Linkovi

Najnovije

SAD i Rusija se pripremaju za razgovore, mali izgledi za napredak

Zvaničnici SAD-a i Rusije u nedjelju su pokušali da umanje očekivanja da će tenzije u odnosima dvije zemlje biti ublažene na razgovorima na visokom nivou ove sedmice u evropskim gradovima, o gomilanju ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom i ruskim zahtjevima za sigurnosnim garancijama Zapada.

Američki državni sekretar Anthony Blinken rekao je prethodno u nedjelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.

"Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedjeljak Ženevi. Rusija će također pregovarati sa NATO-om u Briselu u srijedu i OSCE-om u Beču u četvrtak.

Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obje strane u pregovorima za koje se Washington nada da će spriječiti novu rusku invaziju na Ukrajini.

"Saslušaćemo primjedbe Rusije" o vojnim vježbama NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.

Rusija je također saopštila u nedjelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenijela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.

"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim prijetnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.

Uoči trodnevnih ragovora, zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.

Ona je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz State Departmenta.

Iako će neposrednost prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedjeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do cyber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Washington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci sjenku na cijelu aktivnost.

Obje strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posljedice neuspjeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedjelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rješavanja, a nivoi nepovjerenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.

Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtjevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vježbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.

Ali oni su također poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.

Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbjednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz dijelova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namjerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podjele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posljedice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.

U pokušaju da preduhitri napore Rusije da posije razdor na Zapadu, Bidenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbjednosti Ukrajine ili Evrope.

Zvaničnici Bidenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sjednu u Ženevi u ponedjeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u srijedu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.

Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Washingtonu posljednjih nedjelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedjeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.

"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedjeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašten da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.

Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obavijeste kako bi formirali mišljenje.

Blinken je optužio Rusiju za "gaslighting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.

On je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.

"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blinken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i miješanja u izbore u SAD i drugdje, do cyber kriminala i podrške diktatorima.

Uprkos nekoliko razgovora između predsjednika Bidena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak poslije Drugog svjetskog rata.

Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj cijeni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspjeh u pregovorima.

"U mjeri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.

Rusija je, u međuvremenu, iznijela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.

Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mjere" ako Zapad odbije ruske zahtjeve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmještanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.

"Nemamo gdje da se povučemo", rekao je Putin prošlog mjeseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!"

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman, rekao je prošle nedjelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.

"Postaće jasno poslije događaja sljedeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.

"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vježbi."

See all News Updates of the Day

Banja Luka: Mediji protiv Dodika

Banja Luka: Mediji protiv Dodika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Upravni odbor BH Novinara pozvao je medije i novinare iz Republike Srpske na pokretanje kolektivne tužbe protiv Milorada Dodika zbog pokušaja kriminalizacije novinara i nevladinih organizacija te lažnih optužbi za nezakonito trošenje donacija USAID-a, ukoliko ne dobiju izvinjenje.

Nakon smtonosne nesreće u Donjoj Jablanici, strah od klizišta na Trebeviću

Nakon smtonosne nesreće u Donjoj Jablanici, strah od klizišta na Trebeviću
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:29 0:00

Domaćinstva podno planine Trebević nadomak Sarajeva, suočavaju se sa ozbiljnom ekološkom prijetnjom. Strah od klizišta na Trebeviću porastao je nakon što se u oktobru prošle godine urušio kamenolom u Donjoj Jablanici tokom poplava, usmrtivši 19 ljudi.

Bijela kuća blokirala novinaru AP-a pristup događaju u Ovalnom uredu, zbog politike 'Američkog zaljeva'

Mapa s natpisom "Američki zaljev" u Ovalnoj kancelariji tokom događaja sa predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 11. februara 2025. u Washingtonu.
Mapa s natpisom "Američki zaljev" u Ovalnoj kancelariji tokom događaja sa predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 11. februara 2025. u Washingtonu.

Bijela kuća je u utorak blokirala pristup izvještača Associated Pressa događaju u Ovalnom uredu jer novinska agencija nije promijenila svoj stil oko Meksičkog zaljeva, koji je američki predsjednik Donald Trump naredio da se preimenuje u Američki zaljev, objavila je novinska agencija.

Julie Pace, izvršna urednica AP-a, rekla je da je Bijela kuća obavijestila neprofitnu novinsku agenciju da će AP biti blokiran na događaju Ovalnog ureda ako kuća ne uskladi svoje uređivačke standarde s Trumpovom izvršnom naredbom od 20. januara o preimenovanju Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.

Novinar AP-a pokušao je da uđe na događaj u Bijeloj kući u utorak poslijepodne, ali je odbijen. Kasnije u utorak uveče, drugom novinaru AP-a zabranjen je događaj u Diplomatskoj sobi Bijele kuće.

“Kao globalna novinska organizacija, Associated Press svakodnevno informiše milijarde ljudi širom svijeta činjeničnim, nestranačkim novinarstvom”, rekao je Pace u izjavi.

"Alarmantno je da će Trumpova administracija kazniti AP zbog njegovog nezavisnog novinarstva", rekao je Pace. “Ograničavanje našeg pristupa Ovalnom uredu na osnovu sadržaja govora AP-a ne samo da ozbiljno otežava pristup javnosti nezavisnim vijestima, već očigledno krši Prvi amandman.”

Udruženje dopisnika Bijele kuće, ili WHCA, također je osudilo odluku kao "neprihvatljivu".

“Bijela kuća ne može diktirati kako novinske organizacije izvještavaju vijesti”, rekao je predsjednik WHCA Eugene Daniels u izjavi.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar kao odgovor na izjave AP-a i WHCA.

Ubrzo nakon inauguracije, Trump je potpisao izvršnu naredbu o preimenovanju Meksičkog zaljeva i Denali, najvišeg vrha Sjeverne Amerike. Prema njegovoj naredbi, Meksički zaljev bi bio preimenovan u Američki zaljev, a Denali bi se vratio u Mount McKinley - njegovo ime prije nego što ga je predsjednik Barack Obama promijenio 2015. godine.

Nekoliko dana kasnije, AP je objavio da će novinska agencija i dalje spominjati vodeno tijelo kao Meksički zaljev, uz priznavanje novog imena koje je Trump odabrao. AP je naveo da je donio tu odluku jer zaljev nosi ime Meksičkog zaljeva više od 400 godina i da druge zemlje i međunarodna tijela ne moraju da priznaju promjenu imena.

Međutim, budući da područje planine Aljaske u potpunosti leži u Sjedinjenim Državama i Trump ima ovlaštenje da promijeni ime, AP je rekao da će koristiti ime Mount McKinley.

Hiljade novinara i pisaca širom svijeta prate stil AP-a.

Glas Amerike obično slijedi stil AP-a, ali urednik za standarde VOA-e najavio je krajem januara da će taj medij financiran od strane Kongresa, ali urednički nezavisan, početi spominjati vodenu površinu kao Američki zaljev, uz planinu kao Mount McKinley.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

Troškovi namirnica i goriva rastu kako se inflacija u SAD pogoršava

FILE - A nearly empty shelf of free-range eggs is seen at a Safeway grocery store on Jan. 27, 2025, in Seattle, Washington. The increasing cost of eggs contributed to U.S. inflation going up 3% in January over a year ago.
FILE - A nearly empty shelf of free-range eggs is seen at a Safeway grocery store on Jan. 27, 2025, in Seattle, Washington. The increasing cost of eggs contributed to U.S. inflation going up 3% in January over a year ago.

Inflacija u SAD se ubrzala prošlog mjeseca kako su rasli troškovi namirnica, benzina i polovnih automobila, što je razočaranje za porodice i kompanije koje se bore s višim troškovima i vjerovatno naglašavaju odlučnost Federalnih rezervi da odgode svako daljnje smanjenje kamatnih stopa.

Indeks potrošačkih cijena u januaru je porastao za 3% u odnosu na godinu dana ranije, pokazuje izvještaj Ministarstva rada u srijedu, sa 2,9% u prethodnom mjesecu. Porastao je sa 3½-godišnjeg minimuma od 2,4% u septembru.

Brojke pokazuju da je inflacija ostala tvrdoglavo iznad ciljanih 2% Fed-a u otprilike posljednjih šest mjeseci, nakon što je bila u stalnom padu oko godinu i po dana. Povišene cijene stvorile su veliki politički problem bivšem predsjedniku Joeu Bidenu. Predsjednik Donald Trump obećao je da će smanjiti cijene u prošlogodišnjoj kampanji, iako većina ekonomista brine da bi njegove mnoge predložene tarife mogle barem privremeno povećati troškove.

Neočekivani porast inflacije mogao bi umanjiti dio poslovnog entuzijazma koji se pojavio nakon Trumpovih izbora zbog obećanja da će smanjiti regulativu i poreze. Dow fjučersi su pali za 400 poena, prinosi na obveznice su porasli, što je znak da trgovci očekuju da će inflacija i kamatne stope ostati visoke.

Isključujući promjenjive kategorije hrane i energije, osnovne potrošačke cijene porasle su za 3,3% u januaru u poređenju sa prošlom godinom, u odnosu na 3,2% u decembru. Ekonomisti pomno prate osnovne cijene jer one mogu pružiti bolji uvid u budućnost inflacije.

Mjesečna inflacija

Inflacija se također pogoršavala mjesečno, pri čemu su cijene skočile za 0,5% u januaru u odnosu na decembar, što je najveći rast od avgusta 2023. Bazne cijene su porasle za 0,4% prošlog mjeseca, najviše od marta 2024. godine.

Cijene prehrambenih proizvoda su porasle za 0,5% samo u januaru, što je povećanje cijena jaja od 15,2%, što je najveći mjesečni rast od juna 2015. Cijene jaja su porasle za 53% u odnosu na godinu prije.

Epidemija ptičjeg gripa primorala je mnoge proizvođače jaja da ubiju milione ptica iz svojih jata. Neke trgovine su nametnule ograničenja na kupovinu jaja, a neki restorani su postavili doplate na jela od jaja.

Troškovi osiguranja automobila nastavljaju da rastu i porasli su za 2% samo od decembra do januara. Cijene hotela porasle su prošlog mjeseca za 1,4%, dok je cijena galona benzina porasla za 1,8%.

Inflacija često skoči u januaru jer mnoge kompanije podižu cijene na početku godine, iako bi vladin proces desezoniranja trebalo da filtrira te efekte.

Kasnije u srijedu, predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell svjedočit će pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma, gdje će ga vjerovatno pitati o inflaciji i odgovoru Fed-a na nju. Fed je podigao svoju referentnu stopu u 2022. i 2023. na najviši nivo od dvije decenije od 5,3% kako bi se borio protiv inflacije. S obzirom da je inflacija značajno pala u odnosu na vrhunac od 9,1% u junu 2022., smanjio je svoju stopu na oko 4,3% na poslednja tri sastanka prošle godine.

Kamatne stope i tarife

Rano u srijedu, Trump je na društvenim mrežama rekao da bi kamatne stope trebalo sniziti, "nešto što bi išlo ruku pod ruku s nadolazećim tarifama!!!" Ipak, porast potrošačkih cijena smanjuje vjerovatnoću da će Fed uskoro smanjiti stope.

Zvaničnici Fed-a su uglavnom uvjereni da će inflacija s vremenom biti niža, ali žele vidjeti dodatne dokaze da ona opada prije nego što dalje smanje svoju ključnu stopu. Stopa Fed-a obično utiče na druge troškove pozajmljivanja za stvari kao što su hipoteke, auto-krediti i kreditne kartice.

Nedavni porast inflacije glavni je razlog zašto su Federalne rezerve pauzirale smanjenje kamatnih stopa, nakon što su prošle godine uvele tri od njih. "Ne moramo žuriti" da bismo implementirali daljnja smanjenja, rekao je Powell u utorak svjedočeći Senatskom odboru za bankarstvo.

Carinska politika Trumpove administracije mogla bi podići cijene u narednim mjesecima. Tramp je u ponedeljak uveo porez od 25% na uvoz čelika i aluminijuma i obećao da će uvesti dodatne carine. Ekonomisti Goldman Sachsa predviđaju da će godišnja bazna inflacija pasti za skoro pun procentni poen, na 2,3%, do kraja ove godine, bez uvoznih dažbina. Ali očekuju da će tarife povećati inflaciju na kraju godine na 2,8%.

U utorak je Pauel priznao da bi više tarife mogle da podignu inflaciju i da ograniče sposobnost centralne banke da snizi stope, nazvavši to "mogućim ishodom".

Ali, naglasio je da će to zavisiti od toga koliko će uvoza biti pogođeno carinama i koliko dugo.

"U nekim slučajevima ne dopire mnogo do potrošača, a u nekim slučajevima dolazi", rekao je Powell. "I to zaista zavisi od činjenica koje još nismo vidjeli."

Modi se sastaje s Trumpom. Fokus na trgovinu, imigraciju i strateške veze

Predsjednik Donald Trump rukuje se s indijskim premijerom Narendrom Modijem tokom zajedničke konferencije za novinare u Hyderabad House u New Delhiju, 25. februara 2020.
Predsjednik Donald Trump rukuje se s indijskim premijerom Narendrom Modijem tokom zajedničke konferencije za novinare u Hyderabad House u New Delhiju, 25. februara 2020.

Dok indijski premijer Narendra Modi kreće u dvodnevnu posjetu Sjedinjenim Državama počevši od srijede, zvaničnici u New Delhiju izrazili su optimizam da će posjeta najaviti obnovljeno i suštinsko partnerstvo.

Međutim, analitičari kažu da će biti spornih pitanja vezanih za trgovinu i imigraciju, koji su među glavnim prioritetima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Podvlačeći da će se Modi sastati s Trumpom u roku od nekoliko sedmica nakon njegovog preuzimanja dužnosti, indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri rekao je da su veze Indija-SAD čvrste i da je “ovo jedno od naših najjačih međunarodnih partnerstava”.

Modi stiže u Washington nakon posjete Francuskoj, gdje je prisustvovao globalnoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji.

Trgovina je važna za obje zemlje i Indija je poduzela korake kako bi pokazala da je spremna da se pozabavi zabrinutošću Trumpa, koji je Indiju nazvao među zemljama koje su "veoma veliki zloupotrebe carina". U telefonskom razgovoru s Modijem prošlog mjeseca, Trump je pozvao na kretanje ka poštenim bilateralnim trgovinskim odnosima.

Njegov glavni ekonomski savjetnik Kevin Hasett ponovio je takvu zabrinutost u ponedjeljak. "Indija ima enormno visoke" carine koje blokiraju uvoz, rekao je on u intervjuu za CNBC.

New Delhi, koji želi izbjeći trgovinske tenzije sa SAD-om, najavio je ranije ovog mjeseca da će sniziti uvozne carine na neke artikle koji će koristiti američkom izvozu kao što su vrhunski motocikli i automobili.

Također bi mogao ponuditi i druge ustupke koji bi pomogli američkoj robi da dobije pristup tržištu Indije i poveća uvoz energije iz SAD-a, kažu analitičari.

“Nju Delhi je mislio da će učiniti prvi korak i pokušati riješiti razlike u trgovini. Ali, svakako, kao veliki pregovarač, on [Tramp] će tražiti više”, rekao je Chintamani Mahapatra, osnivač Kalinga škole za indopacifičke studije. „Indija se takođe veoma dobro cjenka. Tako da ćemo nekako pokušati da napravimo kompromis koji će koristiti i jednima i drugima.”

Za Indiju su ulozi veliki - SAD su njen najveći trgovinski partner. Bilateralna trgovina između dvije zemlje iznosila je 118 milijardi dolara, uz suficit od oko 32 milijarde dolara u korist Indije 2023.

Indija do sada nije bila pod utjecajem Trumpovih carina - posljednje carine od 25 posto koje je uveo na uvoz čelika i aluminija imat će samo marginalni utjecaj na Indiju, jer je New Delhi mali izvoznik čelika u SAD, prema indijskim zvaničnicima.

O jačanju sigurnosnih i odbrambenih veza sa SAD-om, kažu indijski zvaničnici, također će se razgovarati u Washingtonu. Prema analitičarima, to bi moglo uključivati potencijalnu kupovinu sistema oružja i tehnologije. U nedavnom telefonskom razgovoru s Modijem, predsjednik Trump pozvao je Modija da poveća nabavku sigurnosne opreme američke proizvodnje.

Indija, najveći svjetski uvoznik vojne opreme, treba niz sistema naoružanja za modernizaciju svoje vojske. Kako diverzificira svoje kupovine od svog tradicionalnog dobavljača oružja, Rusije, Indije kupuju sve više oružja od zemalja poput Francuske, Izraela i Sjedinjenih Država.

„SAD su pomalo zabrinute što gube na kupovini Indije [sigurnosne], pa su pojačale pritisak da Indiji prodaju mnogo više odbrambene opreme nego što je Indija kupila u posljednjih nekoliko godina“, kaže Rahul Bedi, analitičar odbrane u New Delhiju. „Vjerovatno će biti inicijativa za transportne avione, avione za nadzor za mornaricu, a možda čak i za borbene avione, kao i mnogo transfera tehnologije za motore aviona, borbena vozila pešadije.

Imigracija je još jedno pitanje koje brine obje zemlje. Iako je Indija sarađivala sa SAD-om i rekla da je spremna da primi natrag nedokumentovane migrante, izvještaji o 104 nedokumentovana Indijca koji su bili okovani 40 sati dok su vraćeni u Indiju vojnim avionom prošle sedmice iz SAD-a doveli su do nemira i protesta opozicionih stranaka.

Indijski zvaničnici rekli su da će New Delhi tražiti bolji tretman tokom budućih deportacija.

Istovremeno, glavni prioritet Indije tokom diskusija bit će zaštita legalnih kanala imigracije za kvalificirane indijske radnike i studente koji idu na američke univerzitete. Indijci su najveći korisnici viza H1B, koje omogućavaju američkim poslodavcima da zaposle strane profesionalce u specijalizovanim oblastima, kao što je tehnologija.

“Ljudski odnosi predstavljaju temelj naših produbljivanja veza sa Sjedinjenim Državama”, rekao je indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar zastupnicima, odgovarajući na zabrinutost oko transporta i tretmana deportiranih.

U izjavi prije odlaska iz New Delhija, Modi je nazvao svoj predstojeći sastanak s Trumpom prilikom da se nadoveže na uspjehe njihove saradnje u Trumpovom prvom mandatu.

Analitičari smatraju da će obostrana zabrinutost oko asertivne Kine vjerovatno održati usklađenost dvije zemlje. Uz SAD, Australiju i Japan, Indija je partner u Quad-u, strateškoj sigurnosnoj grupi fokusiranoj na Indo-Pacifik. Analitičari ističu da dvije zemlje imaju konvergenciju oko geostrateških pitanja.

"Predsjednik Trump u svom prvom mandatu je bio taj koji je obrisao prašinu sa Quad-a, koji je bio u stanju mirovanja desetak godina, i on je bio isključivi odgovoran za njegovo oživljavanje", rekao je Mahapatra. “Ovo je područje u kojem obje zemlje imaju mnogo zajedničkih stvari za održavanje mira, stabilnosti i doprinosa priči o rastu u indo-pacifičkoj regiji.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG