Linkovi

Top priča BiH

Šefica Misije OSCE za RSE: Ne postoji interes političara da rade za dobro BiH

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini

„Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana“, kaže šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini (BiH) Ketlin Kavalek (Kathleen Kavalec), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dogovor o izborima u Mostaru je trebao davno biti postignut, dodaje ona i zapaža da i građani vide da ne postoji interes političara da rade za dobro zemlje.

Podsjetimo, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su 17. juna dogovor koji bi trebalo da omogući održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Šta je zasmetalo Dodiku?

RSE: Očekujemo lokalne izbore. U Parlamentu BiH ponovo sporenja oko budžeta, a činjenica je da neke političke partije osporavaju izbor nove Centralne izborne komisije (CIK). Šta su posljedice za građane?

Kavalec: Izbori su kamen temeljac svake demokratije. Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana. Što se tiče samog budžeta, mi smo skupa sa drugim akterima iz međunarodne zajednice apelovali da se budžet usvoji, da bi izbori mogli da se održe.

RSE: Predsjednik SNSD-a (Stranka nezavisnih socijaldemokrata) Milorad Dodik, kazao je da prekoračujete svoja ovlaštenja kada su u pitanju stavovi o Centralnoj izbornoj komisiji. Šta mu je to zasmetalo?

Kavalec: Nisam sigurna šta mu je to zasmetalo. On bi također trebao biti zainteresovan za to da se izbori održe. Naša je uloga u osnaživanju Centralne izborne komisije. To smo radili već godinama i zaista nam je stalo do jedne snažne, nezavisne institucije u koju građani mogu imati povjerenja, tako da može biti vjerodostojnih izbora.

Pomogli smo Centralnoj izbornoj komisiji da prenosi uživo svoje sjednice, tako da građani mogu da prate uživo i da se sami uvjere šta se tamo događa, što je odlična praksa za bilo koju instituciju.

Zašto je bitno povjerenje u CIK?

RSE: Zbog čega je važna nezavisnost CIK-a?

Kavalec: CIK nije tu da utiče na to kakvi će biti ishodi izbora, nego da postoji jedan pravičan i transparentan sistem, tako da svi kandidati mogu imati povjerenja u takav sistem, u kojem je na takav način iskazana volja građana.

U samim izborima postoji mnogo logističkih postupaka koje treba obaviti – od štampanja listića do posmatranja izbora. CIK je tu da ti logistički koraci budu provedeni.

Dogovor o Mostaru trebalo davno postići

RSE: Građani Mostara, nakon 12 godina, ako bude izbora, imat će priliku da glasaju. Je li bilo potrebno da se tako dugo čeka na dogovor i zbog čega su važni izbori u Mostaru?

Kavalec: Sigurna sam da su se i građani to isto pitali. Iz naše perspektive je neprihvatljivo da građani nisu imali pravo izbora čitavih dvanaest godina. Znam da su građani nezadovoljni što se ne rješavaju takva pitanja kao što je, na primjer, prikupljanje i odvoz otpada.

Ja sam razgovarala sa mladim ljudima u Mostaru i oni su rekli zbog čega su im izbori važni - oni nisu imali u svom životnom vijeku priliku da glasaju. Mi pozdravljamo usvajanje amandmana na Izborni zakon kojim će se omogućiti održavanje izbora u Mostaru. To je već davno trebalo biti postignuto.

RSE: Kazali ste da je povjerenje građana u političke stranke, političare i izbore uopšte u Bosni i Hercegovini nisko. Zašto je to tako?

Kavalec: Iz onoga što smo mi vidjeli, ne postoji interes političara da rade za dobro ove zemlje. To je zapravo rezultat zapažanja građana u smislu korupcije u zapošljavanju, u javnim službama i javnim ustanovama.

RSE: Kako ocjenjujete funkcionisanje zakonodavne vlasti na državnom nivou?

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini
Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini

Kavalec: Iz naše perspektive, rad zakonodavnih tijela je neadekvatan, ako vidite kako je mali broj održanih sjednica, usvojenih zakona i razmatranih pitanja.

Postoji određeni broj zakona o kojima se raspravljalo, ali nikad nisu usvojeni, kao što je zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji bi se zabavio korupcijom i onim što tišti građane u vezi sa korupcijom. Važno je usvojiti amandmane na Izborni zakon.

Utvrditi stanje u pravosuđu

OSCE-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava nekoliko je puta izdavao preporuke koje nisu provedene. To su sve pitanja koja bi Parlament morao uzeti u razmatranje, ali oko kojih nema koraka naprijed. Mi pozdravljamo uspostavljanje privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Mislim da je to pohvalan razvoj događaja i nadamo se dobrim rezultatima.

RSE: Pomenuli ste komisiju, pomenuli ste korupciju. Razgovarali ste s nekim od čelnih ljudi bh. pravosuđa. Jeste li zadovoljni načinom na koji se u Bosni i Hercegovini rješavaju slučajevi, prije svega korupcije?

Kavalec: Mislim da nije mnogo toga učinjeno u tom smislu, kada pogledate kakva je percepcija građanstva u vezi s tim. Mi smo u OSCE podržali te institucije u smislu obuke, ali još uvijek postoji mnogo toga što bi se moglo učiniti.

O Strategiji u predmetima ratnih zločina

RSE: Ima li naznaka kada će biti usvojena revidirana Strategija u predmetima ratnih zločina?

Kavalec: Vrlo je važno da ta Strategija bude usvojena. Mi smo stalno pozivali na to da se ona usvoji, jer bi to dovelo do ubrzanja postupaka i do toga da građani vide da se za ove užasne zločine postiže pravda.

RSE: Kome je u interesu da se to ne uradi? Godinama čekamo tu revidiranu strategiju.

Kavalec: To je izvanredno pitanje. Mi se isto to pitamo. Razgovarali smo s mnoštvom političkih aktera, ali od njih nismo dobili koherentan odgovor. Ne bih željela da spekulišem, ali se čovjek mora zapitati ko bi želio da uspori proces, kada postoje porodice žrtava koje bi htjele da vide neki ishod.

Nedostaci u tretmanu migranata

RSE: Prema Vašem mišljenju, kakav je odnos bh. vlasti prema migrantima?

Kavalec: Ovo je veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu još od 2018. godine. Kada je to počelo, mi smo u OSCE-u dali jedan izvještaj kojim smo se osvrnuli na glavna pitanja u vezi s tim. U izvještaju su identifikovana određena pitanja koja vidimo i drugdje, a prvenstveno nedostatak djelotvorne koordinacije između različitih nivoa vlasti i između entiteta, također.

Naravno, tu su postojali i drugi nedostaci tijela vlasti u smislu registrovanja i pružanja podrške tim ljudima. Na sreću, ovdje postoji i Međunarodna organizacija za migracije i UNHCR, koji su mnogo pomogli tijelima vlasti u ovom smislu.

Evropska unija je, naravno, dala mnogo sredstava da bi se uspostavili centri za migrante. Nedostatak koordinacije, prava migranata, pitanja trgovine ljudima i uopšteno govoreći, obaveze Bosne i Hercegovine u poštovanju ljudskih prava, pitanja su koja su u tom smislu odlučujuća.

Zapravo, želim reći da su građani pokazali mnogo empatije i razumijevanja prema migrantima. To nije nešto što se može vidjeti kod svih, ali kada vidite takve slučajeve, zaista je predivno.

Učenici i roditelji ne preferiraju 'dvije škole pod jednim krovom'

RSE: U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' koji je uspostavio OSCE nakon rata i koji je trebao vrlo brzo nakon rata promijenjen, ali nije do danas. Može li Bosna i Hercegovina s takvim načinom obrazovanja ići naprijed?

Kavalec: Ne mislim da Bosna i Hercegovina treba nastaviti u takvom pravcu. Najbolje što bi država trebala pružiti jeste jedno inkluzivno, kvalitetno obrazovanje. Što se nas tiče, mi nastavljamo sa našim naporima da ohrabrimo ukidanje takvog sistema.

Naša su istraživanja javnog mnijenja ukazala na to da ni roditelji ni učenici ne preferiraju takvo obrazovanje, nego da bi se trebalo fokusirati na pružanje kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

Da li jača desnica?

RSE: Početkom godine posjetili ste Srebrenicu. Svojevremeno, na društvenim mrežama objavljena je fotografija dječaka koji su se potpisali kao 'braća četnici'. Šta uraditi da se takve stvari ne dešavaju? Koliko je bitno da djeca razumiju da su pogriješili?

Kavalec: Da, bila sam tri puta u Srebrenici, razgovarala sam s predstavnicima lokalnih vlasti, školskih vlasti, roditelja, učenika. Mi imamo jedan ured u Srebrenici i radimo na promociji razumijevanja, pomirenja, empatije.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini postoji tendencija da se stvari politizuju i da se prikazuju većim nego što jesu, umjesto da se promoviše razumijevanje.

RSE: Po Vašem mišljenju, da li jačaju desne snage, u Bosni i Hercegovini i na cijelom Balkanu? Kada se u Sarajevu održavala misa za Blajburg, otišli ste i odnijeli cvijeće na spomenik žrtvama fašizma.

Kavalec: Nisam sigurna da se može izmjeriti da li jačaju desne snage. Ono što je važno jeste percepcija građana i da ti incidenti izazivaju osjećaj tjeskobe i zabrinutost. Težnja OSCE-a je da promovišemo pomirenje, da promovišemo razgovor.

Razgovarali smo s raznim akterima, a naša namjera je da uvijek razgovaramo sa svim stranama koje su uključene, tako da oni razumiju uticaj onoga kako djeluju i kako se to odražava na građane.

See all News Updates of the Day

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG