Prema Pravilniku, naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća koje se iz zemalja regije uvozi u Hrvatsku, povećana je sa dosadašnjih 90 na 2000 kuna, odnosno sa 12 na 270 eura.
Ministri četiri zemlje regiona složili su se da su ovakve mjere diskriminirajuće prema zemljama izvoznicama, ali i da će potrošači u Hrvatskoj zbog toga plaćati daleko veće cijene za robu od dosadašnjih.
„Trgovina nije jednosmjeran pravac nego je ona dvosmjeran pravac. U tom smislu, mi smatramo da BiH ima pravo što traži da se ove mjere ukinu. U suprotnom, poduzeti ćemo mjere, ali ćemo mi procijeniti kada će biti adekvatan odgovor“, kaže Mirko Šarović, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, koji je sazvao današnji sastanak.
Prema Šaroviću, mjere koje je Hrvatska uvela su za BiH potpuno neprihvatljive i neće se tolerisati.
Ministar napominje da Hrvatska ima veliko tržište u BiH za izvoz svojih proizvoda te da je prošle godine u BiH uvezeno oko 500 miliona konvertibilnih maraka (KM) vrijednosti robe, a da je dnevni promet oko 1200 tona voća, povrća i hrane.
Tek 20 posto ovog iznosa izvozi se iz BiH u Hrvatsku.
Dragica Sekulić, ministrica ekonomije u Vladi Crne Gore kaže da se visinom naknade domaći proizvođači stavljaju neravnopravan položaj, ali i da je Hrvatska uvođenjem ovakvih mjera prekršila pravila Svjetske trgovinske organizacije čije su članice sve zemlje regiona.
„Vjerujemo da neće biti potrebe za uvođenjem bilo kakvih mjera i mehanizama, ni od strane Crne Gore ni od strane naših susjeda, nadajući se da će kolege iz RH povući ove odredbe pravilnika i u vrlo kratkom vremenskom periodu, uzimajući u obzir da je sezona proizvodnje i uvoza sezonskog voća i povrća“, napominje ministrica Sekulić.
Potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, Rasim Ljajić, smatra da su ove mjere u ekonomskom smislu protekcionističke, a u političkom smislu - populističke.
„Ove mere također nisu u duhu dobrosusedskih odnosa niti su korak u pravcu stvaranja slobodnog tržišta zemalja zapadnog Balkana kojem svi načelno težimo“, smatra Ljajić.
On napominje da su u posljednje tri sedmice od Republike Hrvatske dobili tri potpuno nejasna obrazloženja u vezi spomenutih mjera.
U pravom obrazloženju, kako navodi ministar, rečeno je da su uvedene mjere samo usklađivanje sa cijenama u EU.
„Da to nije tačno, mi smo izašli sa vrlo jasnim podacima...cene za istu vrstu kontrole nadzora u Njemačkoj su 22 eura. U Francuskoj, Italiji, Litvaniji, Sloveniji i Bugarskoj, ove cene su 17.5 eura“, navodi ministar.
Nakon toga, iz Hrvatske je stiglo novo pojašnjenje za nove cijene takse gdje se navodi da se radi o zaštiti hrvatskih potrošača.
Međutim, taksa za proizvođače u Hrvatskoj ostala je 90 kuna, dok je za ostale oko 2000 kuna, zbog čega će građani Hrvatske za proizvode plaćati daleko veće cijene hrane zbog nedostatka konkurencije iz zemalja iz kojih su proizvodi dolazili.
„Prema tome, nije tačno da se radi o zaštiti potrošača u Hrvatskoj, ovdje se apsolutno radi o zaštiti proizvođača u Hrvatskoj, a ne potrošača koji konzumiraju te proizvode“, upozorava Ljajić.
I treće pojašnjenje, koje ministar Ljajić smatra uvredom za zdrav razum, jeste da se radi o mjerama koje su uvedene i za sve ostale zemlje koje nisu članice EU.
Prema trgovinskom bilansu Republike Hrvatske, 77 posto roba se uvozi iz zemalja EU, osam posto iz azijskih zemalja, a tek šest posto uvezene robe dolazi iz zemalja regije.
„Prema tome, uvoz robe u Hrvatsku iz tzv. trećih zemalja je gotovo zanemarljiv i jasno je da su zemlje regiona najviše pogođene ovim pravilnikom. Naš cilj nije da vodimo nikakav trgovinski rat, niti to želimo, i ovaj sastanak je usmjeren da zaštitimo naše ekonomske interese i da omogućimo slobodan protok roba“, poručuje ministar Ljajić.
Ukoliko od zapadnih susjeda ne stigne odgovor u narednih sedam dana, svaka od zemalja regiona će u cilju zaštite svojih ekonomskih interesa, preduzeti mjere i mehanizme koje smatra adekvatnim, rečeno je na današnjem sastanku.
Facebook Forum