Linkovi

Matthew Bunn: 'Sumnjam da će druge zemlje s nuklearnim oružjem tako skoro slijediti primjer SAD i Rusije'


Matthew Bunn: 'Sumnjam da će druge zemlje s nuklearnim oružjem tako skoro slijediti primjer SAD i Rusije'
Matthew Bunn: 'Sumnjam da će druge zemlje s nuklearnim oružjem tako skoro slijediti primjer SAD i Rusije'

David Kimball: "Sporazum iz Praga ne znači i da je prestala utrka na nuklearnom planu. Međutim, on dopušta dvjema zemljama da se okrenu i drugim pitanjima od zajedničkog interesa – iranskom nuklearnom programu i sigurnosti nuklearnih postrojenja širom svijeta"

Hoće li nedavno potpisani američko-ruski sporazum o smanjenju nuklearnih arsenala dovesti i do bolji odnosa Washingtona i Moskve? I, hoće li ovaj dokument imati globalni utjecaj - odnosno hoće li primjer SAD i Rusije slijediti i druge zemlje s nuklearnim oružjem.

Novi sporazum zamjenjuje sporazum START-1 iz 1991. godine kojeg su potpisali tadašnji američki predsjednik George Bush i sovjetski vođa Mihail Gorbačov. Tom je sporazumu važenje isteklo krajem prošle godine. Prema novom ugovoru, svaka zemlja potpisnica smanjit će svoj nuklearni arsenal za oko trećinu, tako da će Rusija i Amerika od sada imati svaka po 1500 strateških bojevih glava. Također će se smanjiti i broj bombardera i raketnih postrojenja koja prenose, odnosno lansiraju, bojeve glave – njih će od sada biti oko 700 na svakoj strani. Sporazum Obama-Medvjedev također predviđa strogi proces međusobne provjere da li se ugovor poštuje.

Američki analitičari kažu da je ovaj dokument u skladu s vizijom predsjednika Obame o svijetu bez nuklearnog oružja. David Kimball iz znanstvene organizacije Arms Control Association dodaje da je ovaj sporazum važan korak u razvoju američko-ruskih odnosa: "Bilateralni odnosi na području nuklearnog naoružanja desetljećima su definirali američko-ruske odnose. Svi moramo biti svjesni činjenice da će nepovjerenje i sumnjičavost postojati i dalje ukoliko se ne razvije sustav provjere provođenja ovog sporazuma. Prema tome, ovaj dokument ne znači i da je prestala utrka na nuklearnom planu. Međutim, ovaj sporazum dopušta dvjema zemljama da se okrenu i drugim pitanjima od zajedničkog interesa – iranskom nuklearnom programu, sigurnosti drugih nuklearnih postrojenja širom svijeta te važnim globalnim pitanjima poput klimatskih promjena i energetike“.

John Isaacs iz Centra za kontrolu naoružanja kaže da je sporazum, koji su prošli tjedan u Pragu potpisali predsjednici Amerike i Rusije, u skladu s ciljem Baracka Obame da se odnosi s Moskvom 'vrate' na onu točku gdje su bili prije nekih desetak godina: "U posljednjih osam godina, za vrijeme administracije Georgea Busha, odnosi nisu bili najsrdačniji. Između dvije zemlje uvijek će biti razlika, jedna od njih je Iran. Međutim, ovaj je sporazum važan jer pokazuje da su dvije zemlje u stanju komunicirati na civiliziran način te da mogu naći zajednički jezik u vezi jednog važnog pitanja. Nadam se da će se takva atmosfera proširiti i na druga pitanja u bilateralnim odnosima s Moskvom“.

Sporazum je potpisan neposredno pred samit više od 40 premijera i predsjednika koji je sinoć otvoren u Washingtonu, a na kojem će se raspravljati o globalnoj sigurnosti nuklearnih arsenala i postrojenja. Glavna tema ovog skupa je kako spriječiti da nuklearno oružje ne dođe u ruke terorista. No, Matthew Bunn sa sveučilišta Harvard sumnja da će druge zemlje početi smanjivati svoje arsenale – samo zato što su to najavile Amerika i Rusija: "Sumnjam da će one to učiniti sve dok Sjedinjene Države i Rusija, dodatno i znakovito, ne smanje svoje arsenale. Nakon ovog sporazuma, Washington i Moskva morat će pregovarati o sudbini svih vrsta nuklearnog oružja – a ne samo strateških bojevih glava. Postoji naime i taktičko nuklearno oružje, te takozvano rezervno nuklearno naoružanje. Tek kada se i ti arsenali smanje, druge će zemlje biti sklonije da i one službeno krenu u tom pravcu“.

Prije no što stupi na snagu, novi sporazum START moraju ratificirati ruska Duma i američki Senat. Bijela kuća se nada da će Senat to učiniti uskoro.

XS
SM
MD
LG