Linkovi

Top priča

SAD i Rusija se pripremaju za razgovore, mali izgledi za napredak

Zvaničnici SAD-a i Rusije u nedjelju su pokušali da umanje očekivanja da će tenzije u odnosima dvije zemlje biti ublažene na razgovorima na visokom nivou ove sedmice u evropskim gradovima, o gomilanju ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom i ruskim zahtjevima za sigurnosnim garancijama Zapada.

Američki državni sekretar Anthony Blinken rekao je prethodno u nedjelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.

"Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedjeljak Ženevi. Rusija će također pregovarati sa NATO-om u Briselu u srijedu i OSCE-om u Beču u četvrtak.

Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obje strane u pregovorima za koje se Washington nada da će spriječiti novu rusku invaziju na Ukrajini.

"Saslušaćemo primjedbe Rusije" o vojnim vježbama NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.

Rusija je također saopštila u nedjelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenijela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.

"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim prijetnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.

Uoči trodnevnih ragovora, zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.

Ona je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz State Departmenta.

Iako će neposrednost prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedjeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do cyber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Washington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci sjenku na cijelu aktivnost.

Obje strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posljedice neuspjeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedjelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rješavanja, a nivoi nepovjerenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.

Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtjevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vježbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.

Ali oni su također poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.

Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbjednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz dijelova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namjerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podjele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posljedice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.

U pokušaju da preduhitri napore Rusije da posije razdor na Zapadu, Bidenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbjednosti Ukrajine ili Evrope.

Zvaničnici Bidenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sjednu u Ženevi u ponedjeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u srijedu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.

Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Washingtonu posljednjih nedjelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedjeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.

"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedjeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašten da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.

Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obavijeste kako bi formirali mišljenje.

Blinken je optužio Rusiju za "gaslighting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.

On je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.

"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blinken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i miješanja u izbore u SAD i drugdje, do cyber kriminala i podrške diktatorima.

Uprkos nekoliko razgovora između predsjednika Bidena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak poslije Drugog svjetskog rata.

Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj cijeni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspjeh u pregovorima.

"U mjeri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.

Rusija je, u međuvremenu, iznijela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.

Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mjere" ako Zapad odbije ruske zahtjeve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmještanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.

"Nemamo gdje da se povučemo", rekao je Putin prošlog mjeseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!"

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman, rekao je prošle nedjelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.

"Postaće jasno poslije događaja sljedeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.

"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vježbi."

See all News Updates of the Day

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Blinken obećao "neumornu" diplomatiju da se spriječi ruski napad na Ukrajinu

Russian tanks T-72B3 take part in drills at the Kadamovskiy firing range in the Rostov region in southern Russia, Jan. 12, 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu u veoma kratkom roku ali da će se Washington zalagati za diplomatiju koliko god bude mogao.

Blinken je tokom posjete Kijevu upozorio da bi Ukrajinci trebalo da se pripreme za teške dane. Dodao je da će Sjedinjene Države nastaviti da Ukrajini daju vojnu pomoć i ponovio da će u slučaju nove invazije, Rusiji biti uvedene oštre sankcije.

Takođe je pozvao zapadne zemlje da ostanu jedinstvene u svjetlu "neumoljive" ruske agresije protiv Ukrajine, uvjerio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u američku podršku i pozvao Ukrajince da budu snažni.

Iz Kremlja je saopšteno da se povećavaju tenzije u vezi sa Ukrajinom i da i dalje čeka američki odgovor na zahtjeve Moskve da joj Zapad pruži bezbjednosne garancije.

Pesimistične izjave ukazuju na jaz između Vašingtona i Moskve, dok se najviši američki diplomata sprema za sastanak sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom u petak, prenosi agencija Reuters.

Blinken je obećao "neumorne diplomatske napore da se spriječi obnovljena agresija i promovišu dijalog i mir". On je rekao da Rusija razmiješta desetine hiljada vojnika blizu ukrajinske granice "bez provokacija, bez razloga".

"Znamo da postoje planovi da se taj broj trupa brzo poveća još više, što predsjedniku Putinu omogućava, da takođe u veoma kratkom roku, preduzme dodatnu agresivnu akciju protiv Ukrajine", upozorio je američki zvaničnik u ukrajinskoj prijestonici.

Blinken nije precizirao koliko bi brzo Rusija mogla da preduzme akciju. Nezavisni bezbjednosni analitičari kažu da ne veruju da je Moskva za sada angažovala logistiku i medicinske jedinice potrebne da bi se izveo hitan napad.

Rusija je takođe rasporedila trupe u Bjelorusiji zbog, kako tvrdi, zajedničkih vojnih vježbi, što joj daje opciju da napadne susjednu Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga, prenosi Reuters.

Moskva i dalje odbacuje optužbe da namjerava da napadne Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su isporuke oružja Ukrajini iz zapadnih zemalja, vojni manevri i preleti NATO letjelica krivi za rast tenzija oko Ukrajine.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da postoji "jasna prednost" za upotrebu diplomatije i deeskalaciju sukoba duž rusko-ukrajinske granice, ali da će se Rusija suočiti sa "veoma teškim posljedicama" ako obnovi agresiju na Ukrajinu.

"Danas se nalazi oko 100.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinskih granica i u tom smislu prijetnja Ukrajini je bez presedana", rekao je Blinken dok su on i Zelenski započinjali sastanak u Kijevu.

Ukrainian President Volodymyr Zelensky, left, shares a word with United States Secretary of State Antony Blinken on the occasion of their meeting at the Bankova, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022, in Kyiv, Ukraine.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky, left, shares a word with United States Secretary of State Antony Blinken on the occasion of their meeting at the Bankova, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022, in Kyiv, Ukraine.

Blinken je ponovio podršku SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, dodajući da je "na Ukrajincima i nikom drugom da odlučuju o svojoj budućnosti i budućnosti ove zemlje".

Zelenski je zahvalio Blinkenu i Bidenovoj administraciji na povećanju vojne pomoći Ukrajini.

Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je novinarima u srijedu da je Bidenova administracija prošlog mjeseca odobrila 200 miliona dolara dodatne pomoći za odbrambenu bezbjednost Ukrajine.

Prije odlaska na put, Blinken je u srijedu rekao da se snažno nada da će napori za deeskalaciju tenzija duž rusko-ukrajinske granice moći da ostanu na "diplomatskom i mirnom putu", ali da je na kraju na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da odluči.

Blinken će otputovati u Berlin na susret s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock "kako bi razgovarali o nedavnim diplomatskim angažmanima s Rusijom i zajedničkim naporima za odvraćanje daljnje ruske agresije na Ukrajinu", saopštio je State Department.

Nagomilavanje oko 100.000 ruskih vojnika duž istočne granice Ukrajine izazvalo je bojazan da Moskva planira vojnu akciju protiv svog susjeda, koji je nekoć bio dio Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom. Rusija je oduzela poluotok Krim Ukrajini 2014.

Blinkenovo putovanje uslijedilo je nakon prošlosedmičnog razgovora u Ženevi između ruskih i američkih dužnosnika s ciljem rješavanja razlika oko Ukrajine i drugih sigurnosnih pitanja. Nije zabilježen napredak.

Rusija je tražila garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO.

Prošle sedmcie Bidenova administracija optužila je Moskvu da priprema "operaciju pod lažnom zastavom" kao trik za intervenciju u Ukrajini, optužba koju je Rusija ljutito odbacila.

US Says Russia Preparing ‘False Flag’ Operation to Justify Invading Ukraine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Američka delegacija posjetila je Kijev u ponedjeljak kako bi pokazala potporu Ukrajini u sukobu s Rusijom.

Američka senatorica Amy Klobuchar, demokrata, rekla je ukrajinskom servisu VOA-e: “Ovdje imamo demokrate i republikance vrlo različitih političkih pogleda koji govore da stojimo uz Ukrajinu, i ako Vladimir Putin odluči krenuti ovim izdajničkim antidemokratskim putem invazije na ovu zemlju, bit će stroge i brze sankcije.”

Američki senator Kevin Cramer, republikanac, rekao je za VOA: “Sjedinjene Države neće samo sjediti skrštenih ruku i biti promatrač ako se nešto dogodi. Ono što bismo željeli učiniti je spriječiti da se to dogodi. Želimo biti odvraćajući faktor. Želimo biti dio rješenja prije početka borbe.”

Kris Hanas i ukrajinska služba Glasa Amerike doprinijeli su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije dao je The Associated Press.

Putovanja poremećena, zimska oluja prekrila istočni dio SAD-a i Kanade

APTOPIX Washington Winter Weather

Velika zimska oluja u ponedjeljak je prekrila dio Sjeverne Amerike snijegom dok je presijecala istočnu obalu SAD-a u Kanadu, poremetila putovanja i isključila električnu energiju hiljadama domova.

Oko 120.000 američkih kupaca bilo je bez struje prema web stranici PowerOutage.us, s najvećom koncentracijom u srednjoatlantskoj državi Zapadna Virginija i jugoistočnim državama Sjeverne i Južne Karoline i Georgije.

Više od 1600 letova unutar, u ili iz Sjedinjenih Država otkazano je do sredine poslijepodneva u ponedeljak, uz 3000 dan ranije, prema web stranici za praćenje letova FlightAware.

Veliki dijelovi kanadskih pokrajina Quebec i Ontario su pod upozorenjima na zimsku oluju ili mećavu, navodi se na web stranici kanadske vlade.

U Torontu se očekivalo do 60 centimetara snijega - "povijesna oluja za grad", tvitao je Anthony Farnell, glavni meteorolog kanadskog TV kanala Global News.

Snow covers a neighborhood during a winter storm in Dayton, Ohio, Jan. 17, 2022.
Snow covers a neighborhood during a winter storm in Dayton, Ohio, Jan. 17, 2022.

Mnoge škole su zatvorene, a školski autobusi nisu vozili u Quebecu i na jugu Ontarija, uključujući područje Toronta. Učenici su se trebali vratiti u učionice u ponedjeljak u obje pokrajine nakon odmora.

Ponedjeljak je bio državni praznik u Sjedinjenim Državama, pa su većina škola i mnoge firme već zatvorene, iako mnogi ljudi obično iskoriste priliku da putuju tokom dugog vikenda.

Američka nacionalna meteorološka služba (NWS) ranije je saopštila kako očekuje da će oluja danas "polako stišati", ali da će snijeg nastaviti padati tokom večeri u gornjem dijelu New Yorka i Nove Engleske.

Najveće snježna oborine od 0,7 metara (2 stope, 2,5 inča) zabilježene su u Ashtabuli, Ohio, objavila je agencija.

"Značajni utjecaji snijega, leda, vjetra i obalnih poplava zadržat će se na velikom području", rekao je NWS u tweetu.

Oluja je izazvala štetna tornada na Floridi, dok su u Karolini i planine kroz regiju Appalachian Mountains, ledeni uvjeti i jaki vjetrovi izazvali zabrinutost.

Snažni vjetrovi rušili su stabla i uzrokovali obalne poplave, a u Bostonu je javljen olujni udar od 3,6 metara.

Promet je bio ozbiljno poremećen; vozači su bili upozoreni na opasne uvjete na cesti i velike glavobolje na putu od južne američke države Arkansas sve do Quebeca u Kanadi.

A worker drives a sidewalk snow plow down the middle of a street in Pittsburgh, Pennsylvania, Jan. 17, 2022.
A worker drives a sidewalk snow plow down the middle of a street in Pittsburgh, Pennsylvania, Jan. 17, 2022.

Dio prometne međudržavne autoceste I-95 zatvoren je u Sjevernoj Karolini.

U Torontu je policija na Twitteru objavila da je zatvorila dva dijela autoceste zbog ekstremnih vremenskih prilika i zamolila vozače da ostanu kod kuće, "osim ako nije apsolutno neophodno".

"Vidimo da se brojni automobili moraju zaustaviti i odlediti vjetrobransko staklo", objavilo je Ministarstvo prometa Quebeca u tweetu u ponedjeljak ujutro. "Obilne oborine i udari dopuštaju stvaranje leda, unatoč brisačima vjetrobranskog stakla - razlog više da ostanete kod kuće!"

Američki dužnosnici također su obeshrabrili vožnju, a mnoge su države predvidjele timove za rješavanje hitne situacije, posebno na jugu.

Sjeveroistok Sjedinjenih Država već je ranije ovog mjeseca doživio snježni haos. Kada je oluja prekrila sjeveroistok, stotine vozača zaglavile su više od 24 sata na I-95, glavnoj autocesti koja povezuje Washington, D.C.

Dan Martina Luthera Kinga: Borba za biračka prava i danas relevantna

Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Sjedinjene Države u ponedeljak obilježavaju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg, odajući priznanje afroameričkom pastoru međunarodno poznatom kao simbol građanskih prava.

Uspon Martina Lutera Kinga mlađeg kao lidera za građanska prava počeo je 1955. godine kada je predvodio akciju za desegregaciju javnih autobusa u saveznoj državi Alabami. Nastavio je da vodi miroljubive nacionalne pokrete koji su se zalagali za jednaka prava.

Godine 1964. King je dobio Nobelovu nagradu za mir i iste godine američki predsjednik Lindon Džonson potpisao je Zakon o građanskim pravima, a sljedeće godine i Zakon o pravu glasa. Tim zakonima je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima, kao i diskriminatorna pravila koja su sprječavala crnce da glasaju.

“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti ocjenjivani po boji kože, već po karakteru”, jedna je od poruka Martina Lutera Kinga.

Sekretarijat za pravosuđe odao je počast Kingu na virtuelnom forumu.

Doktor King je imao uticaja na sve naše živote i njegovo naslijeđe nade i njegova neumorna posvećenost pravdi i jednakosti ostaju prisutni u našem svakodnevnom radu u Odjeljenju za građanska prava”, poručila je Kristen Klark, pomoćnica sekretara za pravosuđe, zadužena za ljudska prava.

Brojni lideri za građanska prava kažu da je Kingova borba da obezbijedi jednaka prava glasa i danas bolno relevantna.

Ono što je dr King govorio je - dajte nam glasački listić da biramo sudije koje će biti pravedne. Dajte nam glasački listić kako bismo mogli da izaberemo predstavnike koji će nositi naš glas naprijed. Dajte nam glasački listić da bismo mogli da biramo ljude koji će razumjeti šta bi trebalo da bude program krivičnog pravosuđa", kaže Šerilin Ajfil, predsjednica Udruženja za unaprjeđenje položaja pripadnika manjinskih zajednica.

Predsjednik Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Haris odali su počast na grobu Martina Lutera Kinga mlađeg, u saveznoj državi Džordžiji, gdje je Bajden govorio o trenutnoj nacionalnoj debati o biračkim pravima.

“Nije to samo ovde u Džordžiji. Samo prošle godine, 19 država nije samo predložilo, već je usvojilo 34 zakona kojima se napada pravo glasa. Postoji skoro 400 dodatnih zakona koje su republikanski članovi zakonodavnih tijela pokušali da usvoje. Više se ne radi o tome ko će da glasa. Radi se o otežavanju glasanja. Radi se o tome ko treba da prebroji glasove i da li se vaš glas uopšte računa", naglasio je Bajden.

Republikanci odbacuju Bajdenove kritike i ističu da žele da zaštite, a ne ograniče glasanje u Americi. Oni takođe kažu da su zabrinuti zbog prijedloga za promjenu pravila Senata kako bi se usvojio novi nacionalni zakon o glasačkim pravima bez podrške republikanaca.

U međuvremenu, statue širom zemlje koje mnogi povezuju sa istorijskim rasizmom se uklanjaju, kao što je statua generala Konfederacije Stounvola Džeksona.

“Ti simboli su loši za zajednicu i danas smo uklonili mržnju i sada može da dođe do izlječenja”, naglasila je stanovnica Šarlotsvila u Virdžiniji, Mišel Kolber.

King je ubijen 1968. Ali decenijama kasnije njegove čuvene riječi i dalje inspirišu mnoge da nastave da rade za rasnu pravdu, pitanje koje ostaje centralni dio američkog nacionalnog dijaloga.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG