Koautor nove knjige pod nazivom “Pokrenuti Ameriku: Kako najsavremenija nauka može da oživi ekonomski rast i američki san” Sajmon Džonson tvrdi da je američka ekonomija sjajna spolja, ali da je realnost sasvim drugačija.
"Problem je činjenica da iako američki bruto društveni proizvod raste, mnogi građani, koji žive u malim mjestima i koji nisu povezani sa današnjom pretežno tehnološki orijentisanom ekonomijom, od toga nemaju koristi”, kaže Džonson, u razgovoru za Glas Amerike.
“Vjerovatno polovina ili čak dvije trećine Amerikanaca nisu uopšte iskusili porast životnog standarda tokom posljednjih nekoliko decenija”.
U svojoj novoj knjizi, Džonson navodi da se inovacija, koja je dovela do rapidnog rasta poslije Drugog svjetskog rata, gotovo u potpunosti oslanjala na podršku federalne vlade, koja je šezdesetih godina počela da se povlači.
“Javne investicije u nauku i tehnologiju nastale velikim porastom interesovanja za inovacije 1940-tih, 1950-tih i 1960-tih godina prošlog vijeka imale su ogroman uspjeh. Međutim, od tada su vladini zvaničnici postojano gubili povjerenje u taj trend, a potom su se javili i veliki pokreti protiv obimnog vladinog aparata i iskreno vjerujem da ljudi nisu pažljivo pratili ekonomske podatke, što i jeste poenta naše knjige - da iznesemo bez mnogo sentimentalnosti zašto je toliko važno da ubuduće javni sektor investira u inovativna istraživanja“.
Glas Amerike: Jedan od primjera navedenih u knjizi je poplava ponuda brojnih gradova i regiona u konkursu za novo sjedište Amazona. Zašto su svi tako strasno pokušavali da se nadmeću za ta nova radna mjesta, ako je nezaposlenost na istorijski niskom nivou?
Džonson: Svi žele više dobrih radnih mjesta, ne mislim da je to demokratsko ili republikansko pitanje. Svi na lokalnom I državnom nivou sa kojima smo razgovarali žele istu stvar. Amazon je nudio nešto što je izgledalo kao izvanredna prilika, jer ta kompanija obećava sjajne poslove, koji će istrajavati u budućnosti, pa čak I da to nije slučaj, vještine koje zaposleni steknu radeći u takvoj vrsti tehnološke kompanije će biti izuzetno vrijedne dugi niz godina.
To je bio razlog što su brojne zajednice širom Sjedinjenih Država to smatrale velikom nagradom vrijednom osvajanja. Tu treba napomenuti I loše strane: morate dati Amazonu veoma velike poreske olakšice, izgraditi infrastrukturu, stambeni prostor koji inače ne bi gradili. I lokalne i državne uprave ulažu ogromna sredstva zalažući se za investicije privatnog sektora poput Amazona, iako većina dokaza pokazuje da subvencije koje vlade na raznim nivoima pružaju, u krajnjoj liniji nemaju veliki efekat.
A kad je u pitanju ponovno oživljavanje američke ekonomije Sajmon Džonson navodi:
“Imamo tri preporuke. Prije svega, velike investicije u nauku kao što smo to činili 1950-tih i 1960-tih godina. Drugo, investiranje širom zemlje, recimo tehnološki centri na dvije obale, poput San Franciska na zapadnoj obali i Bostona na istočnoj obali su veoma pretrpani i preskupi. Stoga je prijedlog da se uloži više sredstava za istraživanja u drugim dijelovima zemlje. Mi smo identifikovali više od stotinu drugih mjesta širom Amerike u 36 država, koja imaju potencijal da budu naredna generacija tehnoloških centara. Mogli bi da organizujemo takmičenje među njima kako bi ih primorali da se obavežu na izgradnju one vrste infratstrukture i obrazovanja, koji su potrebni da biste postali novi tehnološki centar.
Treći prijedlog je da se dio dobiti stečene porastom vrijednosti nekretnina u tim novim centrima vrati u džepove svih Amerikanaca formiranjem nacionalnih inovativnih dividendi, koje bi bile veoma opipljiv simbol za građane - onog što dobijaju nazad kao poreski obveznici, od novih vladinih investicija u nauku i tehnologiju“.
Aktuelni trgovinski ratovi definitivno stvaraju neizvjesnost što uvijek potkopava investicije, kaže Sajmon Džonson i dodaje da treba naglasiti da sveukupno ekonomija nije tako dobra za mnoge građane.
Federalne rezerve kontrolišu kamatne stope, što je relativno gruba alatka i može, ako ste srećne ruke, ponekad da pomjeri ekonomski rast na gore, ali u velikoj mjeri ne doseže do većine Amerikanaca.
Američki i kineski trgovinski pregovarači nastoje da hitno finalizuju tekst takozvane “prve faze” trgovinskog sporazuma za potpis predsjednika Trumpa i Šija, jer se približava ključni datum - 15. decembar, kada će stupiti na snagu nova runda američkih tarifa na uvoz iz Kine, koja se tiče uvoza na stvari kao što su laptopi, igračke i elektronika.
“Već vlada velika neizvjesnost i dodatna neizvjesnost je definitivno loša stvar i za biznise kao i za potrošače, radna mjesta i lična primanja”, kaže Džonson.
Glas Amerike: U svjetlu političke klime, trgovinskih ratova i usporavanja kineske i evropske ekonomije kakvi su izgledi da u doglednoj budućnosti dođe do globalne recesije?
Džonson: Uvijek je teško predvidjeti šta će se desiti sa globalnom ekonomijom. Najnovije indikacije su blago ohrabrujuće, mada apsolutno postoje rizici, jer ima previše neizvjesnosti u Sjedinjenim Državama kao i značajnih neriješenih pitanja u Zapadnoj Evropi, uključujući Eurozonu i naravno Brexit odnosno potencijalni izlazak Britanaca iz EU. Stoga najnovije prognoze nisu sjajne, ali ne ukazuju da recesija neposredno predstoji.
