Nedavno je najveći kineski proizvođač elemenata rijetkih zemalja – lantanida – obustavio proizvodnju u pokušaju da podigne cijene za 17 elemenata neophodnih u proizvodnji modernih tehnologija. Premda Kina trenutno gotovo drži monopol na ove ključne resurse, ta bi se dominacija uskoro mogla naći pred izazovom jer su njenim trgovinskim partnerima dozlogrdile manipulacije opskrbnim lancem.
Bivši kineski čelnik Deng Xiaoping proglasio je 1982. da 'Srednji Istok ima svoju naftu, a Kina ima svoje elemente rijetkih zemalja.' Kineske kompanije otada žustro pojačavaju eksploataciju svojih ruda rijetkih zemalja, te na njih trenutno otpada oko 95 posto ukupne svjetske proizvodnje tih elemenata.
Državna kompanija Baotou Group sama posjeduje više od 60 posto te proizvodnje. Nedavno je uprava te kompanije objavila obustavu proizvodnje s ciljem stabilizacije tržišta i uravnoteženjem opskrbe s potražnjom. Taj je potez uslijedio nakon što su posljednjih mjeseci cijene rijetkih zemalja pale za oko 20 posto.
Andrew Bloodworth je voditelj znanstvenog odsjeka Britanske geološke službe. Njegova je ekipa nedavno objavila popis kemijskih elemenata koji su ove godine rizični na međunarodnom tržištu. Popis ukazuje na opasnosti po opskrbu elemenata koji su ključni za globalni ekonomski razvitak. Bloodworth kaže da, premda su rudače rijetkih zemalja dostupne za eksploataciju i izvan Kine, ključni problem za mnoge rudarske kompanije je trošak izdvajanja tih elemenata iz rude: "Kinezi to mogu učiniti jeftinije od bilo koga drugoga, što znači, kad se pogleda u povijesnoj perspektivi, da su cijene rijetkih zemalja pale, otjeravši rudnike u drugim dijelovima svijeta u bankrot. Sad smo u situaciji da smo suočeni s praktičkim monopolom Kine u opskrbi tim metalima, a potražnja raste. Ljude jako brine dominacija Kine na tom polju."
Kina je već i ranije manipulirala cijenama elemenata ograničavanjem opskrbe, kad je 2008. uvela moratorij sličan sadašnjem. Peking je pokazao da je voljan koristiti svoju tržišnu dominaciju kao pomagalo u vanjskoj politici kad je, u listopadu 2010., obustavio pošiljke Japanu, tijekom jednog teritorijalnog spora s Tokijem. Taj isti mjesec, američko Ministarstvo obrane raspravljalo je o nacionalno-sigurnosnim implikacijama kineske kontrole tržišta rijetkim zemljama zbog toga što ključne tehnologije - među kojima radar i ‘pametne’ bombe! - zahtijevaju te materijale.
Nekoliko tjedana kasnije, američko Ministarstvo energetike objavilo je izvješće naslovljeno ‘Strategije kritičnih materijala.’ U njemu se poziva na stratešku ekspanziju opskrbe rijetkim zemljama, te upozorava da bi Sjedinjene Države - koje su nekad same proizvodile dovoljno rijetkih zemalja za vlastite potrebe - mogle pretrpjeti veliku štetu ukoliko dođe do prekida opskrbe proizvođača visoke tehnologije.
Za razliku od prethodnih slučajeva kad je Peking manipulirao opskrbom, ovaj put svijet izgleda sve bolje pripremljen za odmicanje od ovisnosti o kineskim elementima rijetkih zemalja. Neki proizvođači, uključujući Toyotu i General Motors, već razvijaju procese kojima se na najmanju moguću mjeru smanjuje korištenje rijetkih zemalja u dizajnu vozila, kaže Matthew Fusarelli, čelnik istraživanja u globalnoj ekonomističkoj firmi AME Group: "Elementi rijetkih zemalja u velikom stupnju mogu biti nadomješteni. Proizvođači elektronike mogu - s vremenom - promijeniti svoje proizvodne procese kako bi koristili manje rijetkih zemalja, ili ih uopće ne bi koristili."
Andrew Bloodworth kaže da nije potrebno mnogo novih proizvođača da se promijeni ovisnost o Kini: "Količina koju koristimo, u usporedbi s industrijskim metalima, apsolutno je sićušna. Prošle godine, u svijetu smo iskopali 17 do 18 milijuna tona bakra, a rijetkih zemalja samo oko 130 do 140 tisuća tona. Samo par novih rudnika već će potpuno promijeniti sliku."
Novi su rudnici u planu u Sjedinjenim Državama, Rusiji i Australiji. Drugi rudnici, nekad zatvoreni ili konzervirani zbog nekonkurentnosti kineskim rudnicima, sad se pripremaju za proizvodnju. Jedan od njih je rudnik Molycorp, u mjestu Mountain Pass, u Kaliforniji. On je bio zatvoren 2002., kad je Kina preplavila tržište jeftinim rijetkim zemljama.
Direktori Molycorpa kažu da su u međuvremenu otkrivena nova ležišta rijetkih zemalja u tom rudniku, te očekuju da će on do 2014. biti jedan od najvećih svjetskih proizvođača elemenata rijetkih zemalja.