Linkovi

Izdvojeno

Šefica Misije OSCE za RSE: Ne postoji interes političara da rade za dobro BiH

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini

„Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana“, kaže šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini (BiH) Ketlin Kavalek (Kathleen Kavalec), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dogovor o izborima u Mostaru je trebao davno biti postignut, dodaje ona i zapaža da i građani vide da ne postoji interes političara da rade za dobro zemlje.

Podsjetimo, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su 17. juna dogovor koji bi trebalo da omogući održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Šta je zasmetalo Dodiku?

RSE: Očekujemo lokalne izbore. U Parlamentu BiH ponovo sporenja oko budžeta, a činjenica je da neke političke partije osporavaju izbor nove Centralne izborne komisije (CIK). Šta su posljedice za građane?

Kavalec: Izbori su kamen temeljac svake demokratije. Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana. Što se tiče samog budžeta, mi smo skupa sa drugim akterima iz međunarodne zajednice apelovali da se budžet usvoji, da bi izbori mogli da se održe.

RSE: Predsjednik SNSD-a (Stranka nezavisnih socijaldemokrata) Milorad Dodik, kazao je da prekoračujete svoja ovlaštenja kada su u pitanju stavovi o Centralnoj izbornoj komisiji. Šta mu je to zasmetalo?

Kavalec: Nisam sigurna šta mu je to zasmetalo. On bi također trebao biti zainteresovan za to da se izbori održe. Naša je uloga u osnaživanju Centralne izborne komisije. To smo radili već godinama i zaista nam je stalo do jedne snažne, nezavisne institucije u koju građani mogu imati povjerenja, tako da može biti vjerodostojnih izbora.

Pomogli smo Centralnoj izbornoj komisiji da prenosi uživo svoje sjednice, tako da građani mogu da prate uživo i da se sami uvjere šta se tamo događa, što je odlična praksa za bilo koju instituciju.

Zašto je bitno povjerenje u CIK?

RSE: Zbog čega je važna nezavisnost CIK-a?

Kavalec: CIK nije tu da utiče na to kakvi će biti ishodi izbora, nego da postoji jedan pravičan i transparentan sistem, tako da svi kandidati mogu imati povjerenja u takav sistem, u kojem je na takav način iskazana volja građana.

U samim izborima postoji mnogo logističkih postupaka koje treba obaviti – od štampanja listića do posmatranja izbora. CIK je tu da ti logistički koraci budu provedeni.

Dogovor o Mostaru trebalo davno postići

RSE: Građani Mostara, nakon 12 godina, ako bude izbora, imat će priliku da glasaju. Je li bilo potrebno da se tako dugo čeka na dogovor i zbog čega su važni izbori u Mostaru?

Kavalec: Sigurna sam da su se i građani to isto pitali. Iz naše perspektive je neprihvatljivo da građani nisu imali pravo izbora čitavih dvanaest godina. Znam da su građani nezadovoljni što se ne rješavaju takva pitanja kao što je, na primjer, prikupljanje i odvoz otpada.

Ja sam razgovarala sa mladim ljudima u Mostaru i oni su rekli zbog čega su im izbori važni - oni nisu imali u svom životnom vijeku priliku da glasaju. Mi pozdravljamo usvajanje amandmana na Izborni zakon kojim će se omogućiti održavanje izbora u Mostaru. To je već davno trebalo biti postignuto.

RSE: Kazali ste da je povjerenje građana u političke stranke, političare i izbore uopšte u Bosni i Hercegovini nisko. Zašto je to tako?

Kavalec: Iz onoga što smo mi vidjeli, ne postoji interes političara da rade za dobro ove zemlje. To je zapravo rezultat zapažanja građana u smislu korupcije u zapošljavanju, u javnim službama i javnim ustanovama.

RSE: Kako ocjenjujete funkcionisanje zakonodavne vlasti na državnom nivou?

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini
Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini

Kavalec: Iz naše perspektive, rad zakonodavnih tijela je neadekvatan, ako vidite kako je mali broj održanih sjednica, usvojenih zakona i razmatranih pitanja.

Postoji određeni broj zakona o kojima se raspravljalo, ali nikad nisu usvojeni, kao što je zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji bi se zabavio korupcijom i onim što tišti građane u vezi sa korupcijom. Važno je usvojiti amandmane na Izborni zakon.

Utvrditi stanje u pravosuđu

OSCE-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava nekoliko je puta izdavao preporuke koje nisu provedene. To su sve pitanja koja bi Parlament morao uzeti u razmatranje, ali oko kojih nema koraka naprijed. Mi pozdravljamo uspostavljanje privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Mislim da je to pohvalan razvoj događaja i nadamo se dobrim rezultatima.

RSE: Pomenuli ste komisiju, pomenuli ste korupciju. Razgovarali ste s nekim od čelnih ljudi bh. pravosuđa. Jeste li zadovoljni načinom na koji se u Bosni i Hercegovini rješavaju slučajevi, prije svega korupcije?

Kavalec: Mislim da nije mnogo toga učinjeno u tom smislu, kada pogledate kakva je percepcija građanstva u vezi s tim. Mi smo u OSCE podržali te institucije u smislu obuke, ali još uvijek postoji mnogo toga što bi se moglo učiniti.

O Strategiji u predmetima ratnih zločina

RSE: Ima li naznaka kada će biti usvojena revidirana Strategija u predmetima ratnih zločina?

Kavalec: Vrlo je važno da ta Strategija bude usvojena. Mi smo stalno pozivali na to da se ona usvoji, jer bi to dovelo do ubrzanja postupaka i do toga da građani vide da se za ove užasne zločine postiže pravda.

RSE: Kome je u interesu da se to ne uradi? Godinama čekamo tu revidiranu strategiju.

Kavalec: To je izvanredno pitanje. Mi se isto to pitamo. Razgovarali smo s mnoštvom političkih aktera, ali od njih nismo dobili koherentan odgovor. Ne bih željela da spekulišem, ali se čovjek mora zapitati ko bi želio da uspori proces, kada postoje porodice žrtava koje bi htjele da vide neki ishod.

Nedostaci u tretmanu migranata

RSE: Prema Vašem mišljenju, kakav je odnos bh. vlasti prema migrantima?

Kavalec: Ovo je veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu još od 2018. godine. Kada je to počelo, mi smo u OSCE-u dali jedan izvještaj kojim smo se osvrnuli na glavna pitanja u vezi s tim. U izvještaju su identifikovana određena pitanja koja vidimo i drugdje, a prvenstveno nedostatak djelotvorne koordinacije između različitih nivoa vlasti i između entiteta, također.

Naravno, tu su postojali i drugi nedostaci tijela vlasti u smislu registrovanja i pružanja podrške tim ljudima. Na sreću, ovdje postoji i Međunarodna organizacija za migracije i UNHCR, koji su mnogo pomogli tijelima vlasti u ovom smislu.

Evropska unija je, naravno, dala mnogo sredstava da bi se uspostavili centri za migrante. Nedostatak koordinacije, prava migranata, pitanja trgovine ljudima i uopšteno govoreći, obaveze Bosne i Hercegovine u poštovanju ljudskih prava, pitanja su koja su u tom smislu odlučujuća.

Zapravo, želim reći da su građani pokazali mnogo empatije i razumijevanja prema migrantima. To nije nešto što se može vidjeti kod svih, ali kada vidite takve slučajeve, zaista je predivno.

Učenici i roditelji ne preferiraju 'dvije škole pod jednim krovom'

RSE: U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' koji je uspostavio OSCE nakon rata i koji je trebao vrlo brzo nakon rata promijenjen, ali nije do danas. Može li Bosna i Hercegovina s takvim načinom obrazovanja ići naprijed?

Kavalec: Ne mislim da Bosna i Hercegovina treba nastaviti u takvom pravcu. Najbolje što bi država trebala pružiti jeste jedno inkluzivno, kvalitetno obrazovanje. Što se nas tiče, mi nastavljamo sa našim naporima da ohrabrimo ukidanje takvog sistema.

Naša su istraživanja javnog mnijenja ukazala na to da ni roditelji ni učenici ne preferiraju takvo obrazovanje, nego da bi se trebalo fokusirati na pružanje kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

Da li jača desnica?

RSE: Početkom godine posjetili ste Srebrenicu. Svojevremeno, na društvenim mrežama objavljena je fotografija dječaka koji su se potpisali kao 'braća četnici'. Šta uraditi da se takve stvari ne dešavaju? Koliko je bitno da djeca razumiju da su pogriješili?

Kavalec: Da, bila sam tri puta u Srebrenici, razgovarala sam s predstavnicima lokalnih vlasti, školskih vlasti, roditelja, učenika. Mi imamo jedan ured u Srebrenici i radimo na promociji razumijevanja, pomirenja, empatije.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini postoji tendencija da se stvari politizuju i da se prikazuju većim nego što jesu, umjesto da se promoviše razumijevanje.

RSE: Po Vašem mišljenju, da li jačaju desne snage, u Bosni i Hercegovini i na cijelom Balkanu? Kada se u Sarajevu održavala misa za Blajburg, otišli ste i odnijeli cvijeće na spomenik žrtvama fašizma.

Kavalec: Nisam sigurna da se može izmjeriti da li jačaju desne snage. Ono što je važno jeste percepcija građana i da ti incidenti izazivaju osjećaj tjeskobe i zabrinutost. Težnja OSCE-a je da promovišemo pomirenje, da promovišemo razgovor.

Razgovarali smo s raznim akterima, a naša namjera je da uvijek razgovaramo sa svim stranama koje su uključene, tako da oni razumiju uticaj onoga kako djeluju i kako se to odražava na građane.

See all News Updates of the Day

Zašto predsjednički papiri ne pripadaju predsjedniku

Arhiv - Na fotografiji od 7. januara 2009 predsednik George Bush mlađi (u sredini) pozira sa izabranim predsjednikom Barackom Obamom i bivšim predsjednicima Georgeom Bushom starijim (lijevo), Billom Cntonom i Jimmyjem Carterom (desno), u Bijeloj kući u Washingtonu.

Okolnosti oko FBI-ovog pretresa rezidencije bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, Mar-a-Laga, u ponedeljak u Palm Beachu na Floridi nisu za sada sasvim jasne, prema izvještajima medija.

Međutim, Sekretarijat za pravosuđe aktivno je istraživao otkriće kutija koje sadrže povjerljive informacije koje su odnijete u Trumpovu rezidenciju na Floridi nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.

Zašto su evidencije poziva, nacrti, govori, rukom pisane bilješke i drugi dokumenti iz Trumpovog mandata u posjedu Nacionalnog arhiva (NARA)?

"Predsjednička evidencija je vlasništvo Vlade Sjedinjenih Država i njome upravlja Nacionalni arhiv", rekla je Meghan Ryan Guthorn, vršiteljica dužnosti zamenika glavnog operativnog direktora agencije. "Dakle, svi predsjednički papiri, materijali i zapisi koji se nalaze u čuvanju Nacionalnog arhiva, bilo da su donirani, zaplijenjeni ili regulisani Zakonom o predsjedničkoj evidenciji, u vlasništvu su federalne vlade."

Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.
Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine utvrdio je da su svi predsjednički dokumenti u vlasništvu javnosti i da se automatski prenose na čuvanje Nacionalnog arhiva čim vrhovni komandant napusti funkciju. Sve predsjedničke biblioteke i muzeji su dio Nacionalnog arhiva. Predsjednička biblioteka bivšeg predsjednika Baracka Obame biće prva koja će biti potpuno digitalna.

"Nacionalna uprava za arhive i dokumente je zvanični čuvar evidencije za vladu Sjedinjenih Država", rekla je Ryan Guthorn. "Samo oko jedan do tri posto evidencije se smatra trajnom evidencijom, a to su dokumenti koji su od suštinskog značaja za razumijevanje prava građana SAD, koji naše izabrane zvaničnike smatraju odgovornim za svoje postupke i dokumentuju našu historiju kao nacija."

Predsjednički zapisi nisu uvijek bili u vlasništvu javnosti.

Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.
Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.

"Od Georgea Washingtona preko Jimmyja Cartera, papiri predsjedničke administracije su smatrani privatnim vlasništvom predsjednika koji je mogao da radi kako im odgovara", rekla je Rhyan Guthorn.

Većina vrhovnih komandanata donirala je svoje predsjedničke papire, što je presedan (odluka koja postaje pravilo, op. nov.) koji je započeo predsjednik Franklin D. Roosevelt 1940.

To se nastavilo sve do 1970-ih kada se predsjednik Richard Nixon borio da uništi svoje zapise, uključujući tajne snimke, tokom skandala Watergate koji je na kraju doveo do njegove ostavke na funkciju.

Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.
Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.

Kongres je sumnjao da snimci sadrže dokaze koji bi mogli da inkriminišu predsjednika. Zakonodavci su usvojili Zakon o predsjedničkim snimcima i očuvanju materijala iz 1974, koji se odnosio samo na Nixonove predsjedničke materijale i naložio da NARA zadrži materijale u vezi sa Watergateom.

Tokom svog života, Nixon se borio da sačuva svoju predsjedničku evidenciju u tajnosti. NARA je dobila većinu snimaka vezanih za Watergatet, ali ne sve. Nakon Nixonove smrti, njegova porodica je donirala njegove predsjedničke papire i druge materijale.

"Zove me Julie Nixon Eisenhower, kaže da želi da se sastane sa mnom, da porodica želi da se nagodi", kaže John Carlin, koji je radio kao arhivar Sjedinjenih Država od 1995. do 2005. godine.

Nixonova kćerka se obratila Carlinu tokom njegove prve nedjelje na poslu u junu 1995, više od 20 godina nakon Watergatea.

Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.
Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.

"Morate da zapamtite da je u to vrijeme predsjednikova evidencija bila lična", rekao je Carlin. "Nixson je namjeravao da je zadrži, a zakon je bio na njegovoj strani. (...) I tako, kada je tog dana nazvala i rekla: 'Spremni smo da se nagodimo', to su bile dobre vijesti. Dok je on [Nixon] bio živ, borio se protiv toga. Mislim, ni za životu glavu, neće biti nikakvog poravnanja".

Među onima koji pristupaju zapisima Bijele kuće su predsjednički analitičari poput Shannon Bow O'Brien koji su zainteresovani za dokumentovanje istorije.

"Javnost može da počne da podnosi zahtjeve putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama pet godina nakon što se administraciji okonča mandat, ali takođe predsjednik može da se poziva na određena ograničenja za javni pristup do 12 godina", rekla je O'Brien, profesorica u vladinom odjeljenju na Univerzitet Texasa na koledžu slobodnih umjetnosti u Austinu.

"Ako nemamo pristup ovom materijalu, nemamo pristup istini. Imamo pristup samo probranim istinama, na mnogo načina, što je ono što ljudi žele da nam kažu, ili ono što ljudi žele da vidimo, a to nije uvijek najtačnije."

Kina ponovila prijetnju da će vojnom silom anektirati Tajvan

Kina je u srijedu još jednom ponovila svoju prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu da uspostavi kontrolu nad samoupravnim Tajvanom, usred prijetnji kineskim vojnim vježbama koje su podigle tenzije dvije strane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Saopštenje koje su objavili kabinet za poslove sa Tajvanom i njegovo odeljenje za vijesti uslijedilo je poslije skoro nedjelju dana ispaljivanja projektila i upada kineskih ratnih brodova i aviona u tajvanske vode i vazdušni prostor.

Akcije su poremetile letove i otpremanje robe u regionu ključnom za globalne lance snabdijevanja, što je izazvalo oštru osudu SAD, Japana i drugih.

U verziji kineske izjave na engleskom jeziku navodi se da će Peking "raditi sa najvećom iskrenošću i uložiti najveće napore da postigne mirno ponovno ujedinjenje".

"Ali mi se nećemo odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mjere. Ovo je u cilju zaštite od spoljnog miješanja i svih separatističkih aktivnosti", navodi se u saopštenju.

"Uvijek ćemo biti spremni da odgovorimo upotrebom sile ili drugih neophodnih sredstava na miješanje spoljnih snaga ili radikalnu akciju separatističkih elemenata. Naš krajnji cilj je da obezbjedimo izglede za mirno ujedinjenje Kine i unaprijedimo ovaj proces", navodi se u saopštenju.

Kina kaže da je prijeteće poteze izazvala prošlonedjeljna posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, ali Tajvan kaže da su takve posjete rutinske i da je Kina to iskoristila samo kao izgovor da pojača svoje pretnje.

Zaustavljanje pregovora sa SAD

Kao dodatni odgovor na posetu Pelosijeve, Kina je saopštila da prekida dijalog o pitanjima od pomorske bezbjednosti do klimatskih promjena sa SAD, koje su glavni vojni i politički podržavalac Tajvana.

Tajvanski ministar spoljnih poslova upozorio je u utorak da kineske vojne vježbe odražavaju ambicije da kontrolišu velike dijelove zapadnog Pacifika, dok je Tajpej izveo sopstvene vježbe kako bi naglasio svoju spremnost da se brani.

Strategija Pekinga bi uključivala kontrolu Istočnog i Južnog kineskog mora preko Tajvanskog moreuza i nametanje blokade kako bi se spriječilo da SAD i njeni saveznici pomognu Tajvanu u slučaju napada, rekao je Joseph Wu, tajvanski ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u Tajpeju.

Peking je produžio vježbe koje su u toku ne najavljujući kada će se one završiti.

Tajvan se podijelio od kopnenog dijela Kine usred građanskog rata 1949. i 23 miliona stanovnika ostrva se u velikoj mjeri protivi političkom ujedinjenju sa Kinom, dok više voli da zadrži bliske ekonomske veze i status kvo, odnosno de fakto nezavisnost.

Svojim manevrima Kina se približila granicama Tajvana i možda želi da uspostavi novu normalu u kojoj bi na kraju mogla da kontroliše pristup ostrvskim lukama i vazdušnom prostoru.

SAD, glavni pobornik Tajpeja, također su pokazale da su spremne da se suoče sa kineskim pretnjama. Washington nema formalne diplomatske veze sa Tajvanom u znak poštovanja prema Pekingu, ali je zakonski obavezan da obezbjedi da se ostrvo može braniti i da sve prijetnje protiv njega tretira kao stvar ozbiljne zabrinutosti.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi Washington poslao snage ako Kina napadne Tajvan. Američki predsjednik Joe Biden je više puta ponavljao da su SAD obavezne da to urade - ali su se članovi osoblja brzo povulačili te komentare.

Moguće globalne posljedice

Osim geopolitičkih rizika, produžena kriza u Tajvanskom moreuzu — značajnoj saobraćajnici za globalnu trgovinu — mogla bi da ima velike implikacije na međunarodne lance snabdijevanja u trenutku kada se svijet već suočava sa poremećajima i neizvjesnošću usled pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.

Konkretno, Tajvan je ključni dobavljač kompjuterskih čipova za globalnu ekonomiju, uključujući i kineske visokotehnološke sektore.

Kao odgovor na vežbe, Tajvan je stavio svoje snage u stanje pripravnosti, ali se do sada uzdržavao od preduzimanja aktivnih kontramera.

U utorak je njegova vojska održala vježbe bojeve artiljerije u okrugu Pingtung na svojoj jugoistočnoj obali.

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Predsjednik Joe Biden posjetio je u ponedjeljak Centar za oporavak Federalne agencije za hitne slučajeve u istočnom Kentuckyju uništenom poplavama, gdje je rekao da je nedavno usvojen zakon koji ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena, koje mogu dovesti do nasilnih vremenskih pojava.

Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne

Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Gnjevna zbog posjete Tajvanu predsjedateljice Zastupničkog doma Nancy Pelosi, Kina je objavila da obustavlja razgovore sa SAD-om o vojnoj suradnji, klimatskim promjenama i drugim pitanjima. Američki državni sekretar Antony Blinken u intervjuu za Glas Amerike govorio je o napetostima u regiji.

Blinken održao govor o američkoj strategiji za podsaharsku Afriku

Blinken govori na Univerztitetu u Pretoriji.

Američki državni sekretar Antony Blinken održao je govor o ključnoj američkoj strategiji za podsaharsku Afriku u ponedjeljak na Univerzitetu u Pretoriji.

Blinken je u svom obraćanju naglasio vrijednost demokratije i prijetnje po nju, rekavši da je Afrika "ravnopravni partner" s kojim SAD žele da rade i da neće "diktirati".

"Do 2050., 1 od 4 osobe na planeti koju dijelimo bit će Afrikanac. Oni će oblikovati sudbinu, ne samo ovog kontinenta, već i svijeta", rekao je.

Blinken je govorio o udaru koji je pandemija zadala Africi i ekonomijama na kontinentu, te o nesigurnosti hrane za koju je rekao da je produbljena ruskom invazijom na Ukrajinu.

Također se pozabavio širokim spektrom pitanja, uključujući prevenciju sukoba, dezinformacije na internetu, nauku i tehnologiju, kao i klimatske promjene i čistu energiju.

Glas Amerike razgovarao je s nekoliko južnoafričkih studenata, pitajući ih šta misle o obraćanju visokog američkog diplomate.

Zaphesheya Dlamini, koja je upravo završila master studije političkih nauka, bila je skeptična.

"Slušajte – svaka pojedinačna vanjska politika, svaki pojedinačni nacionalni interes uvijek će biti njihov nacionalni interes. Nije naše, to znamo. Ali onda ne pokušavajte to predstaviti kao da je to zajednički interes", rekao je Dlamini.

Također je navela da se Blinken nije osvrnuo na to kako američka unutrašnja politika utiče na ostatak svijeta. Kao primjere je spomenula poništenje značajnog američkog slučaja Roe protiv Wadea, kojim je zaštićeno pravo žene na abortus, i Global Gag Rule, koje zabranjuje stranim nevladinim organizacijama koje primaju američka sredstva da pružaju usluge legalnog pobačaja, rekavši da je trebao pričati i o tome.

Student međunarodnih odnosa Billy Botshabelo Manama, 22, rekao je da je Blinkenov govor snažno promovirao dobro upravljanje, za koje je priznao da je ponekad bio problem na kontinentu.

"Pogledajte – mnogo je spomenuto o demokratiji, s pravom, gledajući historiju Afrike", rekao je Manama.

Manama je dodao da vjeruje da se, kao i SAD, Južna Afrika također zalaže za jednakost i ljudska prava.

Blinken će ove sedmice posjetiti Kongo i Ruandu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG