U glavnom gradu Sjedinjenih Država djeluje nekoliko desetaka think-tankova, istraživačkih organizacija koje se bave znanstvenim radom na području politike i ekonomije kao i niza drugih društvenih pitanja. Kao što smo već saznali u prva dva priloga u ovoj seriji, think-tankovi svojim klijentima – vladi, strankama, građanskim organizacijama ili korporacijama – nude savjete o tome kako riješiti određeni problem. No, treći, posljednji prilog u ovom nizu govori o još jednoj korisnoj svrsi think-tanka: u njima često rade bivši državni dužnosnici koji tu čekaju da se njihova stranka vrati na vlast.
Početak je nove predsjedničke administracije. 'Stari' namještenici Bijele kuće ispraznili su svoje ladice, počistili stolove i – otišli. Na njihova radna mjesta dolaze novi ljudi, iz druge stranke. Mnogi od njih – tih 'novih' – proveli su prethodne godine u nekom od washingtonskih think-tankova - proučavajući politiku, društvo, ekonomiju ili vojsku – i tako se pripremali za povratak na vlast. Na njihova radna mjesta u think-tankovima često dolaze stručnjaci koji su netom napustili Bijelu kuću ili neko ministarstvo, jer je predsjednički mandat 'njihova' predsjednika završen.
Vjerojatno najpoznatiji primjer takve washingtonske 'selidbe' je bio Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost dvojice predsjednika koji je, nakon političke karijere, otišao u poznati vanjskopolitički think-tank Centar za strateška i međunarodna istraživanja. Danas u tom centru radi Zalmay Khalilzad, bivši američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima i Afganistanu. Odlazak iz izvršne vlasti u think-tank je normalno i logično – kaže John Bolton, također bivši američki veleposlanik u svjetskoj organizaciji, u nekoliko republikanskih administracija. On danas radi u think-tanku koji se zove Institut American Enterprise. "Za ljude poput mene, povratak u think-tank je izvrsna stvar. To je prilika da se, u intelektualnom smislu, 'ponovno napune baterije'. Bavite se svojom profesijom, proučavate stvari, a nemate odgovornost donošenja izvršnih odluka. U tom smislu, think-tankovi pridonose efikasnosti naše vlasti, jer ljudi koji dolaze iz think-tanka su profesionalno spremni da preuzmu odgovornosti vezane uz izvršnu vlast" - kaže John Bolton.
Neera Tanden je jedna od čelnica Centra za američki progres, think-tanka koji je povezan s Demokratskom strankom. Ona kaže da je ova ustanova stvorena upravo zbog činjenice što je Demokratska stranka, prije desetak godina, prestala biti na vlasti: "Bila sam jedna od savjetnica Prve dame Hillary Clinton za unutrašnju politiku. Kasnije sam radila za nju kada se natjecala za Senat. Kada su republikanci 2000. godine pobijedili, gospođa Clinton, njezin suprug te nekoliko drugih visokih vladinih čelnika, smatrali su da treba osnovati jednu ovakvu organizaciju, koja će proučavati društvene probleme i predlagati rješenja, u skladu s našom progresivnom orijentacijom. Tako je počeo rad Centra za američki progres."
U think-tanku RAND Corporation, međutim, nema toliko bivših državnih dužnosnika – kaže Jeffrey Hiday: "Na prijelazu s Bushove na Obaminu administraciju, izgubili smo možda tek pet, šest ljudi. Bilo ih je nekoliko koji su došli iz Bushove. No, mi zapošljavamo gotovo 900 znanstvenika i drugih istraživača. RAND je prilično velika organizacija."
Formuliranje i provedba državne politike kompliciran je posao. Za to su potrebni stručni i iskusni ljudi – upravni onakvi kakvi, često, stižu iz washingtonskih think-tankova. Zbog toga je njihova uloga na američkoj političkoj sceni i toliko važna.