Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.
“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.
Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.
“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.
Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.
“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.
Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.
“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.
Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.
“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.
Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.
