U oktobru je ta cifra bila 610.000. Istovremeno, stopa nezaposlenosti pala je na i dalje visokih 6,7 odsto, sa 6,9 procenata u oktobru, nakon što su mnogi prestali da traže posao i više se ne računaju kao nezaposleni, naveo je Sekretarijat za rad.
Izvještaj o još jednom usporavanju u zapošljavanju najnoviji je dokaz da tržište rada i ekonomija posustaju u svjetlu širenja koronavirusa, od kojeg je zaražen rekordan broj ljudi u Americi.
Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden ocijenio je u saopštenju da "sumorni" izvještaj o radnim mjestima naglašava potrebu da se preduzme hitna akcija u pogledu nove pomoći za saniranje posljedica pandemije, da bilo koji paket usvojen sada u Kongresu neće biti dovoljan i da će biti potreban još jedan u januaru.
Ekonomska aktivnost će vjerovatno dodatno biti usporena s obzirom na to da zdravstveni zvaničnici upozoravaju građane da izbjegavaju sva putovanja koja nisu neophodna, a gradovi i države ograničavaju okupljanja, rad restorana, barova, radnji i drugih biznisa. Većina eksperata ocjenjuje da se ekonomija i tržište rada neće u potpunosti oporaviti dok se ne uspostavi kontrola nad virusom upotrebom djelotvorne vakcine.
Prije pandemije, prošlomjesečni podaci o broju novih radnih mjesta smatrali bi se dobrim. Međutim, u Americi je i dalje gotovo 10 miliona radnih mjesta manje u odnosu na period prije pandemije, dok sve veći broj nezaposlenih navodi da su njihova radna mjesta zauvijek izgubljena.
Brže zapošljavanje neophodno je da bi se osiguralo da ljudi, koji su otpušteni tokom recesije izazvane pandemijom, mogu brzo da se vrate na posao.
Rast broja radnih mjesta u novembru uglavnom se pripisuje privremeno otpuštenim ljudima koji su se vratili na svoja stara radna mjesta. Međutim, drugi sve teže pronalaze novi posao. Ljudi koji su bez posla šest mjeseci ili duže - što je jedna definicija dugoročne nezaposlenosti - sada čine gotovo 40 odsto nezaposlenih, što je najviši udio u posljednjih gotovo sedam godina. Dugoročno nezaposleni obično teže pronalaze posao.
Posljedice pandemije naročito su vidiljive u kategoriji koja obuhvata restorane, barove i hotele. U tom sektoru u novembru je bilo samo 31.000 novih poslova. To je samo desetina od rasta zabilježenog prethodna dva mjeseca, što sugeriše da širenje virusa, nova ograničenja i hladnije vrijeme primoravaju mnoge biznise na zatvaranje ili ograničavanje radnog vremena.
Još jedan znak pogoršanja situacije na tržištu rada je to što je stopa nezaposlenosti pala u novembru uglavnom zbog obeshrabrujućeg razloga: Sve veći broj ljudi odustaje od potrage za poslom, zbog čega više ne mogu da se ubrajaju u nezaposlene. Udio Amerikanaca koji rade ili traže posao pao je na 61,5 odsto, najniže od 1976. godine.
Krajem decembra ističu i dva vladina programa za veću pomoć nezaposlenima - u trenutku kada naglo raste broj slučajeva koronavirusa, a zbog hladnijeg vremena se obustavljaju aktivnosti na otvorenom. Ako Kongres ne usvoji još jedan paket za pomoć ekonomiji, više od 9 miliona nezaposlenih ostaće bez pomoći, državne ili federalne, poslije Božića.
U Kongresu su u toku pregovori o novom paketu. Dvostranačka grupa senatora predložila je plan od 900 milijardi dolara koji obuhvata proširenu pomoć za nezaposlene, više kredita za mala preduzeća i pomoć državnim i lokalnim vladama. Međutim, još nema nagovještaja o mogućem dogovoru.
Pune posljedice pogoršanja pandemije možda nisu obuhvaćene izvještajem o radnim mjestima, s obzirom na to da se u njemu razmatra trend zapošljavanje sredinom mjeseca. Pojedine restrikcije u državama nisu uvedene do kraja novembra. Zbog toga, pojedini ekonomisti kažu da najgore posljedice pandemije neće biti očigledne do izvještaja o zapošljavanju u decembru, koji se objavljuje početkom januara.
