U državi koja bi trebala biti dio ujedinjene Evrope, naveo je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christian Schmidt u novogodišnjoj čestitki građanima BiH.
„Moj posao je da, uz podršku Savjeta za implementaciju mira, pomognem svima vama da to postane stvarnost za vašu zemlju – Bosnu i Hercegovinu“, napisao je Schmidt u poruci koja je objavljena u petak, 31. decembra.
Dodao je da je iz mnogobrojnih razgovora u proteklih pet mjeseci zaključio da je međunarodna zajednica spremna pomoći BiH da slijedi taj put.
„Nažalost, pred nama se nalaze prepreke. Ako se blokada koja je onemogućavala napredak u 2021. godini nastavi, onda postoji rizik da 2022. bude čak i gora nego prethodne godine. Svakodnevni život će biti teži nego što bi trebao. Javne usluge, uključujući medicinske usluge koje su prijeko potrebne, i to ne samo u borbi protiv pandemije, neće biti adekvatne, a životni standard se neće poboljšati“, rekao je visoki predstavnik.
Schmidt je naveo i da desetine hiljada ljudi svake godine odlaze iz BiH, ističući da se na taj korak odlučuju jer ne vide svoju budućnost i osjećaju se bespomoćno.
„Razgovarao sam sa njima. Saslušao sam ih. Oni mi stalno ponavljaju istu stvar. Oni ne očekuju čuda niti raj na zemlji, oni jednostavno žele pristojan život u normalnoj zemlji. Što je, u stvari, skromna želja. Građani traže da se zaustavi siromaštvo, da se stane ukraj korupciji i da se prestane uništavati budućnost njihove djece u ovoj zemlji. Zato pozivam one koji odlučuju u Bosni i Hercegovini da donose bolje odluke i da rade na napretku“, poručio je Scmidt.
Visoki predstavnik je pozvao političke aktere da u izbornoj, 2022. godini politička debata ne bude obilježena neprimjerenim komentarima i uvredama.
Christian Schmidt se zahvalio i na toploj dobrodošlici i ponudama za zajednički rad u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, ali i drugim mjestima u BiH.
„Dok ulazimo u Novu godinu, želim svima u ovoj prelijepoj zemlji zdravlje, mir i dobar život. I želim sa vama, građanima Bosne i Hercegovine, podijeliti svoje čvrsto uvjerenje da za ovu zemlju i njene građane postoji put koji vodi naprijed“, poručio je Schmidt građanima BiH.
Ambasadori zemalja članica Savjeta za implementaciju mira službeno su 27. maja imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandididoavala Njemačka. Funkciju je preuzeo 1. augusta 2021.
Najave otcjepljenja i prenosa nadležnosti sa BiH na entitet Republiku Srpsku (RS) su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, u julu zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
U RS ne priznaju Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH.
Politički direktori Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) nakon sastanka održanog 7. i 8. decembra 2021. saopštili su da usvajanje Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH te Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ponovili su i podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu u provođenju njegovog mandata.
Predstavnici Ruske Federacije nisu sudjelovali na sastanku Upravnog odbora PIC-a. Ruska Federacija je posljednjih nekoliko godina imala izdvojeno mišljenje u zaključcima (komunikeima) UO PIC-a.
Ljetos se ova država usprotivila imenovanju Schmidta na čelo Kancelarije visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u BiH.
Rusija, uz Kinu kao stalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, za razliku od SAD-a i EU-a ne priznaje Schmidta za visokog predstavnika i traži zatvaranje OHR-a.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, koji se obično naziva Dejtonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Dejtonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda sprovođenje mirovnog sporazuma.
