Trideset i pet godina je prošlo otkad su snage Sjevernog Vijetnama osvojile glavni grad tadašnjeg Južnog Vijetnama i time okončale dug i krvav rat sa Sjedinjenim Državama. Danas je ujedinjeni Vijetnam koncentriran na slobodnotržišne reforme, ali uz održavanje komunističkog političkog sustava. To predstavlja prepreke za bliskije veze i razvijeniju trgovinu s nekadašnjim neprijateljem, Sjedinjenim Državama.
Ovih dana, Vijetnam više zanima novac nego ratovanje. Trgovina i gospodarska pitanja dominiraju dnevnim redom vlade. Ona dominiraju i u odnosima Vijetnama i Sjedinjenih Država. No, doći do toga za Vijetnam nije bilo lako. Od 1975. godine, ta zemlja se - nakon rata sa Sjedinjenim Državama - nije samo morala izgraditi, već se i nositi s promjenama u svijetu u kojem je njihov glavni pomagač, Sovjetski Savez, propao, a komunistički politički sustav koji je promicao – nestao.
Frederick Brown s Fakulteta za međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins u Washingtonu kaže da Vijetnam nije imao drugog izbora nego da se prilagodi situaciji: "S neminovnim padom Sovjetskog Saveza i komunizma u Europi, Vijetnam se 1986. godine našao na raskrižju. Morao je napustiti marksistički gospodarski model. To je i učinio Šestim partijskim kongresom 1986. i tako označio početak izuzetne evolucije koja traje sve do danas."
Baš kao i Kina, Vijetnam je liberalizirao ekonomiju, nastojeći privući izravna strana ulaganja, uz zadržavanje jednopartijske države. Politička reforma nije se dogodila. Kineska evolucija možda je bila inspiracija za vijetnamske reforme, no analitičari kažu da je sve veća moć Kine motivirala Vijetnam da se otvori prema ostalom dijelu Azije kao i prema Sjedinjenim Državama. Ernest Bower, direktor Azijskog programa u Centru za međunarodne i strateške studije u Washingtonu, kaže da je zabrinutost Vijetnama oko Kine bila ključ vijetnamskom ulasku u ASEAN 1995. godine – iste godine kad je Vijetnam normalizirao odnose sa Sjedinjenim Državama.
"Vijetnam se pridružio ASEAN-u jer je vjerovao da će to biti značajna organizacija koja bi se zajednički mogla suprotstaviti pritisku i nametljivosti sve moćnije i angažiranije Kine" - kaže Ernest Bower.
Frederick Brown sa Sveučilišta Johns Hopkins kaže da je trgovina temelj američko-vijetnamskih odnosa. No, pritom dodaje da rastući utjecaj Kine brine vijetnamske čelnike, u vrijeme kad Hanoi pokušava održavati ravnotežu i prema Kini i prema Sjedinjenim Državama: "Za Vijetnam postoje brojne poteškoće s mnogima od njihovih političara kojima je jako stalo do odnosa sa Sjedinjenim Državama. Kako kaže ona stara: ‘ako ste preblizu Kine, izgubit ćete vlastitu zemlju, a ako ste preblizu Americi, mogli bi izgubiti komunističku partiju.’
Međutim, problemi vezani uz ljudska prava kompliciraju vijetnamsko približavanje Sjedinjenim Državama. Kako ne poštuje ljudska prava, Vijetnam od Kongresa SAD ne može dobiti posebni tretman na polju trgovine i gospodarskih veza. Napore Vijetnama za privlačenje više stranih ulaganja također otežava tamošnja birokracija i korupcija. Vijetnamska je vlada nedavno inicirala borbu protiv korupcije, kojim se vladinim ministrima nalaže da pojednostave administrativni postupak i povećaju transparentnost.