ministrom vanjskih poslova Poljske Radoslavom Sikorskim, dan nakon što su se on i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy sastali s ukrajinskim zvaničnicima u Kijevu i razgovarali o ratnom stanju i onome što smatraju svojim neposrednim potrebama.
Blinken i Lammy su obećali da će ukrajinske zahtjeve za širu upotrebu projektila iznijeti svojim liderima.
Američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer trebali bi se sastati u Washingtonu u petak usred znakova da i Washington i London postaju sve prijemčiviji da dopuste Ukrajincima da koriste svoje oružje za gađanje ciljeva dalje unutar Rusije nego što je ranije bilo dozvoljeno.
Poljska članica NATO-a, koja dijeli granicu s Ukrajinom, također je dala podršku Ukrajincima.
Blinken je odlučno rekao novinarima da vjeruje da Ukrajina može dobiti rat.
"U stvari, odlučni smo da vidimo pobjedu Ukrajine u ovom ratu", rekao je Blinken. „Ponovno smo vidjeli uspjeh Ukrajine uprkos izgledima.”
Visoki američki diplomata rekao je da je "cijeli plan ruskog predsjednika Vladimira Putina bila da izbriše Ukrajinu sa mape, da je eliminiše kao suverenu zemlju. On je propao.”
Sikorski je rekao da je Rusija gubila ratove kroz istoriju, dodajući da „Rusija treba da izgubi ovaj rat zbog Ukrajine... ali i zbog Rusije“.
Na bojištu, Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da su tri člana njegovog osoblja ubijena, a dvojica ranjena u četvrtak nakon što je granatiranje pogodilo lokaciju za planiranu distribuciju pomoći na liniji fronta u regionu Donjecka.
Crveni krst je saopštio da distribucija humanitarne pomoći nije počela i da niko nije pogođen eksplozijom.
Predsjednica MKCK-a Mirjana Špoljarić je u izjavi rekla: „Najoštrije osuđujem napade na osoblje Crvenog krsta. Nesavjesno je da granatiranje pogodi mjesto za distribuciju pomoći.”
Tim MKCK-a pripremao se za distribuciju drva i briketa od uglja u selu Viroliubivka, sjeverno od grada Donjecka, ugroženim domaćinstvima kako bi im pomogao da se pripreme za zimu, kada su pogođena vozila koja su koristili.
Zvaničnici na sjeveroistoku Ukrajine saopćili su u četvrtak da je u napadu ruskog drona povrijeđeno najmanje 14 ljudi u gradu Konotop. Napad je usmjeren na energetske i civilne infrastrukturne objekte, rekli su zvaničnici.
Ruske snage su također usmjerile napade dronovima na regiju Herson, gdje su zvaničnici u četvrtak rekli da je ukrajinska protuzračna odbrana oborila četiri drona.
Ukrajinska vojska je saopštila da je oborila 44 od 64 drona koje je Rusija koristila u napadima širom zemlje.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo tri ukrajinske bespilotne letjelice iznad Belgorodske oblasti, dvije bespilotne letjelice iznad Kurska i još jednu iznad Brjanska.
Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Evropska centralna banka snizila kamatne stope, inflacija usporava
Evropska centralna banka je u četvrtak ponovo snizila kamatne stope kako inflacija usporava i ekonomski rast jenjava, ali nije dala gotovo nikakve naznake za svoj sljedeći korak, čak i dok su se investitori kladili na stabilno ublažavanje politike u narednim mjesecima.
ECB je snizila svoju depozitnu stopu za 25 baznih poena na 3,50% u široko objavljenom potezu, nakon sličnog smanjenja u junu, pošto je inflacija sada na granici od ciljanih 2% i domaća privreda zaobilazi recesiju.
Sa smanjenjem koje se naširoko očekuje, pažnja investitora je već preusmjerena na ono što će uslijediti, ali ECB nije bacila svjetlo jer se držala svojih smjernica da će se odluke donositi sastanak po sastanak, bez prethodnog opredjeljenja za bilo koji određeni kurs stope.
"Upravni savjet će nastaviti slijediti pristup koji ovisi o podacima i pristup od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajućeg nivoa i trajanja ograničenja", navodi se u saopćenju ECB-a. "Upravni savjet se ne obavezuje unaprijed na određeni kurs stope."
Ekonomisti smatraju da će najviše što će se učiniti jeste da se zadrži otvorena vrata za još jedan rez u oktobru rekavši da su svi sastanci, uključujući i sljedeći, "uživo".
„Domaća inflacija je i dalje visoka jer plate i dalje rastu visokim tempom“, saopštila je ECB. „Međutim, pritisci na cijenu rada se smanjuju, a profiti djelimično ublažavaju uticaj viših plata na inflaciju.“
Kreatori politike ECB, uglavnom sa juga eurozone, tvrde da rizici od recesije rastu i da visoke stope ECB-a sada ograničavaju rast daleko više nego što je potrebno, povećavajući rizik da bi inflacija mogla podići cilj.
Ali "jastrebovi" koji su oprezni u pogledu inflacije, koji su još uvijek u većini, kažu da je tržište rada i dalje prevruće i da osnovni pritisci na cijene, kao što se vidi u tvrdoglavim troškovima usluga, povećavaju rizik da bi inflacija mogla ponovo porasti.
NOVE PROGNOZE
Nove ekonomske prognoze malo su doprinijele rješavanju debate.
Kvartalne projekcije osoblja ECB-a pokazale su da će rast ove godine biti nešto niži od prognoziranog u junu, dok se inflacija još uvijek vraća na cilj tek u drugoj polovini sljedeće godine.
To znači da će mali broj kreatora politike, ako ih uopšte i ima, imati argument protiv daljeg ublažavanja, a ključna podjela je u tome koliko brzo bi ECB trebala krenuti.
Kreatori politike Jastrebova jasno su stavili do znanja da tromjesečno smanjenje stopa smatraju primjerenim, budući da se ključni pokazatelji rasta i plata – koji daju informacije o vlastitim projekcijama ECB-a – sastavljaju svaka tri mjeseca.
Investitori su također podijeljeni, s još jednim smanjenjem do decembra, ali šansa za privremeni potez u oktobru varira između 30% i 50%.
TEHNIČKA STOPA
Sa ovim potezom od četvrtka, depozitna stopa ECB-a će pasti za 25 baznih poena na 3,5%. Stopa refinansiranja je, međutim, smanjena za mnogo većih 60 baznih poena na 3,65% u dugotrajnom tehničkom prilagođavanju.
Jaz između dvije kamatne stope postavljen je na 50 baznih poena od septembra 2019. godine, kada je ECB upumpavala stimulanse u ekonomiju kako bi spriječila prijetnju deflacije.
U martu je najavila planove za sužavanje koridora na 15 baznih poena od sastanka u četvrtak, kako bi se podstaklo eventualno ponovno pokretanje kreditiranja između banaka.
Do takvog oživljavanja su još godine, tako da je potez ECB preventivno prilagođavanje njenog operativnog okvira.
Banke za sada imaju 3 triliona eura viška likvidnosti koje deponuju kod ECB, što depozitnu stopu čini svojim glavnim instrumentom politike.
Vremenom bi ova likvidnost trebalo da se smanji, gurajući banke da se ponovo zadužuju od ECB po stopi refinansiranja, tradicionalno referentnoj kamatnoj stopi centralne banke.
Kada se to dogodi, glavna kamatna stopa će povratiti svoj glavni status, dok bi uži koridor kamatnih stopa trebao pomoći ECB-u da bolje upravlja tržišnim stopama.
Granična kamatna stopa, rijetko korišteni instrument, također je smanjena za 60 baznih poena na 3,90%.
Springfield, Ohajo, u neželjenom fokusu, nakon što je Trump u debati rekao da tamo imigranti jedu pse i mačke
Priča o ekonomskoj obnovi i povezanim rastućim problemima gurnuta je u nacionalni razgovor u godini predsjedničkih izbora - i zlonamjerno iskrivljena lažnim glasinama da haićanski imigranti jedu kućne ljubimce svojih susjeda.
Donald Trump je pojačao te laži tokom debate na nacionalnoj televiziji u utorak, pogoršavajući strah nekih stanovnika od rastuće podjele u gradu od oko 60.000 stanovnika.
U gradskom centru za pomoć i podršku haićanskoj zajednici u srijedu, Rose-Thamar Joseph je rekla da su mnogi od otprilike 15.000 imigranata koji su stigli u posljednjih nekoliko godina bili privučeni dobrim poslovima i relativnom dostupnošću grada. Ali rastući osjećaj nelagode se uvukao jer se dugogodišnji stanovnici sve više žale na pridošlice koji se zapošljavaju u fabrikama, povećavajući troškove stanovanja, pogoršavajući promet i opterećujući gradske usluge.
“Neki od njih govore o životu u strahu. Neki od njih su uplašeni za svoj život”, rekla je Joseph.
Znak "Dobrodošli u naš grad" visi sa parking garaže u centru grada, gdje se kafić, pekara i butik nižu uz glavnu ulicu Springfielda, ulicu North Fountain. Zastava koja reklamira "CultureFest", godišnju gradsku proslavu jedinstva kroz različitost, vijori se sa stuba u blizini.
Melanie Flax Wilt, republikanska povjerenica u okrugu u kojem se nalazi Springfield, rekla je da se zalagala za zajednice i političke lidere da "prestanu hraniti strah".
“Nakon izbora i kada svi završe s korištenjem Springfielda, Ohajo, kao tačke za razgovor o reformi imigracije, mi ćemo ovdje biti ti koji i dalje proživljavaju izazove i pronalaze rješenja”, rekla je.
Ariel Dominique, izvršna direktorica Haićansko-američke fondacije za demokratiju, rekla je da se u početku nasmijala apsurdnosti lažnih tvrdnji. Ali vidjeti komentare koje je bivši predsjednik ponavljao na nacionalnoj televiziji bilo je bolno.
"To je tako nepravedno i potpuno suprotno onome što smo mi doprinijeli svijetu, onome što smo doprinosili ovoj naciji tako dugo", rekao je Dominique.
Neistine o haićanskim imigrantima iz Springfilda širio je na internetu Trumpov potpredsjednik, JD Vance, uoči debate u utorak između Trumpa i potpredsjednice Kamale Harris. To je dio stare američke političke tradicije da se imigranti proglašavaju autsajderima.
“Ovo je ono što se dešava u našoj zemlji. I sramota je”, rekao je Trump na debati nakon što je ponovio neistine. Kada ga je moderator ABC Newsa David Muir osporio zbog lažnih tvrdnji, Trump je ostao čvrst, rekavši da su "ljudi na televiziji" rekli da su im psi pojedeni, ali nije ponudio nikakve dokaze.
Zvaničnici u Springfildu pokušali su suzbiti dezinformacije rekavši da nema vjerodostojnih ili detaljnih izvještaja o otmicama ili pojedenim kućnim ljubimcima. Državni čelnici pokušavaju pomoći u rješavanju nekih od stvarnih izazova s kojima se grad suočava.
Guverner Ohaja Mike DeWine, republikanac, rekao je u utorak da će dodati još resursa za provođenje zakona i zdravstvene zaštite paketu pomoći koji je država već pružila Springfieldu.
Mnogi Haićani su došli u SAD da pobjegnu od siromaštva i nasilja. Oni su prihvatili nove i proširene legalne puteve predsjednika Joea Bidena za ulazak i izbjegavali su ilegalne prelaske, što pokazuju samo 92 uhićenja na granici od više od 56.000 u julu, prema najnovijim dostupnim podacima.
Bidenova administracija je nedavno objavila da bi oko 300.000 Haićana u SAD moglo ostati u zemlji najmanje do februara 2026. godine, s pravom za radnu dozvolu, prema zakonu pod nazivom Privremeno zaštićeni status. Cilj je poštedjeti ljude od deportacije u zemlje u kojima su previranja.
Springfild, oko 45 milja od glavnog grada Kolumba, pretrpio je nagli pad u svom proizvodnom sektoru krajem prošlog vijeka, a njegovo stanovništvo se smanjilo kao rezultat. Ali njegov centar je revitaliziran posljednjih godina kako je sve više Haićana stiglo i pomoglo da se zadovolji rastuća potražnja za radnom snagom kako je privreda izašla iz pandemije. Zvaničnici kažu da Haićani sada čine oko 15% stanovništva.
Grad je potresen prošle godine kada je kombi naletio na školski autobus i ubio 11-godišnjeg dječaka. Vozač je bio Haićanin koji se nedavno nastanio u tom području i vozio je bez važeće dozvole. Tokom sastanka gradske komisije u utorak, dječakovi roditelji osudili su da političari koriste smrt njihovog sina za raspirivanje mržnje.
Prošle sedmice, objava na društvenoj medijskoj platformi X podijelila je nešto što je izgledalo kao screengrap objave na društvenim mrežama koja je očigledno izvan Springfielda. U postu se bez dokaza tvrdi da je "prijateljica komšijske ćerke" te osobe videla mačku kako visi sa drveta zaklana i pojedena, ispred kuće u kojoj su, kako se tvrdi, živeli Haićani. Bila je popraćena fotografijom crnca koji nosi nešto što je izgledalo kao guska.
Vance je u ponedjeljak na X objavio: "Izvještaji sada pokazuju da su ljudi oteli i pojeli ljubimce, ljudi koji ne bi trebali biti u ovoj zemlji." Sljedećeg dana ponovo je objavio, rekavši da je njegova kancelarija primila upite stanovnika Springfilda koji su rekli da su "migranti s Haitija oteli kućne ljubimce njihovih susjeda ili lokalne divlje životinje".
Dugogodišnji stanovnik Springfilda Chris Hazel, koji poznaje park i kvart u kojem su se navodno dogodile otmice kućnog ljubimca i guske, nazvao je ove tvrdnje "besmislenim".
“Podsjeća me na vrijeme kada su ljudi optuživali druge i autsajdere kao kanibale. To dehumanizuje zajednicu”, rekao je on o optužbama protiv stanovnika Haićana.
Sophia Pierrilus, kćerka bivšeg haićanskog diplomate koji se prije 15 godina preselio u glavni grad Ohaja, Kolumbo, a sada je zagovornik imigranata, složila se, nazivajući sve političkim.
“Moje mišljenje je da je to njihov način da iskoriste Haićane kao žrtvenog jarca da unesu neku vrstu haosa u Americi”, rekla je.
Sa svojom rastućom populacijom imigranata, Springfild teško da je izvan sebe. Do sada u ovoj deceniji, imigracija je činila skoro tri četvrtine rasta američkog stanovništva, sa 2,5 miliona imigranata koji su stigli u Sjedinjene Države između 2020. i 2023. godine, prema američkom Birou za popis stanovništva. Rast stanovništva je važan pokretač ekonomskog rasta.
„Haićanski imigranti koji su počeli da se sele u Springfild poslednjih nekoliko godina razlog su zašto je tamo revitalizovana privreda i radna snaga“, rekla je Guerline Jozef, izvršna direktorka Haićanskog saveza mostova, koja pruža pravne i socijalne usluge imigrantima širom sveta. SAD
Sada su joj, kako je rekla, Haićani u Springfildu rekli da iz straha razmišljaju da napuste grad.
WHO evakuiše 100 ljudi iz Gaze, poziva na redovne medicinske transfere
Svjetska zdravstvena organizacija saopćila je u četvrtak da je evakuirala gotovo 100 ljudi iz pojasa Gaze u Ujedinjene Arapske Emirate i pozvala na redovan, kontinuirani sistem medicinskih transfera kako bi se pomoglo hiljadama ljudi kojima je potrebna njega.
"Gazi su potrebni medicinski koridori", rekao je novinarima Richard Peeperkorn, predstavnik WHO za okupiranu palestinsku teritoriju. "Potreban nam je bolje organizovan i održiv sistem."
Peeperkorn je rekao da u Gazi ima 10.000 ljudi koji čekaju medicinski transfer.
WHO je u četvrtak također objavio izvještaj u kojem se kaže da se jedna četvrtina povrijeđenih u ratu u Gazi krajem jula “procjenjuje da ima ozljede koje su im promijenile život i koje zahtijevaju rehabilitaciju sada i u godinama koje dolaze”.
Teške ozljede udova su najveća potreba za rehabilitacijom, dok je također došlo do velikog povećanja broja ozljeda kičmene moždine, traumatskih ozljeda mozga i velikih opekotina, saopćila je WHO. Među povrijeđenim je "mnogo hiljada žena i djece".
WHO je također istaknula povećane izazove u pružanju potrebne njege zbog nesigurnosti, nedostatka zaliha, napada i naloga za evakuaciju zbog čega mnoge medicinske ustanove ne mogu funkcionisati.
Ubijena aktivistkinja
Turska je u četvrtak saopćila da vodi vlastitu istragu o ubistvu tursko-američke aktivistice od strane izraelskih trupa na okupiranoj Zapadnoj obali.
Turski ministar pravde Yilmaz Tunc rekao je da će Turska svoje nalaze iznijeti sudu UN-a i da poziva UN da sprovede sopstvenu istragu.
Aysenur Ezgi Eygi je upucana u glavu tokom propalestinskih demonstracija prošle sedmice. Izraelska vojska je saopštila da su je njeni vojnici vjerovatno pogodili "indirektno i nenamjerno".
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da mora postojati "puna odgovornost" i da Izrael "mora učiniti više da osigura da se ovakvi incidenti više nikada ne ponove".
Tunc je rekao da se očekuje da će Eygijino tijelo stići u Tursku u petak radi sahrane u gradu Didim.
Rat je počeo napadom Hamasa na južni Izrael prošlog oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. Posljednja izraelska kontraofanziva ubila je više od 41.100 Palestinaca u Gazi, uglavnom žena i djece. Izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje hiljade militanata.
Hamas su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija i drugi proglasili terorističkom grupom.
Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.
