SAD su pristale da pošalju 31 tenk Abrams u Ukrajinu u januaru 2023. nakon višemjesečne kampanje Kijeva, tvrdeći da su tenkovi, koji koštaju oko 10 miliona dolara po komadu, od vitalnog značaja za sposobnost ukrajinske vojske da probije ruske linije.

Ali situacija na bojnom polju se od tada značajno promijenila, posebno usljed sveprisutne upotrebe ruskih osmatračkih dronova i dronova "samoubica". To oružje je otežalo Ukrajini da zaštiti tenkove kada ih ruski dronovi brzo otkriju.

Pet od 31 tenka je već izgubljeno u ruskim napadima.

Rasprostranjena upotreba dronova na ukrajinskom bojnom polju znači da "nema otvorenog terena preko kojeg možete jednostavno da prođete bez straha od otkrivanja", rekao je novinarima u četvrtak visoki zvaničnik odbrane.

Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi pružio najnovije informacije o američkoj podršci u naoružanju Ukrajini prije sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u petak.

Za sada su tenkovi pomjereni sa linija fronta, a SAD će raditi sa Ukrajincima na resetovanju taktike, rekli su zamjenik predsjedavajućeg Združenog generalštaba admiral Christopher Grady i treći zvaničnik odbrane koji je potvrdio taj potez pod uslovom da ostane anoniman.

"Kada razmislite o načinu na koji je borba evoluirala, masovna oklopna vozila - u okruženju gdje su bespilotni vazdušni sistemi sveprisutni - mogu biti u opasnosti", rekao je Grady za AP u intervjuu ove nedelje, dodajući da su tenkovi i dalje važni.

"Sada postoji način da se to uradi", rekao je. "Radićemo sa našim ukrajinskim partnerima i drugim partnerima na terenu, kako bismo im pomogli da razmisle kako bi to mogli da ih iskoriste, u takvom promijenjenom sadašnjem okruženju, gdje se sve vidi odmah".

Vijesti o povučenim tenkovima dolaze u trenutku kada se obilježava dvogodišnjica postojanja Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, koalicije od oko 50 zemalja koja se sastaje jednom mjesečno kako bi procijenila ukrajinske potrebe na bojnom polju i identifikovala gdje pronaći potrebnu municiju, oružje ili održavanje za ukrajinske trupe.

Nedavni paketi pomoći koji uključuju paket vojne pomoći od milijardu dolara koji je u srijedu potpisao predsjednik Joe Biden, takođe odražavaju potrebu za širim resetovanjem ukrajinskih snaga u borbi koja se razvija.

Očekuje se da će SAD u petak objaviti da će takođe pružiti oko šest milijardi dolara dugoročne vojne pomoći Ukrajini, rekli su američki zvaničnici, dodajući da će ona uključivati mnogo traženu municiju za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot. Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o detaljima koji još nisu objavljeni.

U paketu vrijednom jednu milijardu dolara naglašeno je omogućavanje borbe protiv bespilotnih letjelica, uključujući metke kalibra 50 posebno modifikovane za borbu protiv sistema bespilotnih letjelica, dodatna protivvazdušna odbrana i municija i mnoštvo alternativnih i jeftinijih vozila, uključujući vozila "Humwey" i "Bradley".

SAD su takođe po prvi put potvrdile da obezbjeđuju balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACM, koje omogućavaju Ukrajini da vrši udare duboko unutar teritorija koje je okupirala Rusija, bez potrebe da se napreduje i da se izlaže detekciji dronova ili utvrđenoj ruskoj odbrani.

Dok bespilotne letjelice predstavljaju značajnu prijetnju, Ukrajinci takođe nisu usvojili taktiku koja bi tenkove mogla da učini efikasnijim, rekao je jedan od zvaničnika američke odbrane.

Nakon što su u januaru 2023. objavile da će Ukrajini obezbijediti tenkove Abrams, SAD su tog proljeća počele da obučavaju Ukrajince u vojnoj bazi Grafenver u Njemačkoj kako da ih održavaju i njima upravljaju. Takođe su podučili Ukrajince kako da ih koriste u kombinovanom ratu — gdje tenkovi djeluju kao dio sistema napredujućih oklopnih snaga, koordinirajući pokrete sa vatrom iznad glave, napredujućim pješadijskim trupama i uz vazdušnu podršku.

Kako proljeće odmiče i kako je dugo očekivana kontraofanziva Ukrajine zastala, prelazak sa obuke tenkova u Njemačkoj na dovođenje Abramsa na bojno polje smatran je imperativom za probijanje utvrđenih ruskih linija. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je u septembru na svom Telegram kanalu da su Abramsi stigli u Ukrajinu.

Od tada, međutim, Ukrajina ih je koristila samo na ograničen način i u vojnim operacijama nije počela da sprovodi kombinovano ratovanje, rekao je zvaničnik odbrane.

Tokom nedavnog povlačenja iz Avdijevke, grada na istoku Ukrajine koji je mjesecima bio u žarištu intenzivnih borbi, nekoliko tenkova je izgubljeno u ruskim napadima, rekao je zvaničnik.

Dugo kašnjenje Kongresa u usvajanju novog zakona o finansiranju za Ukrajinu značilo je da su snage Kijeva morale da racionalizuju municiju, a u nekim slučajevima su bile u stanju da uzvrate samo jednom na svakih pet ili više udara ruskih snaga.

U Avdijevki, ukrajinske snage su bile teško nadjačane i na ruske napade kliznim bombama i dronovima "samoubicama" uzvraćale su svom mogućom municijom koja im je bila ostala na raspolaganju.

Blinkenovi komentari stigli su u Peking, ubrzo nakon što se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i drugim visokim kineskim liderima tokom sastanaka koji su pokrivali širok spektar sporova između dvije sile.

Američki zvaničnici rekli su da je blizu vrha Blinkenovog dnevnog reda da Kina obezbjeđuje predmete poput mikročipova, alatnih mašina i drugih predmeta koje Rusija koristi za stvaranje oružja za upotrebu u svom ratu protiv Ukrajine.

"Rekao sam Xiju, ako Kina ne riješi ovaj problem, mi ćemo", rekao je Blinken.

Sedmicama su američki zvaničnici nagovještavali daljnje sankcije koje su imale za cilj da odvrate kinesko isporuku takozvanih predmeta dvostruke namjene Rusiji, za koje Washington kaže da je bilo ključno za rat Moskve protiv Ukrajine. Međutim, nije jasno dokle će Washington ići, budući da bi odsjecanje velikih kineskih banaka iz američkog finansijskog sistema također moglo naštetiti američkoj i globalnoj ekonomiji.

Na konferenciji za novinare u Pekingu Blinken nije otkrio detalje o bilo kakvim mogućim mjerama, navodeći samo da su Sjedinjene Države već uvele sankcije za više od 100 kineskih entiteta. "U potpunosti smo spremni da reagujemo, preduzmemo dodatne mjere i to sam jasno rekao na svojim današnjim sastancima," istakao je on.

Kina je branila svoj pristup Rusiji, rekavši da je uključena samo u normalne ekonomske razmjene sa glavnim trgovinskim partnerom. U svom javnom obraćanju u petak, Xi nije spomenuo pitanje Rusije i Ukrajine. Umjesto toga, fokusirao se na neophodnost poboljšanja američko-kineskih veza.

"Kina i Sjedinjene Države trebale bi biti partneri, a ne rivali; pomagati jedni drugima da uspiju, a ne povrijediti jedni druge; tražiti zajednički jezik i rezervisati razlike, umjesto da se upuštaju u opaku konkurenciju", rekao je Xi.

Blinkenov sastanak sa Xijem nije ranije najavljen, ali se očekivao.

Odnosi SAD-a i Kine stabilizirali su se prošle godine, nakon što se Xi sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Kaliforniji. Na tom samitu dvije strane su se složile da ponovo otvore komunikaciju između vojske i poduzmu korake za smanjenje protoka fentanila, opasnog narkotika odgovornog za desetke hiljada predoziranja drogom u Sjedinjenim Državama svake godine.

Blinken je naveo "važan napredak" po pitanju fentanila, iako je insistirao da Kina mora učiniti više, uključujući krivično gonjenje onih koji prodaju hemikalije i opremu koja se koristi za proizvodnju fentanila. Blinken je također objavio da su se obje strane složile da održe prve razgovore vezane za zabrinutost zbog umjetne inteligencije.

Iako su komunikacijske linije i dalje otvorene, Sjedinjene Države i Kina nastavljaju da se prepiru oko širokog spektra pitanja, uključujući trgovinsku politiku i teritorijalne sporove.

Bidenova administracija zabrinuta je zbog jeftinog kineskog izvoza, uključujući jako subvencionirane proizvode zelene tehnologije za koje kažu da potkopavaju američke kompanije.

Tokom pet i po sata sastanka sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u petak, Blinken je izrazio zabrinutost, uključujući važnost održavanja mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu, kineske aktivnosti u spornom Južnom kineskom moru i potrebu da se izbjeći dalju eskalaciju na Bliskom istoku i na Korejskom poluostrvu, prema američkom očitanju.

Kina optužuje Sjedinjene Države da neprimjereno pokušavaju koristiti svoju ekonomsku i vojnu moć. Nakon sastanka sa Blinkenom, Vang je rekao da Kina-SAD veze "počinju da se stabilizuju", ali je ustvrdio da se negativni faktori "povećavaju i izgrađuju", upozoravajući da se odnos suočava sa "svim vrstama poremećaja".

"Da li Kina i Sjedinjene Države treba da se drže u pravom smjeru kretanja naprijed sa stabilnošću ili da se vrate u silaznu spiralu?" upita Vang. "Ovo je glavno pitanje pred naše dvije zemlje."

Zvaničnici Kolumbije i nekih drugih škola pregovarali su sa studentima demonstrantima koji su odbili policiju i udvostručili se. Druge škole su se brzo obratile policiji kako bi ugasile demonstracije prije nego što se one zadrže.

Nakon što se u četvrtak na Univerzitetu Indiana Bloomington pojavio šator, policija je sa štitovima i pendrecima postisnula demonstrante i uhapsila 33.

Nekoliko sati kasnije na Univerzitetu Connecticut, policija je srušila šatore i uhapsila jednu osobu.

A na Državnom univerzitetu Ohajo, policija se sukobila sa demonstrantima samo nekoliko sati nakon što su se okupili u četvrtak uveče. Oni koji su odbili da odu nakon upozorenja uhapšeni su i optuženi za kriminalni napad, rekao je portparol univerziteta Benjamin Johnson, navodeći pravila koja zabranjuju događaje preko noći.

Sat otkucava kako se približavaju ceremonije s početka maja, stvarajući dodatni pritisak na škole da raščiste demonstracije. U Kolumbiji su demonstranti prkosno podigli šatorski kamp gdje bi mnogi trebali diplomirati pred porodicama za samo nekoliko sedmica.

Zvaničnici Kolumbije rekli su da pregovori pokazuju napredak jer se bliži krajnji rok škole u petak rano za postizanje dogovora o demontiranju kampa. Ipak, dva policijska autobusa su parkirana u blizini i primjetno je prisustvo privatnog obezbjeđenja i policije na ulazima u kampus.

“Imamo svoje zahtjeve; oni imaju svoje”, rekao je Ben Čang, portparol Univerziteta Kolumbija, dodajući da će univerzitet morati da razmotri druge opcije ako pregovori propadnu.

Nešto iza ponoći, grupa od tridesetak propalestinskih demonstranata dijelila je znakove i počela skandirati ispred zaključanih kapija Univerziteta Kolumbija. Zatim su se udaljili dok se u blizini okupilo najmanje 40 policajaca.

Kalifornijski državni politehnički univerzitet, Humboldt, pregovara sa studentima koji su od ponedjeljka zabarikadirani unutar zgrade kampusa, odbijajući pokušaj policije da ih istjera. Članovi fakulteta sastali su se u četvrtak s demonstrantima kako bi pokušali pregovarati o rješenju jer je kampus i dalje zatvoren barem do vikenda.

Demonstranti koji postavljaju kampove na univerzitetima širom zemlje traže od škola da prekinu finansijske veze s Izraelom i odustanu od kompanija za koje kažu da omogućavaju sukob. Neki studenti Jevreji kažu da su protesti prerasli u antisemitizam i da se plaše da kroče u kampus, što je delimično podstaklo pozive na policijsku intervenciju.

Dekan na Cal Poly Humboldtu, Jeff Crane, predložio je tokom sastanka s demonstrantima da univerzitet formira komitet koji bi uključivao studente koji će duboko zaroniti u ulaganja škole. Crane je također predložio da se fakultet i studenti nastave sastajati svaka 24 sata kako bi održali otvorenu liniju komunikacije. Strane tek treba da objave dogovor.

Senat nastavnika i osoblja škole zatražio je ostavku predsjednika univerziteta u četvrtak u glasanju o nepovjerenju, navodeći odluku da se u ponedjeljak pozove policija da ukloni zabarikadirane studente.

Na drugom kraju države, Univerzitet Južne Kalifornije objavio je otkazivanje svečane dodjele diploma 10. maja. Najava je objavljena dan nakon što je više od 90 demonstranata uhapšeno u kampusu. Univerzitet je rekao da će i dalje biti domaćin na desetine početnih događaja, uključujući sve tradicionalne pojedinačne ceremonije otvaranja škole.

Tenzije su već bile visoke nakon što je USC otkazao planirani uvodni govor propalestinskog pozdravnog govornika škole, navodeći zabrinutost za sigurnost.

Na City College of New York u četvrtak, među stotinama studenata okupljenih na travnjaku ispod čuvenih gotičkih zgrada Harlemskog kampusa izbilo je klicanje nakon što se mali kontingent policajaca povukao sa lica mjesta.

Policijska uprava Los Anđelesa saopćila je da su 93 osobe uhapšene u srijedu navečer tokom protesta u kampusu zbog navodnog neovlaštenog prolaska. Jedna osoba je uhapšena zbog optužbi za napad smrtonosnim oružjem.

Na koledžu Emerson u Bostonu, 108 ljudi je uhapšeno u logoru u ulici do četvrtka ujutru. Video prikazuje kako policija prvo upozorava studente u uličici da odu. Studenti pružaju otpor, a policija se snažno kreću kroz gomilu i bacaju neke demonstrante na zemlju.

“Kako je noć odmicala, postajala je sve napetija. Bilo je više policajaca sa svih strana. Osjećala sam se kao da nas polako guraju i gnječe”, rekla je Ocean Muir, studentica druge godine.

Muir je rekao da ju je policija podigla za ruke i noge i odnijela. Zajedno s drugim studentima, Muir je u četvrtak optužena za ometanje posjeda.

Čelnici koledža Emerson upozorili su studente da uličica ima javnu prednost prolaska i da su gradske vlasti zaprijetile da će poduzeti mjere ako demonstranti ne odu. Emerson je otkazao nastavu u četvrtak, a bostonska policija je saopštila da su četiri policajca zadobila povrede koje nisu bile opasne po život tokom sukoba.

Univerzitet Teksas u kampusu u Austinu bio je mnogo mirniji u četvrtak nakon što je dan ranije 57 ljudi zatvoreno i optuženo za kriminalni napad. Zvaničnici univerziteta povukli su barikade i pustili demonstrante da uđu na glavni trg ispod ikone školske kule sa satom.

Okupljanje studenata i nekih fakulteta u četvrtak protestiralo je i zbog rata i zbog hapšenja u srijedu, kada su državni vojnici u opremi za nerede i na konjima uletjeli buldožerima u demonstrante, tjerajući stotine učenika s glavnog travnjaka škole.

Na Univerzitetu Emory u Atlanti, lokalna i državna policija ušla je u demontiranje kampa. Neki policajci su nosili poluautomatsko oružje, a na snimku se vidi kako policajci koriste omamljivač na jednom demonstrantu kojeg su prikovali za zemlju. Univerzitet je kasno u četvrtak u saopćenju naveo da su na policajce bacani predmeti i da su oni koristili "hemijske nadražujuće tvari" kao mjeru kontrole mase.

Zatvorska evidencija pokazuje da su 22 osobe koje je uhapsila policija Emoryja optužene za nasilno ponašanje. Emory je rekao da je obaviješteno da je uhapšeno 28 osoba, uključujući 20 članova univerzitetske zajednice, a neki su pušteni tokom noći.

Od početka rata između Izraela i Hamasa, Ministarstvo obrazovanja SAD-a pokrenulo je istrage o građanskim pravima na desetinama univerziteta i škola kao odgovor na pritužbe na antisemitizam ili islamofobiju. Među onima pod istragom su mnogi fakulteti koji se suočavaju sa protestima, uključujući Harvard i Kolumbiju.