Sjedinjene Države iznijele su tvrdnje da Rusija nastoji da destabilizuje bivšu sovjetsku republiku Moldaviju.
U te svrhe, kako su navele SAD, koriste se ulični protesti – a krajnji cilj je uspostavljanje proruske vlasti.
„Smatramo da Rusija traži opcije da oslabi moldavsku vladu, vjerovatno sa konačnim ciljem da se uspostavi administracija naklonjenija Rusiji”, izjavio je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby.
Vlada Moldavije pokušava da razvije tješnje veze sa državama Zapada i bliska je aktuelnoj prozapadnoj administraciji susjedne Ukrajine – koja se više od godinu dana nalazi na udaru ruske invazije.
Istovremeno, dio moldavske teritorije, Pridnjestrovlje, kontrolišu separatisti koje podržava Rusija. Wasghington smatra da Moskva nastoji da podstakne širu nestabilnost.
„Ruski akteri, od kojih su pojedini povezani sa ruskim obavještajnim službama, pokušavaju da organizuju proteste u Moldaviji kao osnovu za podsticanje unaprijed osmišljene pobune protiv moldavske vlade”, rekao je Kirby
Američki zvaničnik je istakao da su Sjedinjene Države uvjerene u sposobnost moldavskih demokratskih i ekonomskih institucija da se odupru tim prijetnjama
„Nastavićemo da pružamo snažnu podršku Moldaviji”, rekao je Kirby, dodavši da SAD pojačavaju razmjenu informacija o ruskim aktivnostima u Moldaviji.
Moldavska predsjednica Maja Sandu početkom februara je objelodanila informacije o takozvanom ruskom obavještajnom planu.
Njegova svrha, kako je tada ukazala, bila je uništenje te zemlje kroz organizovanje protesta opozicije i angažovanje ljudi iz Rusije, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore koji su prošli vojnu obuku.
Informacije o planovima za navodni državni udar u Moldaviji, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je predsjednici Sandu prenio početkom februara u Briselu.
Međutim, od tada djeluje da se – osim navoda i indicija - nije dogodilo ništa konkretno što bi potvrdilo da je ruski plan o destabilizaciji Moldavije zaista i postojao.
Vlasti Srbije odbacile su u februaru svaku insinuaciju o potencijalnoj umiješanosti njenih građana u moguće nasilne događaje.
Crnogorske tehničke vlasti saopštile su da navode moldavske predsjednice ne treba povezivati sa politikom države, već da se, ako postoji to o čemu je govorila - radi o neodgovornim pojedincima.
Od pojave navoda o mogućem puču, moldavski, srpski i crnogorski razmjenjivali su informacije i stavove u vezi sa tim.
„Naše državne institucije u stalnom su kontaktu sa Srbijom i Crnom Gorom u vezi sa državljanima koji su pokušali da djeluju protiv naših interesa – nezavisno od tih zemalja”, izjavio je za Glas Amerike Niku Popesku, moldavski ministar spoljnih poslova.
Popesku je za gruzijski servis Glasa Amerike rekao da Moldavija ni u jednom trenutku nije ispoljavala zabrinutost u vezi sa srpskim ili crnogorskim vlastima.
„Ubrzo su nam ponudili punu saradnju. Potpuno su bili spremni i od velike pomoći u vezi sa umanjivanjem mogućih rizika povezanih sa pojedinim državljanima tih zemalja. Saradnja naših zemalja i vlada je odlična. Predsjednica Maja Sandu razgovarala je sa svojim kolegama u Srbiji i Crnoj Gori, što su učinili i ministri spoljnih poslova sa svojim timovima”, rekao je Popesku, ne navodeći više detalja o državljanima Srbije i Crne Gore koje je pominjao.
U intervalu kada su se u javnosti pojavili navodi o mogućem državnom udaru, čiji bi inspirator bila Rusija, Moldavija je prolazila kroz period političkih trzavica, pošto je prozapadno orijentisana vlada bivše premijerke Natalije Gavrilite podnijela ostavku.
To se dogodilo u okolnostima ekonomskih previranja i posljedica ruske invazije na susjednu Ukrajinu, što je otežalo aktivnosti bivše vlade na reformama čiji je cilj pridruživanje Evropskoj uniji.
