Najnovije
Desetine žrtava tornada u Americi, više od 100 ljudi vodi se kao nestalo
Najmanje 64 osobe poginule su u američkoj državi Kentucky, koja je najteže pogođena brojnim udarima tornada u SAD-u. Među žrtvama je i šestero djece, saopštili su tamošnji zvaničnici.
Više od 100 osoba vodi se kao nestalo.
Prema neslužbenim informacijama bosanskoghercegovačkog konzulata u Chicagu, u Bowling Greenu (Kentucky) stradalo je pet osoba porijeklom iz BiH, od čega četvero djece.
"Ono što sam ja mogao saznati, riječ je o porodici dva brata porijeklom iz Sarajeva. Djeca su bila u jednoj od dvije kuće koje se nalaze jedna uz drugu sa jednom od dvije supruge njihove", rekao je za Glas Amerike Elvir Resić, generalni konzul u BiH u Chicagu.
Trenutni broj žrtava manji je nego što se strahovalo, iako guverner Kentuckyja Andy Beshear upozorava da bi konačni bilans mogao biti veći.
Spasilačke ekipe i dalje pretražuju ruševine.
Najmanje 14 ljudi poginulo je u još četiri američke države – Ilinoisu, Arkansasu, Missouriju i Tennesseeu
Spasilačke ekipe su na terenu i tragaju za nestalima u ruševinama.
Beshear je ranije rekao da rasprostranjena šteta otežava spasilačke operacije.
"Cijeli gradovi su uništeni. Više nema Paxtona, rodnog grada mog oca. Teško je to opisati", rekao je on za kablovsku mrežu CNN.
U pojedinim mjestima, uništene su cijele četvrti, a mnogi ljudi su bez struje.
"Mislite da možete da idete od vrata do vrata i provjeravate da li su ljudi dobro - ali nema vrata. Pitanje je, da li je neko u ruševinama hiljada i hiljada struktura", rekao je Beshear.
"Ovo je najrazorniji tornado u istoriji naše države", rekao je Beshear na konferenciji za novinare.
U Edwardsvilleu u Illinoisu u nevremenu je srušeno skladište kompanije Amazon. Poginulo je najmanje šest osoba, a pošto je smjena radnika bila u toku, nadležni ne isključuju mogućnost da taj broj bude i veći.
Tornado je takođe pogodio jedan starački dom u mjestu Monette u Akransasu.
Predsjednik Joe Biden proglasio je vanrednu situaciju u pogođenim državama i naredio da se novac iz federalnog budžeta preusmjeri na pomoć u saniranju štete.
"Tragedija. I dalje ne znamo koliko je života izgubljeno i kolike su razmjere štete", rekao je predsjednik SAD.
Američki predsjednik je takođe postavio pitanje o sistemu za upozoravanje na tornado.
"Da li je bilo upozorenja? I da li je bilo dovoljno snažno i da li su ljudi slušali?"
Biden je naglasio da Federalna agencija za vanredne situacije (FEMA) istražuje da li su tornada uzrokovana klimatskim promenama.
Neobično visoke temperature i vlaga stvorili su uslove za tako ekstremne vremenske nepogode u ovo doba godine, kaže Victor Gensini, profesor geografije i atmosferskih nauka na Univerzitetu Severnog Illinoisa.
See all News Updates of the Day
Blinken: Izraelska vojska da promijeni način delovanja na Zapadnoj obali zbog smrti aktivistkinje
Američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je reviziju postupanja izraelske vojske na okupiranoj Zapadnoj obali, i osudio smrtonosnu pucnjavu na američko-tursku državljanku koji je učestvovala u protestima protiv širenja naselja. Izrael tvrdi da je njena smrt bila slučajnost.
Ajsenur Ezgi Ejgi, stara 26 godina, dvojna državljanka SAD i Turske, ubijena je prošlog petka na protestnom maršu u selu Beita, gdje su Palestinci više puta prijavljivali da su ih napali jevrejski doseljenici.
Izraelska vojska saopštila je da je početna istraga pokazala da je vrlo vjerovatno da su njene trupe ispalile hitac koji je ubio aktivistkinju, ali da nije bila namjera da je usmrte.
U svojim najoštrijim komentarima do sada kritikujući bezbjednosne snage najbližeg bliskoistočnog saveznika, Blinken je opisao ubistvo kao „ničim izazvano i neopravdano“.
Rekao je da će Washington insistirati da izraelska vlada promijeni način na koji njene snage funkcionišu na Zapadnoj obali.
"Niko ne bi trebalo da bude streljan i ubijen zato što je prisustvovao protestu. Niko ne bi trebalo da rizikuje svoj život samo zato što slobodno izražava svoje stavove", rekao je državni sekretar SAD. "Po našoj procjeni, izraelske bezbjednosne snage treba da unesu neke fundamentalne promjene u način na koji djeluju na Zapadnoj obali, uključujući promjene u svojim pravilima angažovanja. Sada imamo slučaj drugog američkog državljanina koji je ubijen od strane izraelskih snaga bezbjednosti. To nije prihvatljivo“.
Portparol izraelske vlade odbio je da komentariše Blinkenove izjave.
Izraelska vojska je saopštila da je u toku istraga Odeljenja za krivične istrage vojne policije i da će njeni nalazi biti dostavljeni višim instancama, kada budu završeni.
„Pratićemo to veoma, veoma pažljivo“, rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby i dodao da je krivična istraga neobičan korak izraelske vojske.
Porodica ubijene aktivistkinje ocijenila je preliminarnu istragu "potpuno neadekvatnom" i pozvala predsjednika SAD Joe Bidena da zahtijeva nezavisnu istragu.
Preliminarna istraga
Izraelska vojska je saopštila da je sprovela početnu istragu o incidentu i da je utvrđeno da meta nije bila američko-turska aktivistkinja, već druga osoba koju je nazvala "ključnim podstrekačem nereda".
„Incident se dogodio tokom nasilnih nereda u kojima su desetine osumnjičenih Palestinaca palile gume i bacale kamenje na bezbjednosne snage", navodi se u saopštenju.
Izrael je uputio zahtjev palestinskim vlastima da izvrše obdukciju.
Porast nasilnih napada jevrejskih doseljenika na Palestince na Zapadnoj obali izazvao je gnjev među zapadnim saveznicima Izraela, uključujući i SAD koje su uvele sankcije nekim Izraelcima uključenim u pokret tvrdokornih doseljenika.
Tenzije su pojačane usred izraelskog rata protiv ekstremističkog pokreta Hamas u Gazi.
Palestinci inače svake nedelje protestuju u Beiti od 2020, zbog proširenja obližnjeg naselja Evjatar.
Ultranacionalistički članovi izraelske vladajuće koalicije radili su na legalizaciji nelegalnih naselja poput Evjatara, što Washington smatra ugrožavanjem stabilnosti na Zapadnoj obali i potezom koji sabotira rad ka rješenju o dvije države.
Od bliskoistočnog rata 1967. Izrael je okupirao Zapadnu obalu reke Jordan, područje koje Palestinci žele kao jezgro buduće nezavisne države. Izrael je tamo izgradio naselja koja većina zemalja smatra nelegalnim. Izrael osporava tu tvrdnju, navodeći istorijske i biblijske veze sa tom teritorijom.
Protesti u Melburnu: Desetine uhapšenih na sajmu odbrane u sukobu policije sa demonstrantima
Antiratni demonstranti i policija sukobili su se u srijedu ispred izložbe odbrane u drugom po veličini australskom gradu Melburnu, a desetine su uhapšene. Policija je koristila spužvaste granate, bljeskalice i nadražujuće sprejeve kako bi kontrolisala dijelove neprijateljske gomile.
Policija je gađana kamenjem, konjskim đubrivom i bocama napunjenim tečnošću dok je pokušavala da zaštiti učesnike sajma, od kojih su neke napali demonstranti, rekao je portparol policije države Viktorija u saopštenju.
Dvije desetine policajaca zatražilo je medicinsku pomoć, a 39 osoba je uhapšeno zbog napada, ometanja ili ometanja policije, paljevine i blokiranja puteva, rekao je šef policije Viktorije Shane Patton na konferenciji za novinare.
Demonstranti su palili vatre na ulici, ometali saobraćaj i javni prevoz, dok su projektili bačeni na nekoliko policijskih konja, ali nije prijavljeno teže povrijeđenih, saopštila je policija.
Demonstranti su pljuvali na neke policajce, dok su drugi policajci poprskani tečnim nadražujućim sredstvom, od kojih su neki identifikovani kao kiselina, dodao je Paton.
"Ovo je vrsta odvratnog ponašanja koje smo danas vidjeli od grupe koja je namjeravala da se suoči s nama", rekao je.
"Ako želite da dođete i protestujete, učinite to mirno. Nećemo tolerisati kriminalno ponašanje."
Oko 1.200 ljudi prisustvovalo je protestu ispred mjesta gdje se održava dvogodišnja Međunarodna izložba kopnene odbrane, saopćile su vlasti.
Mnogi su preko zvučnika uzvikivali propalestinske slogane i mahali palestinskim zastavama, dok su drugi imali znakove i zastave koje predstavljaju druge sukobe i uzroke, pokazuje video.
Kontejneri su gurnuti prema policijskim linijama, a jedan demonstrant se popeo na kamion koji je zaustavljen na semaforu.
Australijski mediji objavili su da je to najveća policijska operacija u Melburnu od 2000. godine kada je drugi po veličini grad u Australiji bio domaćin Svjetskog ekonomskog foruma.
Očekuje se da će oko 1.000 organizacija izlagača iz 31 zemlje prisustvovati događaju do petka, za koji su organizatori rekli da je najveća izložba odbrane u Australiji.
Demonstranti su neke učesnike polili crvenom tečnošću, prenosi ABC News.
Premijer Anthony Albanese rekao je da ljudi imaju pravo na protest, ali da to moraju učiniti na miran način.
"Ne kažete da se protivite odbrambenoj opremi tako što bacate stvari na policiju. Oni imaju posao i naše policajce treba poštovati u svakom trenutku", rekao je Albanese za Kanal sedam.
Visoke diplomate SAD i Velike Britanije u Ukrajini. Oružje ključni razlog
Najviši američki i britanski diplomati uputili su se u srijedu zajedno u Ukrajinu kako bi razgovarali o daljnjem ublažavanju pravila o ispaljivanju zapadnog oružja na Rusiju, čija je navodna nabavka iranskih projektila izazvala nove strahove.
U rijetkom zajedničkom putovanju, američki državni sekretar Antony Blinken išao je vozom za Kijev sa ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, čija je dvomjesečna laburistička vlada obećala da će zadržati ulogu Britanije kao ključnog branioca Ukrajine.
Očekuje se da će se njih dvojica, koji su se ukrcali na voz rano u srijedu u poljskom pograničnom gradu Pšemislu, sastati u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je nastavio pritiskati Zapad za oružje s većom vatrenom moći i manje ograničenja.
Američki predsjednik Joe Biden, upitan u Washingtonu da li bi dozvolio Ukrajini da koristi oružje većeg dometa, rekao je: "Mi to trenutno rješavamo".
Biden je, iako snažno podržava Ukrajinu, ranije jasno stavio do znanja da želi izbjeći direktan sukob između Sjedinjenih Država i Rusije, dvije vodeće svjetske nuklearne sile.
Blinken je, govoreći u utorak u Londonu zajedno s Lammyjem, rekao da su Sjedinjene Države posvećene pružanju Ukrajini "ono što im je potrebno kada im je to potrebno da bi bila najefikasnija u suočavanju s ruskom agresijom".
Ali Blinken, koji je na svom petom putovanju u Kijev od rata, rekao je da je također važno vidjeti da li ukrajinske snage mogu održavati i koristiti određeno oružje.
Kasnije u intervjuu za Sky News o tome da li će Sjedinjene Države dati zeleno svjetlo za oružje dugog dometa, Blinken je rekao: "Nikada ne isključujemo, ali kada vladamo, želimo biti sigurni da je to učinjeno na takav način da može unaprijediti ono što Ukrajinci pokušavaju postići."
Obnovljeni razgovori o oružju dugog dometa dolazi nakon što su Sjedinjene Države rekle da je Iran poslao rakete kratkog dometa Rusiji, koje bi mogle pogoditi Ukrajinu u roku od nekoliko sedmica.
Iranske pošiljke izazvale su bojazan da će Moskva biti oslobođena da koristi svoje rakete dugog dometa protiv relativno neoštećenih područja u zapadnoj Ukrajini.
Zapadne sile najavile su nove sankcije iranskoj klerikalnoj državi zbog prodaje, koja je prkosila ponovljenim upozorenjima.
Sjedinjene Države su ranije ove godine dale svoj blagoslov Ukrajini da koristi zapadno oružje kako bi pogodila ruske snage kada su u direktnom sukobu preko granice.
Ali Ukrajina je prošlog mjeseca pokrenula iznenađujuću, odvažnu ofanzivu direktno na rusku teritoriju u Kursku, nadajući se da će vratiti moral i skrenuti Moskvu dok ruske trupe koračaju naprijed na linijama fronta istočne Ukrajine.
Izvještaji britanskih medija navode da je Bajden, koji se u petak sastaje s premijerom Keirom Starmerom, trebao prekinuti prigovore na puštanje Ukrajine da ispali rakete dugog dometa Storm Shadow na Rusiju.
Britanija je više puta gurala Sjedinjene Države, daleko najvećeg ukrajinskog vojnog snabdjevača, da budu naprednije u pogledu oružja.
Jedan od ključnih zahtjeva Ukrajine je popuštanje ograničenja na taktičke raketne sisteme američke vojske, ili ATACMS, koji mogu pogoditi ciljeve udaljene do 300 kilometara.
U zajedničkom pismu Bajdenu, vodeći članovi Kongresa iz rivalske Republikanske stranke zatražili su od njega da odmah djeluje na ATACMS.
"Sve dok vodi svoj brutalni, agresivni rat punog razmjera, Rusiji se ne smije dati utočište iz kojeg može nekažnjeno izvršavati svoje ratne zločine protiv Ukrajine", navodi se u pismu koje je potpisao predstavnik Mike McCaul, predsjedavajući Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Republikanci su, međutim, duboko podijeljeni oko Ukrajine, a pobjeda republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa u novembru nad Bajdenovom političkom nasljednicom Kamalom Harris mogla bi dramatično promijeniti američku politiku.
Trumpovi saradnici su sugerirali da će, ako pobijedi, iskoristiti pomoć kako bi natjerao Kijev na teritorijalne ustupke Rusiji kako bi okončao rat.
Jačanje turske mornarice uznemirilo neke njene susjede
Turska snažno jača ratnu mornaricu kako bi postala jedna od najvećih evropskih pomorskih sila što je uznemirilo neke od njenih susjeda, ali Ankara inzistira na tome da je to čisto odbrambeni potez i da ima za cilj ispuniti sve veće regionalne odgovornosti. Iz Istanbula izvještava Dorian Jones.
Rusija se muči da pronađe kupce za plin sa Arktika
Čini se da se Rusija bori pronaći kupce za svoj prirodni plin koji je rezultat programa arktičkog razvoja, nakon što je Zapad uveo sankcije, prisiljavajući Moskvu da skladišti plin u ogromnom kontejnerskom brodu u Arktičkom moru, kako izvještava Henry Ridgewell.
