Linkovi

Najnovije

update

Iranski obavještajci planirali otmicu novinarke Glasa Amerike

Arhiv - Masihi Alinejad, iranska novinarka i aktivistkinja za ljudska prava, govori na biti tokom samita Žene u svijetu, u New Yorku, 12. aprila 2019.
Arhiv - Masihi Alinejad, iranska novinarka i aktivistkinja za ljudska prava, govori na biti tokom samita Žene u svijetu, u New Yorku, 12. aprila 2019.

TV voditeljca redakcije Glasa Amerike na persijskom jeziku i istaknuta kritičarka iranske vlade, koja navodi da su američke vlasti razotkrile zavjeru da bude kidnapovana, iznijela je nove detalje o cijelom slučaju, koji uključuje i navodne pokušaje da se eliminišu ona sama, i njeni popularni nalozi na društvenim medijima.

U video poruci koju je snimila u utorak, iransko-američka novinarka Malis Alinejad izjavila je da su joj agenti Federalnog istražnog biroa rekli da islamistički vladari Irana "ne samo da su željeli da se postaraju da ja fizički više ne postojim nego su hteli i da unište moje kanale na Instagramu, Facebooku, Telegramu i WhatsApp-u."

Ona je u objavi na Twitteru govorila o, kako navodi, zavjeri iranske obavještajne službe da je otmu u New Yorku.


Nešto ranije, Sekretarijat za pravosuđe saopštio je da je federalni sud u New Yorku otpečatio optužnicu protiv petorice iranskih državljana zbog navodne zavjere da kidnapuju "novinarku, autorku i aktivistkinju za ljudska prava, koja živi u Brooklynu, zbog njenog uticaja na javno mnjenje u Iranu i širom svijeta i uticala na zahtjeve za promjenama zakona i prakse iranskog režima". Sekretarijat za pravosuđe nije imenovao novinarku čija je otmica planirana.

Alinejad, koja živi u Brooklynu u New Yorku, kasnije je na društvenim mrežama potvrdila da je ona ta osoba.

U svojoj video poruci od utorka, Alinejad je rekla da joj je FBI zabranio napuštanje SAD-a zbog vlastite sigurnosti.

Ministarstvo pravosuđa, koje nadgleda FBI, odbilo je komentirati zahtjev Glasa Amerike za odgovor na Alinejadov račun o njenim nedavnim razgovorima s agentima FBI-a.

Prema optužnici, četvorica Iranaca unajmili su privatne istražitelje pod lažnim izgovorom da nadgledaju neimenovanu novinarku u Brooklynu, snimajući porodicu i kuću žrtve kao dio zavjere za odvođenje te osobe iz zemlje.

Četvorica optuženih planirali su da "nasilno odvedu željenu žrtvu u Iran, gdje bi sudbina žrtve u najboljem slučaju bila neizvjesna", rekla je američka tužiteljica za južni okrug New Yorka Audrey Strauss​.

TV voditeljca redakcije Glasa Amerike na persijskom jeziku i istaknuta kritičarka iranske vlade, koja navodi da su američke vlasti razotkrile zavjeru da bude kidnapovana, iznijela je nove detalje o cijelom slučaju, koji uključuje i navodne pokušaje da se eliminišu ona sama, i njeni popularni nalozi na društvenim medijima.

Dijeleći dalje detalje o navodnoj zavjeri za otmicu, Alinejad je za VOA rekla da ju je FBI o zavjeri prvi put obavijestio prije osam mjeseci i opisao kao prvu iransku šemu otmice na američkom tlu.

Alinejad je radila kao novinar u Iranu 2000-ih, pišući članke u kojima je razotkrivala loše upravljanje vladom i korupciju sve dok joj vlasti nisu ukinule propusnicu za štampu i zaprijetile joj hapšenjem. Iz domovine je pobjegla 2009. godine, prvo u Britaniju, prije nego što se nastanila u New Yorku 2014. godine.

U telefonskom razgovoru u utorak nakon objavljivanja optužnice, Alinejad je rekla da je u stanju šoka.

Rekla je da je radila sa Federalnim istražnim biroom (FBI) otkako joj je agencija prije osam mjeseci obratila sa fotografijama koje su napravili zavjerenici.

"Pokazali su mi da se Islamska Republika jako približila", rekla je.

Alinejad je rekla da je Iran razbijesnila objavljivanjem žena u Iranu koje protestuju zbog zakona koji zahtijevaju da se glava pokriva, kao i izvještaja o Irancima ubijenim tokom demonstracija 2019. godine.

Tužioci su u saopštenju za štampu rekli da je neimenovani novinar bio na meti Irana "zbog mobilizacije javnog mnijenja u Iranu i širom svijeta koji za cilj ima promjenu zakona i prakse režima".

Alinejad je rekla da su agenti FBI premjestili nju i njenog supruga u niz sigurnih kuća dok su istraživali slučaj.

Rekla je da se još uvijek kloni čitanja optužnice.

"Ne mogu da vjerujem da nisam sigurna ni u Americi", rekla je.

See all News Updates of the Day

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Predsjednik Donald Trump kaže da želi učiniti Sjedinjene Američke Države svjetskom prijestolnicom kriptovaluta. Svoj plan sprovodi u prvim nedjeljama svog drugog predsjedničkog mandata, o cemu izvještava Michelle Quinn.

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Američki državni sekretar Marco Rubio kaže da Hamas mora biti iskorijenjen. On se susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te ponavio viziju predsjednika Donalda Trumpa o Gazi koja bi trebala biti oslobođena Hamasovog utjecaja.

Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma: Zapad će preživjeti samo ako zemlje daju prioritet nacionalnim interesima

Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa
Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u ponedjeljak da „opstanak Zapada” zavisi od toga da li zemlje daju prioritet svojim nacionalnim interesima prije nego što pruže ruku pomoći svojim susjedima.

Govoreći putem video veze na konferenciji Alijanse za odgovorno građanstvo (ARC) u Londonu, Johnson je ustvrdio da SAD mogu održati svoju „snagu i vodstvo” samo ako je njihova vanjska politika usmjerena na njene nacionalne interese.

„Stvar je zdravog razuma da svaka od naših zemalja prizna da se svaka od nas mora pobrinuti za vlastite kuće prije nego što pomognemo u brizi o susjedstvu”, rekao je Johnson.

„Dok nastojimo da učinimo Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom, ohrabrićemo sve naše prijatelje i saveznike da učine isto.”

„O tome će zavisiti opstanak Zapada.”

Johnson nije posebno pomenuo Ukrajinu u svojim komentarima.

Njegove izjave dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da će Ukrajina i Evropa biti dio "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve. Rubio je umanjio zabrinutost Evrope zbog isključenja iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u narednim danima.

Washington je poslao upitnik evropskim prijestolnicama o tome kako bi mogli doprinijeti sigurnosnim garancijama za Kijev.

Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.

Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.

"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.

"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."

Obustavljena nova preuzimanja DeepSeeka u Južnoj Koreji

Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)
Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)

Južnokorejsko tijelo za zaštitu podataka u ponedjeljak je saopćilo da su nova preuzimanja kineske AI aplikacije DeepSeek obustavljena u zemlji nakon što je DeepSeek priznao da nije uzeo u obzir neka od pravila Agencije o zaštiti ličnih podataka.

Usluga aplikacije će biti nastavljena kada se poboljšaju u skladu sa državnim zakonom o privatnosti, saopštila je Komisija za zaštitu ličnih podataka (PIPC) na brifingu za medije.

Mjera koja je stupila na snagu u subotu ima za cilj blokiranje novih preuzimanja aplikacije, navodi agencija, iako je DeepSeek-ova web usluga i dalje dostupna u zemlji.

Kineski startup je prošle sedmice imenovao pravne zastupnike u Južnoj Koreji i priznao je da je djelimično zanemario zakon o zaštiti podataka u zemlji, saopštio je PIPC.

Italijansko tijelo za zaštitu podataka, Garante, saopštilo je prošlog mjeseca da je naredilo DeepSeeku da blokira svoj chatbot u zemlji nakon što nije riješio zabrinutost regulatora u vezi sa svojom politikom privatnosti.

DeepSeek nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Na pitanje o ranijim potezima južnokorejskih vladinih odjela da blokiraju DeepSeek, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine je rekao na brifingu 6. februara da kineska vlada pridaje veliku važnost privatnosti i sigurnosti podataka i štiti ih u skladu sa zakonom.

Portparol je također rekao da Peking nikada neće tražiti od bilo koje kompanije ili pojedinca da prikuplja ili čuva podatke kršeći zakone.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG