Broj otvorenih radnih mjesta u junu je pao na 9,6 miliona, saopštilo je Sekretarijat za rad.
To je mali pad u odnosu na prošli mjesec, ali je velika razlika u odnosu na april, kada je otvoreno 10,3 miliona radnih mjesta.
Ujedno je juni i najslabiji mjesec u ovoj kategoriji u posljednje skoro dvije godine.
Vladin izvještaj pokazuje i da je broj ljudi koji su dali otkaz u junu pao sa 4,1 na 3,8 miliona, a to je još jedan pokazatelj da su se procesi na tržištu rada usporili.
Iz sistema Federalnih rezervi (FED) žele da „ohlade” tržište rada, jer ako kompanije imaju manja potraživanja za zaposlenima i opada broj ljudi koji daju otkaze u potrazi za bolje plaćenim pozicijama, poslodavci će biti pod manjim pritiskom da podignu plate i zadrže radnike.
Manja povećanja plata bi mogla da pomognu u obaranju inflacije, pošto kompanije neće morati da podižu cijene kako bi pratili rast troškova rada.
Podaci iz najnovijeg izvještaja ukazuju da na svakog nezaposlenog dolazi 1,6 radnih mjesta, što je pad u odnosu na 1,9, koliki je bio najviši prosjek ranije ove godine, iako je i dalje veći nego prije pandemije.
U petak bi američka vlada trebalo da objavi julski izvještaj o radnim mjestima, koji će pokazati koliko je još radnih mjesta otvoreno tokom tog mjeseca.
Očekuje se da će izvještaj pokazati je li stopa i nezaposlenosti pala ispod sadašnjeg nivoa od 3,6 odsto, što je najniže u skoro pola vijeka.
Također, ekonomisti predviđaju da će bi dokument mogao naznačiti da povećanje broja radnih mjesta za 200.000, dok se stopa nezaposlenosti nije promijenila, navodi FactSet, kompanija koja se bavi provjerom podataka.
Otkako je privreda prvi put počela da se oporavlja poslije pandemije, broj otvorenih radnih mjesta je „eksplodirao” - u martu 2022. dostigao je 12 miliona.
Prije pandemije, taj broj nikada nije bio veći od 7,6 miliona.
Prosječna plata je porasla za 4,6 odsto u drugom kvartalu u odnosu na isti period prošle godine, iznad tempa prije pandemije od oko tri odsto.
Iako je to odlična vijest za radnike, u FED-u su zabrinuti da, ukoliko kompanije ne postanu produktivnije, takva povećanja mogu da budu previsoka da se ostvari ciljana stopa od dva odsto inflacije.
FED je prošle nedjelje podigao svoju ključnu kratkoročnu stopu 11. put u 17 mjeseci, kako bi pokušao da obuzda inflaciju, koja je trenutno na tri odsto.
Isključujući promjenljive kategorije kao što su hrana i energenti, međutim, prema mjernim kriterijumima FED-a, stopa je porasla 4,1 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Većina ekonomista bi očekivala da takav drastičniji rast kamatnih stopa dovede do masovnih otpuštanja i povećanja nezaposlenosti.
Ali stopa nezaposlenosti se samo neznatno promijenila otkako je FED u 2022. počeo da povećava troškove zaduživanja.
Jerome Powell, predsjednik FED-a, kaže da se dugo nadao da će više kamatne stope, umjesto većeg broja otpuštenih radnika, navesti poslodavce da smanje broj radnih mjesta.
On je prošle nedelje na konferenciji za novinare rekao da je tržište radne snage „smekšalo, što bi trebalo da pomogne u suzbijanju inflacije i vraćanju na normalnije nivoe”.
Obično, kada se broj radnih mjesta smanji, kompanije otpuštaju radnike i povećavaju stopu nezaposlenosti.
Ali za sada se to ne dešava.
Izvještaj od utorka - nazvan Pregled otvaranja radnih mjesta i fluktuacije radnika, pokazao je da su otpuštanja opala u junu, na 1,53 miliona, u odnosu na 1,57 miliona u maju.
To je ispod trendova prije pandemije i ukazuje da kompanije generalno žele da zadrže osoblje.
