Linkovi

SAD: Miami neće biti grad-utočište za ilegalne useljenike


"Šta bi se moglo dešavati ako budemo razdvojeni, ako moja djeca budu gurnuta u neki program staranja. Dobro uče, primjerno se ponašaju, ja sam uz njih, brinem o njima."

Uskraćivanje federalne, državne finansijske pomoći, gradovima koji na više načina pružaju utočišta useljenicima bez pravno reguliranog useljeničkog statusa je jedan od kamena temeljaca imigracione politike predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa. Gradovi-utočišta su, najjednostavnije rečeno, gradovi koji ne asisistiraju federalnim imigracionim službama. Predsjednik Tramp je zaprijetio obustavljanjem značajne finansijske pomoći ukoliko ti gradovi i njihove gradske službe ne budu poštovali i provodili američke federalne imigracione zakone. Veliki gradovi poput Los Angelesa, San Francisca i Chicaga, najavili su i pružaju otpor, dok je Miami prvi veliki grad koji je odlučio da provodi neke, ali ne sve, imigracione mjere administracije predsjednika Trumpa. Na odluku gradskih vlasti Miamia velika useljenička populacija reagirala je velikim nezadovoljstvom.

Erupcija nezadovoljstva izbila je u trenucima kada je gradska komisija odobrila odluku gradonačelnika Miamia da grad prihvati mjere predsjednika Trumpa i njihovim provođenjem odrekne se statusa grada-utočišta.

Gradonačelnik Carlos Gimenez ističe da se grad nikada i nije smatrao gradom-utočištem i dodaje:

"Vrlo je bitno za nas da budemo izvan toga jer ne želimo dovesti u pitanje federalnu finasijsku pomoć, novac koji sada primamo i koji ćemo primati i u buduće."

Miami-Dade je okrug, područje sa 2,7 miliona stanovnika. Skoro polovina su useljenici, uglavnom latino-američkog porijekla. Procjenjuje se da je između 150 hiljada i pola miliona njih bez reguliranog useljeničkog statusa.

Pristajući da govori bez navođenja njenog imena, useljenica iz Guatemale koja je u Sjedinjene Države je ušla 1989. godine, živi i radi na farmama, uredno plaća poreze na zaradu, sada strahuje od deportacije i odvajanja od petoro djece, po mjestu rođenja američkih državljana. Ona kaže:

"Šta bi se moglo dešavati ukoliko budemo razdvojeni, ako moja djeca budu gurnuta u neki program brige o djeci. Dobro uče, primjerno se ponašaju, ja sam uz njih, brinem o njima."

Prema dokumentima obznanjenim prije dan, dva planovi provođenja imigracione politike administracije predsjednika Trumpa predviđaju da i lokalne policijske stanice budu odgovorne za provođenje federalnih propisa, da de fakto postanu jedinice federalnih imigracionioh službi. Gradske vlasti i policijska služba ne žele biti u to uključeni.

Alvaro Zabaleta, glasnogovornik policijskog departmata okruga Miami-Dade, ističe:

"Primarni razlog, posljednja stvar koju želimo je gubitak povjeranja. Posljednje što želimo da je neka žena, žrtva domaćeg nasilja, ili na drugi način zlostavljana, bude uplašena da zatraži našu pomoć zbog straha od moguće deportacije."

Do sada osobe pritvarane zbog kršenja imigracionih propisa, držane su u pritvoru jedino ako je federalna vlada pristajala da plaća troškove pritvora. Gradske vlasti Miamia će od sada, djelimično postupajući po novim mjerama, takve pritvorenike zadržavati 48 sati. Ako ih ne preuzmu imigracione službe, biće puštene iz pritvora.

Gradonačelnik Miamia o tome kaže:

"Sve što smo rekli, to što ćemo raditi neće biti preuzimanje odgovornosti i nadležnosti federalne vlade. Ne tražimo nikakav poseban status u postupanju sa ilegalnom imigracijom. Nećemo hapsiti bilo koga zbog useljeničkog statusa, niti smo to ikada radili."

Takvo opredjeljenje možda neće biti zadovoljavajuće za administraciju predsjednika Trumpa. Mjere koje administracija želi provesti mogle bi rezultirati i drugim nesporazumima, možda čak i antagonizmom između gradova-utočišta i drugih američkih gradskih zajednica.

XS
SM
MD
LG