Dogovor o izborima u Mostaru je trebao davno biti postignut, dodaje ona i zapaža da i građani vide da ne postoji interes političara da rade za dobro zemlje.

Podsjetimo, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su 17. juna dogovor koji bi trebalo da omogući održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Šta je zasmetalo Dodiku?

RSE: Očekujemo lokalne izbore. U Parlamentu BiH ponovo sporenja oko budžeta, a činjenica je da neke političke partije osporavaju izbor nove Centralne izborne komisije (CIK). Šta su posljedice za građane?

Kavalec: Izbori su kamen temeljac svake demokratije. Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana. Što se tiče samog budžeta, mi smo skupa sa drugim akterima iz međunarodne zajednice apelovali da se budžet usvoji, da bi izbori mogli da se održe.

RSE: Predsjednik SNSD-a (Stranka nezavisnih socijaldemokrata) Milorad Dodik, kazao je da prekoračujete svoja ovlaštenja kada su u pitanju stavovi o Centralnoj izbornoj komisiji. Šta mu je to zasmetalo?

Kavalec: Nisam sigurna šta mu je to zasmetalo. On bi također trebao biti zainteresovan za to da se izbori održe. Naša je uloga u osnaživanju Centralne izborne komisije. To smo radili već godinama i zaista nam je stalo do jedne snažne, nezavisne institucije u koju građani mogu imati povjerenja, tako da može biti vjerodostojnih izbora.

Pomogli smo Centralnoj izbornoj komisiji da prenosi uživo svoje sjednice, tako da građani mogu da prate uživo i da se sami uvjere šta se tamo događa, što je odlična praksa za bilo koju instituciju.

Zašto je bitno povjerenje u CIK?

RSE: Zbog čega je važna nezavisnost CIK-a?

Kavalec: CIK nije tu da utiče na to kakvi će biti ishodi izbora, nego da postoji jedan pravičan i transparentan sistem, tako da svi kandidati mogu imati povjerenja u takav sistem, u kojem je na takav način iskazana volja građana.

U samim izborima postoji mnogo logističkih postupaka koje treba obaviti – od štampanja listića do posmatranja izbora. CIK je tu da ti logistički koraci budu provedeni.

Dogovor o Mostaru trebalo davno postići

RSE: Građani Mostara, nakon 12 godina, ako bude izbora, imat će priliku da glasaju. Je li bilo potrebno da se tako dugo čeka na dogovor i zbog čega su važni izbori u Mostaru?

Kavalec: Sigurna sam da su se i građani to isto pitali. Iz naše perspektive je neprihvatljivo da građani nisu imali pravo izbora čitavih dvanaest godina. Znam da su građani nezadovoljni što se ne rješavaju takva pitanja kao što je, na primjer, prikupljanje i odvoz otpada.

Ja sam razgovarala sa mladim ljudima u Mostaru i oni su rekli zbog čega su im izbori važni - oni nisu imali u svom životnom vijeku priliku da glasaju. Mi pozdravljamo usvajanje amandmana na Izborni zakon kojim će se omogućiti održavanje izbora u Mostaru. To je već davno trebalo biti postignuto.

RSE: Kazali ste da je povjerenje građana u političke stranke, političare i izbore uopšte u Bosni i Hercegovini nisko. Zašto je to tako?

Kavalec: Iz onoga što smo mi vidjeli, ne postoji interes političara da rade za dobro ove zemlje. To je zapravo rezultat zapažanja građana u smislu korupcije u zapošljavanju, u javnim službama i javnim ustanovama.

RSE: Kako ocjenjujete funkcionisanje zakonodavne vlasti na državnom nivou?

Kavalec: Iz naše perspektive, rad zakonodavnih tijela je neadekvatan, ako vidite kako je mali broj održanih sjednica, usvojenih zakona i razmatranih pitanja.

Postoji određeni broj zakona o kojima se raspravljalo, ali nikad nisu usvojeni, kao što je zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji bi se zabavio korupcijom i onim što tišti građane u vezi sa korupcijom. Važno je usvojiti amandmane na Izborni zakon.

Utvrditi stanje u pravosuđu

OSCE-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava nekoliko je puta izdavao preporuke koje nisu provedene. To su sve pitanja koja bi Parlament morao uzeti u razmatranje, ali oko kojih nema koraka naprijed. Mi pozdravljamo uspostavljanje privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Mislim da je to pohvalan razvoj događaja i nadamo se dobrim rezultatima.

RSE: Pomenuli ste komisiju, pomenuli ste korupciju. Razgovarali ste s nekim od čelnih ljudi bh. pravosuđa. Jeste li zadovoljni načinom na koji se u Bosni i Hercegovini rješavaju slučajevi, prije svega korupcije?

Kavalec: Mislim da nije mnogo toga učinjeno u tom smislu, kada pogledate kakva je percepcija građanstva u vezi s tim. Mi smo u OSCE podržali te institucije u smislu obuke, ali još uvijek postoji mnogo toga što bi se moglo učiniti.

O Strategiji u predmetima ratnih zločina

RSE: Ima li naznaka kada će biti usvojena revidirana Strategija u predmetima ratnih zločina?

Kavalec: Vrlo je važno da ta Strategija bude usvojena. Mi smo stalno pozivali na to da se ona usvoji, jer bi to dovelo do ubrzanja postupaka i do toga da građani vide da se za ove užasne zločine postiže pravda.

RSE: Kome je u interesu da se to ne uradi? Godinama čekamo tu revidiranu strategiju.

Kavalec: To je izvanredno pitanje. Mi se isto to pitamo. Razgovarali smo s mnoštvom političkih aktera, ali od njih nismo dobili koherentan odgovor. Ne bih željela da spekulišem, ali se čovjek mora zapitati ko bi želio da uspori proces, kada postoje porodice žrtava koje bi htjele da vide neki ishod.

Nedostaci u tretmanu migranata

RSE: Prema Vašem mišljenju, kakav je odnos bh. vlasti prema migrantima?

Kavalec: Ovo je veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu još od 2018. godine. Kada je to počelo, mi smo u OSCE-u dali jedan izvještaj kojim smo se osvrnuli na glavna pitanja u vezi s tim. U izvještaju su identifikovana određena pitanja koja vidimo i drugdje, a prvenstveno nedostatak djelotvorne koordinacije između različitih nivoa vlasti i između entiteta, također.

Naravno, tu su postojali i drugi nedostaci tijela vlasti u smislu registrovanja i pružanja podrške tim ljudima. Na sreću, ovdje postoji i Međunarodna organizacija za migracije i UNHCR, koji su mnogo pomogli tijelima vlasti u ovom smislu.

Evropska unija je, naravno, dala mnogo sredstava da bi se uspostavili centri za migrante. Nedostatak koordinacije, prava migranata, pitanja trgovine ljudima i uopšteno govoreći, obaveze Bosne i Hercegovine u poštovanju ljudskih prava, pitanja su koja su u tom smislu odlučujuća.

Zapravo, želim reći da su građani pokazali mnogo empatije i razumijevanja prema migrantima. To nije nešto što se može vidjeti kod svih, ali kada vidite takve slučajeve, zaista je predivno.

Učenici i roditelji ne preferiraju 'dvije škole pod jednim krovom'

RSE: U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' koji je uspostavio OSCE nakon rata i koji je trebao vrlo brzo nakon rata promijenjen, ali nije do danas. Može li Bosna i Hercegovina s takvim načinom obrazovanja ići naprijed?

Kavalec: Ne mislim da Bosna i Hercegovina treba nastaviti u takvom pravcu. Najbolje što bi država trebala pružiti jeste jedno inkluzivno, kvalitetno obrazovanje. Što se nas tiče, mi nastavljamo sa našim naporima da ohrabrimo ukidanje takvog sistema.

Naša su istraživanja javnog mnijenja ukazala na to da ni roditelji ni učenici ne preferiraju takvo obrazovanje, nego da bi se trebalo fokusirati na pružanje kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

Da li jača desnica?

RSE: Početkom godine posjetili ste Srebrenicu. Svojevremeno, na društvenim mrežama objavljena je fotografija dječaka koji su se potpisali kao 'braća četnici'. Šta uraditi da se takve stvari ne dešavaju? Koliko je bitno da djeca razumiju da su pogriješili?

Kavalec: Da, bila sam tri puta u Srebrenici, razgovarala sam s predstavnicima lokalnih vlasti, školskih vlasti, roditelja, učenika. Mi imamo jedan ured u Srebrenici i radimo na promociji razumijevanja, pomirenja, empatije.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini postoji tendencija da se stvari politizuju i da se prikazuju većim nego što jesu, umjesto da se promoviše razumijevanje.

RSE: Po Vašem mišljenju, da li jačaju desne snage, u Bosni i Hercegovini i na cijelom Balkanu? Kada se u Sarajevu održavala misa za Blajburg, otišli ste i odnijeli cvijeće na spomenik žrtvama fašizma.

Kavalec: Nisam sigurna da se može izmjeriti da li jačaju desne snage. Ono što je važno jeste percepcija građana i da ti incidenti izazivaju osjećaj tjeskobe i zabrinutost. Težnja OSCE-a je da promovišemo pomirenje, da promovišemo razgovor.

Razgovarali smo s raznim akterima, a naša namjera je da uvijek razgovaramo sa svim stranama koje su uključene, tako da oni razumiju uticaj onoga kako djeluju i kako se to odražava na građane.

WASHINGTON — 

Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.

Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?

SHAHEEN: Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”

VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?

SHAHEEN: Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.

VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?

SHAHEEN: Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.

WASHINGTON — 

Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.

Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.

Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.

“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.

U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:

• Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
• Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
• Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
• Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.

“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.

Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.

Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.

“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.

On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.

“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.

Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.

JEDDAH, SAUDI ARABIA — 

U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.

Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".

Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".

Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.

Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Jeddah, Saudi Arabia — 

Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.

Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".

Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.

“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.

“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.

Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.

On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.

Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters