Linkovi

Najnovije

Zašto Amerikanci slave Praznik rada u septembru?

United Auto Workers union members march in the Labor Day Parade in Detroit, Michigan, Sept. 2, 2019.
United Auto Workers union members march in the Labor Day Parade in Detroit, Michigan, Sept. 2, 2019.

Praznik rada je državni praznik, stvoren u čast američkih radnika i njihovog doprinosa ekonomiji. Mnogi Amerikanci koriste taj dan da bi proslavili kraj ljeta i iznenadili bi se kada bi saznali da taj dan vuče korijene iz radničkog pokreta sa kraja 1800-ih.

Kako je započelo obilježavanje praznika?

Tokom 1800-ih, industrijska revolucija bila je na vrhuncu, a mnogi Amerikanci su radili dvanaest sati, sedam dana u sedmici u surovim uslovima za niske plate. Čak su i mala djeca radila u fabrikama. Doslovno nijedan poslodavac nije svojim radnicima obezbjeđivao bolovanja, plaćene dane odmora ili zdravstvene beneficije.

Kako su se radnici više organizovali unutar radničkih sindikata, počeli su protestovati protiv loših i nesigurnih radnih uslova i lobirati za više beneficija od poslodavaca. Potez kojim su priznati radnici i praznik započeo je u vladama država koje su jedna po jedna donosile zakone kojima se odaje počast običnom radniku. Američki Kongres je kreirao federalni praznik, 28. juna 1894. godine, označavajući prvi ponedjeljak u septembru kao Praznik rada.

Koja je razlika između Praznika rada i Prvog maja?

I Praznik rada i Međunarodni dan radnika, ili Prvi maj, odaju počast običnom radniku. Prvi maj, koji se obilježava u većini industrijskih zemalja svijeta, započeo je zbog događaja u Sjedinjenim Državama.

U maju 1886. godine, radnici su održali demonstracije na čikaškom Haymarket Squareu, kako bi se izborili za osmosatno radno vrijeme. Na protestu je eksplodirala bomba u kojoj je poginulo sedam policajaca i četiri civila. Događaj se našao na internacionalnim naslovnicima, a dan je postao godišnja prilika za radničke proteste širom svijeta.

Zašto Amerikanci ne slave Prvi maj?

Nakon afere Haymarket, snažan protu-sindikalni pokret nastao je u Sjedinjenim Državama. Tokom godina, Prvi maj se sve više povezivao s političkom krajnjom ljevicom, dok je Praznik rada, koji se obilježava u septembru, prepoznat od strane velikog broja opština i država. Kada su Sjedinjene Države počele ozbiljno razmišljati o stvaranju nacionalnog praznika za radnike, američki predsjednik Grover Cleveland nije želio odabrati datum u maju zbog povezanosti sa bombaškim napadom na Haymarketu, pa je umjesto toga izabrao alternativni dan u septembru.

Šta Amerikanci rade na Praznik rada?

Praznik rada označava kraj ljeta i mnogi Amerikanci koriste trodnevni vikend kako bi dobili posljednji ljetni odmor za izlete u parkove i na plaže, ili provode vrijeme u dvorišnim ljetnim kuhinjama sa porodicom i prijateljima. Vikend je ujedno i veliki shopping vikend sa rasprodajama kućnih predmeta, dušeka, odjeće i školskog pribora.

Da li svi Amerikanci dobijaju slobodan dan za praznik?

Federalni radnici u Sjedinjenim Državama dobijaju slobodan dan, kao i većina u korporativnim poslovima. Međutim, mnogi radnici, posebno oni u maloprodaji, transportu i restoranskoj industriji, i dalje moraju ići na posao, s tim da neki rade više sati, nego tokom uobičajenog radnog dana.

Radnički pokret danas

Radnički pokret, koji je pokrenut u 1800-im, doveo je do značajnih promjena uslova u kojima Amerikanci rade, kao i beneficija za radnike koje su danas uobičajene, uključujući osmosatni radni dan, petodnevne radne sedmice, zdravstveno osiguranje i dane plaćenog odmora.

Posljednjih godina, američki radnički sindikati bilježe opadanje članstva, jer je globalizacija svjetske ekonomije dovela do promjene vrsta poslova uobičajenih u Sjedinjenim Državama. Sada mnogi članovi sindikata rade za lokalne, državne i federalne vlade na poslovima bijelih ovratnika, umjesto na poslovima plavih ovratnika koji su bili uobičajeni prije 100 godina.

See all News Updates of the Day

Kremlj kaže da je pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji njeno suvereno pravo

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Kremlj je saopštio u utorak da je suvereno pravo Ukrajine da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji i da Moskva ne namjerava da diktira Kijevu kako treba da pristupi tom pitanju.

Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".

"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.

Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.

"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.

Egipat razvija alternativni plan za obnovu Gaze bez prisilnog iseljavanja stanovništva

Rafah, Pojas Gaze, 16. februar 2025.
Rafah, Pojas Gaze, 16. februar 2025.

Egipat razvija plan za obnovu Pojasa Gaze koji ne bi podrazumijevao prisilno iseljavanje Palestinaca iz tog područja, dok se arapske nacije bore protiv prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa da iseli stanovnike i dozvoli Sjedinjenim Državama da preuzmu kontrolu.

Plan, prema izvještaju egipatskih državnih novina Al-Ahram, predviđa uspostavljanje "sigurnih područja" unutar teritorije gdje bi Palestinci privremeno boravili dok egipatske i druge međunarodne građevinske firme uklanjaju ruševine i obnavljaju infrastrukturu.

Tri sigurne zone bile bi određene unutar Gaze prema planu tokom početnog šestomjesečnog perioda. Izgradile bi se mobilne kućice i skloništa i pristizala bi humanitarna pomoć.

Projekat obnove – za koji se očekuje da će trajati pet godina – također bi obezbijedio desetine hiljada radnih mjesta za stanovnike Gaze, rekao je egipatski zvaničnik za AP.

Dva egipatska zvaničnika i arapski i zapadni diplomati rekli su za AP da Kairo razgovara o planu sa zvaničnicima u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Moguća pitanja finansiranja su visoko na dnevnom redu.

Dana 4. februara, Trump je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da će "SAD preuzeti Pojas Gaze i mi ćemo to uraditi kako treba. Mi ćemo ga posjedovati".

Trump je rekao da će Palestinci koji trenutno žive tamo biti trajno preseljeni u arapske zemlje u regiji i da će Sjedinjene Države predvoditi napore da se Gaza pretvori u "Rivijeru Bliskog Istoka".

Više od 2,3 miliona ljudi živi u Pojasu Gaze, iako je većina raseljena nakon 16 mjeseci napada izraelske vojske, koja je obećala da će iskorijeniti uticaj Hamasa – organizacije koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku i koja je vladala tim područjem.

Palestinci su odlučno izjavili da neće napustiti svoju domovinu.

Medijski izvještaji navode da Saudijska Arabija predvodi hitne napore arapskih nacija da razviju plan za Gazu kako bi se suprotstavili Trumpovom prijedlogu. Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su uključeni u te napore.

Egipat, Jordan i druge arapske nacije odbacile su pozive da prime stanovništvo Gaze.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara na turneju po Bliskom Istoku, izrazio je punu podršku ratnim ciljevima Izraela u Pojasu Gaze i rekao da se to "mora iskorijeniti".

"Dok god (Hamas) postoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć", rekao je Rubio na zajedničkoj konferenciji za novinare s Netanyahuom 16. februara.

Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je uglavnom okončao borbe koje su izazvane invazijom ekstremističke grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojoj je ubijeno oko 1.200 ljudi.

Ali primirje je i dalje krhko, čak i dok Hamas oslobađa izraelske taoce u zamjenu za oslobađanje zatvorenih Palestinaca iz Tel Aviva.

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Predsjednik Donald Trump kaže da želi učiniti Sjedinjene Američke Države svjetskom prijestolnicom kriptovaluta. Svoj plan sprovodi u prvim nedjeljama svog drugog predsjedničkog mandata, o cemu izvještava Michelle Quinn.

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Američki državni sekretar Marco Rubio kaže da Hamas mora biti iskorijenjen. On se susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te ponavio viziju predsjednika Donalda Trumpa o Gazi koja bi trebala biti oslobođena Hamasovog utjecaja.

Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma: Zapad će preživjeti samo ako zemlje daju prioritet nacionalnim interesima

Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa
Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u ponedjeljak da „opstanak Zapada” zavisi od toga da li zemlje daju prioritet svojim nacionalnim interesima prije nego što pruže ruku pomoći svojim susjedima.

Govoreći putem video veze na konferenciji Alijanse za odgovorno građanstvo (ARC) u Londonu, Johnson je ustvrdio da SAD mogu održati svoju „snagu i vodstvo” samo ako je njihova vanjska politika usmjerena na njene nacionalne interese.

„Stvar je zdravog razuma da svaka od naših zemalja prizna da se svaka od nas mora pobrinuti za vlastite kuće prije nego što pomognemo u brizi o susjedstvu”, rekao je Johnson.

„Dok nastojimo da učinimo Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom, ohrabrićemo sve naše prijatelje i saveznike da učine isto.”

„O tome će zavisiti opstanak Zapada.”

Johnson nije posebno pomenuo Ukrajinu u svojim komentarima.

Njegove izjave dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da će Ukrajina i Evropa biti dio "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve. Rubio je umanjio zabrinutost Evrope zbog isključenja iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u narednim danima.

Washington je poslao upitnik evropskim prijestolnicama o tome kako bi mogli doprinijeti sigurnosnim garancijama za Kijev.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG