Linkovi

Top priča

Zašto Amerikanci slave Praznik rada u septembru?

United Auto Workers union members march in the Labor Day Parade in Detroit, Michigan, Sept. 2, 2019.

Praznik rada je državni praznik, stvoren u čast američkih radnika i njihovog doprinosa ekonomiji. Mnogi Amerikanci koriste taj dan da bi proslavili kraj ljeta i iznenadili bi se kada bi saznali da taj dan vuče korijene iz radničkog pokreta sa kraja 1800-ih.

Kako je započelo obilježavanje praznika?

Tokom 1800-ih, industrijska revolucija bila je na vrhuncu, a mnogi Amerikanci su radili dvanaest sati, sedam dana u sedmici u surovim uslovima za niske plate. Čak su i mala djeca radila u fabrikama. Doslovno nijedan poslodavac nije svojim radnicima obezbjeđivao bolovanja, plaćene dane odmora ili zdravstvene beneficije.

Kako su se radnici više organizovali unutar radničkih sindikata, počeli su protestovati protiv loših i nesigurnih radnih uslova i lobirati za više beneficija od poslodavaca. Potez kojim su priznati radnici i praznik započeo je u vladama država koje su jedna po jedna donosile zakone kojima se odaje počast običnom radniku. Američki Kongres je kreirao federalni praznik, 28. juna 1894. godine, označavajući prvi ponedjeljak u septembru kao Praznik rada.

Koja je razlika između Praznika rada i Prvog maja?

I Praznik rada i Međunarodni dan radnika, ili Prvi maj, odaju počast običnom radniku. Prvi maj, koji se obilježava u većini industrijskih zemalja svijeta, započeo je zbog događaja u Sjedinjenim Državama.

U maju 1886. godine, radnici su održali demonstracije na čikaškom Haymarket Squareu, kako bi se izborili za osmosatno radno vrijeme. Na protestu je eksplodirala bomba u kojoj je poginulo sedam policajaca i četiri civila. Događaj se našao na internacionalnim naslovnicima, a dan je postao godišnja prilika za radničke proteste širom svijeta.

Zašto Amerikanci ne slave Prvi maj?

Nakon afere Haymarket, snažan protu-sindikalni pokret nastao je u Sjedinjenim Državama. Tokom godina, Prvi maj se sve više povezivao s političkom krajnjom ljevicom, dok je Praznik rada, koji se obilježava u septembru, prepoznat od strane velikog broja opština i država. Kada su Sjedinjene Države počele ozbiljno razmišljati o stvaranju nacionalnog praznika za radnike, američki predsjednik Grover Cleveland nije želio odabrati datum u maju zbog povezanosti sa bombaškim napadom na Haymarketu, pa je umjesto toga izabrao alternativni dan u septembru.

Šta Amerikanci rade na Praznik rada?

Praznik rada označava kraj ljeta i mnogi Amerikanci koriste trodnevni vikend kako bi dobili posljednji ljetni odmor za izlete u parkove i na plaže, ili provode vrijeme u dvorišnim ljetnim kuhinjama sa porodicom i prijateljima. Vikend je ujedno i veliki shopping vikend sa rasprodajama kućnih predmeta, dušeka, odjeće i školskog pribora.

Da li svi Amerikanci dobijaju slobodan dan za praznik?

Federalni radnici u Sjedinjenim Državama dobijaju slobodan dan, kao i većina u korporativnim poslovima. Međutim, mnogi radnici, posebno oni u maloprodaji, transportu i restoranskoj industriji, i dalje moraju ići na posao, s tim da neki rade više sati, nego tokom uobičajenog radnog dana.

Radnički pokret danas

Radnički pokret, koji je pokrenut u 1800-im, doveo je do značajnih promjena uslova u kojima Amerikanci rade, kao i beneficija za radnike koje su danas uobičajene, uključujući osmosatni radni dan, petodnevne radne sedmice, zdravstveno osiguranje i dane plaćenog odmora.

Posljednjih godina, američki radnički sindikati bilježe opadanje članstva, jer je globalizacija svjetske ekonomije dovela do promjene vrsta poslova uobičajenih u Sjedinjenim Državama. Sada mnogi članovi sindikata rade za lokalne, državne i federalne vlade na poslovima bijelih ovratnika, umjesto na poslovima plavih ovratnika koji su bili uobičajeni prije 100 godina.

See all News Updates of the Day

Ankete: Amerikanci pesimisti, gube povjerenje u institucije

Ljudi posmatraju vatromet tokom parade za 4. jul u New Yorku (Foto: Reuters/Jeenah Moon)

Dvije nedavne ankete, jedna prije, druga poslije proslave Dana nezavisnosti, koju je obilježila još jedna masovna pucnjava, pokazuju da je povjerenje u najvažnije institucije u Sjedinjenim Državama na rekordno niskom nivou.

Manje građana izjavilo je da su ponosniji na svoju zemlju nego u bilo kom trenutku u posljednjih 20 godina.

Zajedno, ova dva Galupova istraživanja daju sliku zemlje koja je, čini se, izgubila povjerenje ne samo u određene institucije, već i u samu sebe, u širem smislu.

Prva od anketa, objavljena prošle nedelje, pokazala je da je samo 38 odsto ispitanika izjavilo da se osjeća „izuzetno ponosno“ što je Amerikanac. To je za 5 procenata manje u odnosu na prije godinu dana i za 20 procenata manje u odnosu na 2009. godinu, kada je 58 odsto sebe opisalo kao "izuzetno ponosno". 2003. godine 70 procenata je sebe tako opisivalo.

Međutim, dodatnih 27 odsto ispitanika izjavilo je da su „veoma ponosni” na svoju zemlju, što znači da je ukupno 65 procenata ispitanika imalo značajno pozitivna osećanja o tome da su Amerikanci. Ipak, taj broj je znatno smanjen u odnosu na ranija mjerenja. U 2004. godini, na primjer, kombinovani procenat Amerikanaca koji su izjavili da su „ekstremno“ ili „veoma“ ponosni na svoje državljanstvo iznosio je čak 91 odsto.

Stranačke razlike

Prema Galupovim podacima, republikanci postojano prijavljuju osjećanja ekstremnog ponosa na svoju zemlju u većem procentu nego nego demokrate i nezavisni birači. To je ostao slučaj i u ovom istraživanju: 58 odsto republikanaca reklo je da je esktremno ponosno, naspram 34 odsto nezavisnih i samo 26 odsto demokrata.

Demokrate su u ovogodišnjoj anketi bile iznad svog najnižeg nivoa od 22 procenata, koji je zabilježen 2019. Međutim i republikanci i nezavisni su izjavili da su ekstremno ponosni na najnižem nivou otkad Galup postavlja ovo pitanje - 21 godinu.

Generalno, muškarci su češće nego žene izjavili da se osjećaju izuzetno ili veoma ponosni što su Amerikanci - 72 naspram 60 odsto. Odgovor se takođe značajno razlikovao među starosnim grupama. Čak 80 procenata starijih od 55 godina izjavilo je da su ili izuzetno ponosni ili veoma ponosni. Među onima između 35 i 54 godine, procenat je bio 64, a za one između 18 i 34 godine svega 48 odsto.

Pad povjerenja u institucije

Galup je u ponedeljak objavio svoje godišnje istraživanje o povjerenju Amerikanaca u najvažnije institucije društva, uključujući federalnu vladu, vojsku, škole, preduzeća i druge ključne sektore društva. Vijesti nisu bile ohrabrujuće.

U anketi je, prema navodima Galupa, zabilježeno „rekordno nisko” povjerenje u društvo u cjelini. U 16 kategorija, istraživanje je pokazalo oštar pad u 11, umjereni pad u još četiri, a jedna je bila nepromijenjena. Povjerenje nije poraslo ni u jednoj od njih.

Najveći pad je bio kod ljudi koji su iskazali ili „veliko“ ili „prilično“ povjerenje u predsjednika, koje se smanjilo sa već niskih 38 odsto prošle godine, na samo 23 odsto ove godine. Pad od 15 procenata odgovara padu rejtinga predsjednika Joe Bidena u drugim anketama u istom periodu.

Povjerenje u Vrhovni sud

Drugi najveći pad povjerenja je u Vrhovni sud. Prošle godine, 36 odsto ispitanika je reklo da imaju ili „veliko“ ili „prilično“ povjerenje u najviši pravosudni organ zemlje. Ove godine taj broj je tek 25 procenata.

Anketa je sprovedena prije nego što je Vrhovni sud donio niz kontroverznih odluka, uključujući ukidanje ustavnog prava na abortus, ukidanje njujorškog zakona kojim se ograničava mogućnost pojedinaca da nose skriveno vatreno oružje i blokiranje Agencije za zaštitu životne sredine da preduzima neke mjere za regulisanje gasova mkoji izazivaju efekat staklene bašte.

Teško je procijeniti koliko bi te presude uticale na rejting suda, jer, iako su ih osudili mnogi na političkoj ljevici, hvalili su ih i mnogi na političkoj desnici. Procurjeli nacrt odluke Vrhovnog suda o abortusu objavljen je prije glasanja, što je takođe moglo da utiče na rezultate.

Druge institucije

Kongres ostaje institucija u koju Amerikanci najmanje vjeruju, a oni koji izražavaju visok nivo povjerenja u zakonodavce sveli su se sa 15 na svega 7 odsto.

Policija (45%), medicinski sistem (38%), organizovana religija (31%), banke (27%) i sistem krivičnog pravosuđa (14%) su zabilježili pad rejtinga za 6 procenata u posljednjoj godini.

Istraživanje je pokazalo i pad povjerenja u medijske organizacije. Procenat ispitanika koji su prijavili visok nivo povjerenja u dnevne novine pao je sa 21 na 16 odsto. Još je gore za televizijske vijesti, gde se broj onih sa visokim nivoom povjerenja smanjio sa 16 na 11 odsto.

Jedina institucija koja nije zabilježila pad poverenja javnosti je organizovani rad. Ali čak i tamo, vijesti nisu bile baš dobre, jer je nivo povjerenja ostao na svega 28 odsto.

‘Oronula’ politika

Džon Halpin, viši saradnik u Centru za američki progres, liberalno orijentisanom "tink tenku", kaže u pisanom odgovoru za Glas Amerike da su Galupovi nalazi predstavljaju dugoročni trend.

"To nije samo odnedavna pojava", napisao je Halpin u elektornskoj poruci. „Amerikanci su zaključili da su mnoge vodeće institucije u američkom društvu ili korumpirane ili trule i da nisu uspjele da se pozabave najvećim izazovima zemlje. Finansijska kriza iz 2008. godine, rat u Iraku, ekonomska i regionalna nejednakost i porast ekstremističke politike doprinijeli su pojačanom osećaju institucionalnog opadanja”.

"'Oronulo stanje' naše politike je najveći pokretač negativnih osećanja prema zemlji", naveo je Halpin.

„Amerikanci imaju malo ili nimalo vjere da su dvije vodeće političke stranke sposobne da postignu neki konsenzus u vezi sa načinom kako bi nas vratili na pravi put i riješili niz problema - od nejednakosti i siromaštva do imigracije i kriminala“, rekao je on.

„Jedna stranka dolazi na vlast i radi nekoliko stvari kojima usrećuju svoje glasače, ali su drugi strahovito bijesni. Zatim se to promijeni, a promijene se i uloge i emocije".

Takmičenje narativa

Ijan Rou, viši saradnik na Institutu "Ameriken Enterprajz" (American Enterprise - Američko preduzetništvo), konzervativnom istraživačkom centru, rekao je za Glas Amerike da vjeruje da je veliki dio pada sentimenta građana o SAD posljedica dominantnog kulturnog narativa koji se fokusira na mane zemlje.

Posljednjih godina, kako je naveo "došlo je do prilično snažnog nametanja narativa da je zemlja suštinski opresivna, svakako kada se radi o rasi, polu ili drugim površnim karakteristikama".

"Dakle, ja mislim da taj narativ uzima svoj danak”.

Da bi se suprotstavio tom trendu, Rou savjetuje:

„Oni od nas koji imaju suprotno mišljenje moraju imati hrabrosti da zaista kažu te stvari naglas. Da su američke institucije važne, i da je i dalje važno da u određenoj mjeri imaju u sebi ugrađene alate za samopoboljšanje i samoobnavljanje".

Rou zaključuje:

„Zato smo uspjeli da pređemo sa Deklaracije o nezavisnosti u vrijeme ropstva na Ustav, na amandmane, Povelju o pravima. Sve ove stvari su omogućile zemlji da nastavi da se poboljšava, i mislim da više nas treba da se zauzme za to”.

Masakr u Chicagu nova kap u moru američkog oružanog nasilja

Masakr u Chicagu nova kap u moru američkog oružanog nasilja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Nakon višesatne potrage policija je uhapsila 22-godišnjeg muškarca - povezanog sa pucnjavom tokom parade povodom Dana Nezavisnosti u predgrađu Čikaga, u kojoj je ubijeno šest osoba, a ranjeno najmanje 30.

Promjena američke imigracijske politike

Promjena američke imigracijske politike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Očekuju se promjene u načinu na koji SAD tretira migrante duž američke južne granice nakon što se Vrhovni sud priklonio nastojanju Bidenove administracije da prekine politiku iz Trumpove ere koja je prisilila migrante da čekaju svoje datume za imigracijski sud na meksičkoj strani granice.

6 ubijenih i više od 20 ranjenih u pucnjavi na prazničnu paradu u Chicagu

USA-JULYFOURTH/SHOOTING

Šest osoba je poginulo, a najmanje 30 je raneno u pucnjavi tokom parade povodom američkog Dana nezavisnosti u predgrađu Čikaga. Osumnjičeni napadač, 22-godišnji Robert Krimo je uhapšen poslije kraće potjere, saopšto je šef policije Highland parka.

Stotine posjetitelja parade u Highland Parku - neki vidno okrvavljeni - pobjegli su s putanje parade, ostavljajući za sobom stolice, dječja kolica i deke. Vlasti nisu službeno izvijestile o bilo kakvim žrtvama, ali svjedoci su opisali da su vidjeli krvava tijela prekrivena dekama.

Zvaničnici bogatog predgrađa Čikaga, saopštili su da je po svemu sudeći pucao sa krova. Naveli su i da je poslije pucnjave pronađena puška. Gradonačelnica Hajlend parka pozvala je građane da ne izlaze napolje.

"DRŽITE SE IZVAN PODRUČJA - dopustite policiji i hitnim službama da rade svoj posao", objavio je šerifov odjel na Twitteru, dodajući da zamjenici pomažu policiji Highland Parka.

Strahovi od još jedne masovne pucnjave porasli su dok je nacija pokušavala pronaći razlog za proslavu svoje neovisnosti i veza koje je još uvijek drže zajedno. Trebao je to biti dan za odmor, okupljanje na paradama, gutanje hrenovki i hamburgera na roštilju u dvorištu i okupljanje pod krošnjama zvijezda i eksplozivnim vatrometom.

“Četvrti srpnja je sveti dan u našoj zemlji — vrijeme je da slavimo dobrotu naše nacije, jedine nacije na Zemlji utemeljene na ideji: da su svi ljudi stvoreni jednaki”, tweetao je predsjednik Joe Biden ranije u ponedjeljak . "Nemojte se zavaravati, naši najbolji dani tek su pred nama."

Mnogi su također planirali slaviti usljed ublažavanja mjera predostrožnosti protiv koronavirusa prvi put u tri godine.

Baltimore, na primjer, nastavlja s proslavom Dana neovisnosti nakon dvije godine stanke, na oduševljenje stanovnika poput Kirstan Monroe.

Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)
Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)

“Sretna sam što vidim da se središte grada ponovno okuplja, kako bi i trebalo biti”, rekla je za WBAL-TV.

Šareni zasloni, veliki i mali, osvijetlit će noćno nebo u gradovima od New Yorka do Seattlea, do Chicaga do Dallasa. Međutim, drugi će ih se odreći, osobito u zapadnim regijama pogođenim sušom i šumskim požarima.

Phoenix također ponovno prolazi bez vatrometa - ne zbog pandemije ili zabrinutosti od požara, već zbog problema s lancem opskrbe.

U emotivnim ceremonijama diljem zemlje, neki će položiti zakletvu za državljanstvo, čime će se kvalificirati za glasanje na nadolazećim izborima u sredini mandata.

Tokom ceremonije za naturalizirane građane održane u Mount Vernonu, domu Georgea Washingtona u Virginiji, ministrica financija Janet Yellen trebala je zakleti 52 osobe porijeklom iz 42 različite zemlje da su ključni za izgradnju snažne radne snage.

"Imigranti jačaju našu radnu snagu i, u tom procesu, pomažu u pokretanju otpornosti i vitalnosti našeg gospodarstva", rekla je Yellen u pripremljenim komentarima za događaj u ponedjeljak.

Zasigurno, ovo su nesigurna vremena: vreba ekonomska recesija, a nacionalna je psiha iscrpljena masovnim pucnjavama poput onih nedavno viđenih u teksaškoj osnovnoj školi i supermarketu u New Yorku.

Oštre društvene i političke podjele također su ogoljene nedavnim odlukama Vrhovnog suda kojima se poništava ustavno pravo na pobačaj i poništava njujorški zakon koji ograničava tko smije nositi oružje u javnosti.

“Dan neovisnosti ne izgleda baš kao neka proslava kada su naša osnovna prava na život, slobodu i potraga za srećom na udaru”, tvitala je državna tužiteljica New Yorka Tish James, demokratkinja. “Danas vas potičem da zamislite što bi ova nacija mogla biti ako i kada živimo u skladu s našim vrijednostima.”

Ali za mnoge je 4. srpnja također prilika da se političke razlike ostave po strani i slave jedinstvo, razmišljajući o revoluciji koja je dovela do najdugovječnije demokracije u povijesti.

"Uvijek postoji nešto što nas razdvaja ili ujedinjuje", kaže Eli Merritt, politički povjesničar sa Sveučilišta Vanderbilt čija nadolazeća knjiga prati bolno utemeljenje Sjedinjenih Država 1776. godine.

Ali on vidi saslušanja od 6. siječnja u kojima se istražuje prošlogodišnji napad na američki Kapitol kao razlog za nadu, priliku za okupljanje iza demokratskih institucija. Iako se svi Amerikanci ili njihovi izabrani predstavnici ne slažu s radom odbora, Merritt je ohrabren činjenicom da je barem donekle dvostranački s nekim republikancima koji su mu se pridružili.

“Moralna hrabrost kao mjesto gdje Amerikanci polažu nadu, spremnost da se zauzmu za ono što je ispravno i istinito usprkos negativnim posljedicama po sebe”, rekao je. “To je bitno ljepilo ustavne demokracije.”

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je, zahvaljujući konzervativnoj većini, pri kraju svog proteklog mandata donio nekoliko odluka koje su izazvale veliku pažnju javnosti jer su poništili odluke i pravila koji su bili na snazi dugo godina unazad.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG