U augustu se broj novih radnih mjesta povećao za 227.000. Taj podatak je revidiran i povećan u odnosu na prvobitne procjene, a zapošljavanje u julu je također bilo veće nego što je prvo procijenjeno.
U protekla tri mjeseca, u prosjeku je dodato 266.000 novih radnih mjesta, što je rast koji bi mogao da znači da će američka Centralna banka ponovo podići ključnu kamatnu stopu do kraja godine, dok nastoji da ukroti inflaciju.
Izveštaj Sekretarijata za rad u petak također pokazuje da se stopa nezaposlenosti nije promijenila, i iznosi 3,8%, što je malo iznad najniže tačke u pola vijeka.
Tržište rada je ove godine prevazišlo niz prijetnji, prije svega visoku inflaciju i uzastopne odluke Federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa kako bi se ona suzbila. Iako su zbog toga uslovi kredita postali nepovoljniji, postojani rast zapošljavanja je pomogao da se poveća potrošnja i nastavi ekonomski rast, uprkos predviđanjima da će zemlja ući u recesiju.
Iako bi zbog jakih podataka o zapošljavanju u septembru Centralna banka mogla da odluči da dodatno podigne kamatne stope, neki ekonomisti vjeruju da bi moglo da se dogodi suprotno. Ukazuju da je rast plata bio sporiji u septembru, a prosječna nadnica po satu je porasla 4,2% u odnosu na prethodnu godinu.
To je i dalje zdrav rast nešto iznad stope inflacije, ali je najsporiji u više od dvije godine. Federalne rezerve su bile zabrinute da će, ukoliko plate rastu suviše brzo, kompanije nastaviti da podižu cijene da pokriju veće troškove rada, što bi podstaklo inflaciju. Septembarski sporiji rast nadnica mogao bi da ublaži te strahove.
Većina velikih industsrija je prošlog mjeseca dodala nova radna mjesta, od 66.000 u zdravstvu, preko 17.000 u industrijskoj proizvodnji do skoro 20.000 u maloprodaji. Profesionalne usluge, kategorija u koju spadaju inženjeri i arhitekte, pridodale su 21.000 novih radnih mjesta. Vlada na svim nivoima je zaposlila 73.000 novih radnika, što pokazuje dobro stanje budžeta većine državnih i lokalnih vlada.
