Najnovije
Iranski obavještajci planirali otmicu novinarke Glasa Amerike
TV voditeljca redakcije Glasa Amerike na persijskom jeziku i istaknuta kritičarka iranske vlade, koja navodi da su američke vlasti razotkrile zavjeru da bude kidnapovana, iznijela je nove detalje o cijelom slučaju, koji uključuje i navodne pokušaje da se eliminišu ona sama, i njeni popularni nalozi na društvenim medijima.
U video poruci koju je snimila u utorak, iransko-američka novinarka Malis Alinejad izjavila je da su joj agenti Federalnog istražnog biroa rekli da islamistički vladari Irana "ne samo da su željeli da se postaraju da ja fizički više ne postojim nego su hteli i da unište moje kanale na Instagramu, Facebooku, Telegramu i WhatsApp-u."
Ona je u objavi na Twitteru govorila o, kako navodi, zavjeri iranske obavještajne službe da je otmu u New Yorku.
Nešto ranije, Sekretarijat za pravosuđe saopštio je da je federalni sud u New Yorku otpečatio optužnicu protiv petorice iranskih državljana zbog navodne zavjere da kidnapuju "novinarku, autorku i aktivistkinju za ljudska prava, koja živi u Brooklynu, zbog njenog uticaja na javno mnjenje u Iranu i širom svijeta i uticala na zahtjeve za promjenama zakona i prakse iranskog režima". Sekretarijat za pravosuđe nije imenovao novinarku čija je otmica planirana.
Alinejad, koja živi u Brooklynu u New Yorku, kasnije je na društvenim mrežama potvrdila da je ona ta osoba.
U svojoj video poruci od utorka, Alinejad je rekla da joj je FBI zabranio napuštanje SAD-a zbog vlastite sigurnosti.
Ministarstvo pravosuđa, koje nadgleda FBI, odbilo je komentirati zahtjev Glasa Amerike za odgovor na Alinejadov račun o njenim nedavnim razgovorima s agentima FBI-a.
Prema optužnici, četvorica Iranaca unajmili su privatne istražitelje pod lažnim izgovorom da nadgledaju neimenovanu novinarku u Brooklynu, snimajući porodicu i kuću žrtve kao dio zavjere za odvođenje te osobe iz zemlje.
Četvorica optuženih planirali su da "nasilno odvedu željenu žrtvu u Iran, gdje bi sudbina žrtve u najboljem slučaju bila neizvjesna", rekla je američka tužiteljica za južni okrug New Yorka Audrey Strauss.
TV voditeljca redakcije Glasa Amerike na persijskom jeziku i istaknuta kritičarka iranske vlade, koja navodi da su američke vlasti razotkrile zavjeru da bude kidnapovana, iznijela je nove detalje o cijelom slučaju, koji uključuje i navodne pokušaje da se eliminišu ona sama, i njeni popularni nalozi na društvenim medijima.
Dijeleći dalje detalje o navodnoj zavjeri za otmicu, Alinejad je za VOA rekla da ju je FBI o zavjeri prvi put obavijestio prije osam mjeseci i opisao kao prvu iransku šemu otmice na američkom tlu.
Alinejad je radila kao novinar u Iranu 2000-ih, pišući članke u kojima je razotkrivala loše upravljanje vladom i korupciju sve dok joj vlasti nisu ukinule propusnicu za štampu i zaprijetile joj hapšenjem. Iz domovine je pobjegla 2009. godine, prvo u Britaniju, prije nego što se nastanila u New Yorku 2014. godine.
U telefonskom razgovoru u utorak nakon objavljivanja optužnice, Alinejad je rekla da je u stanju šoka.
Rekla je da je radila sa Federalnim istražnim biroom (FBI) otkako joj je agencija prije osam mjeseci obratila sa fotografijama koje su napravili zavjerenici.
"Pokazali su mi da se Islamska Republika jako približila", rekla je.
Alinejad je rekla da je Iran razbijesnila objavljivanjem žena u Iranu koje protestuju zbog zakona koji zahtijevaju da se glava pokriva, kao i izvještaja o Irancima ubijenim tokom demonstracija 2019. godine.
Tužioci su u saopštenju za štampu rekli da je neimenovani novinar bio na meti Irana "zbog mobilizacije javnog mnijenja u Iranu i širom svijeta koji za cilj ima promjenu zakona i prakse režima".
Alinejad je rekla da su agenti FBI premjestili nju i njenog supruga u niz sigurnih kuća dok su istraživali slučaj.
Rekla je da se još uvijek kloni čitanja optužnice.
"Ne mogu da vjerujem da nisam sigurna ni u Americi", rekla je.
See all News Updates of the Day
Osumnjičeni za ranjavanje trojice studenata palestinskog porijekla kaže da nije kriv
Jason Eaton (48), koji je uhapšen u nedjelju kao osumnjičeni za napad vatrenim oružjem na trojicu studenata palestinskog porijekla u mjestu Burlington u državi Vermont, rekao je da se ne osjeća krivim.
Policija ga sumnjiči da je izvršio zločin iz mržnje. On je u na suđenju putem video linka izjavio da nije kriv. Određeno mu je zadržavanje u zatvoru, bez kaucije.
Muškarac je u subotu uveče pucao iz pištolja i ranio tri žrtve na ulici u blizini Univerziteta Veromont, nakon čega je pobjegao, saopštila je ranije policija Burlingtona. Dvije žrtve su državljani, a treća je legalni stanovnik Sjedinjenih Država i sva trojica imaju po 20 godina.
Žrtve su neposredno prije napada razgovarale međusobno na arapskom jeziku, navodi se u izvještaju Instituta za bliskoistočno razumijevanje, neprofitne propalestinske organizacije, koja je također saopštila da je napadač otvorio vatru na trojicu muškaraca nakon što je počeo da viče na njih i da ih maltretira, što je u suprotnosti sa policijskim navodima da je ubica ispalio četiri hica bez riječi.
Dvojica momaka su u trenutku napada nosili kefiju, tradicionalni crno-bijeli karirani šal bliskoistočnog, najčešće palestinskog porijekla.
Sva trojica su diplomci vjerske škole prijatelja Ramala, privatne obrazovne institucije na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, rekle su porodice.
Dvojica ranjenih studenata posjetilo je dom porodice trećeg studenta u Burlingtonu za praznik Dana zahvalnosti.
Do pucnjave je došlo usred porasta antiislamskih i antisemitskih incidenata prijavljenih širom Sjedinjenih Država otkako je 7. oktobra počeo sukob Izraela i Hamasa.
Porodice ranjenih izdale su zajedničko saopštenje u kom su pozvale vlasti da istraže pucnjavu kao zločin iz mržnje, a u tome ih je podržao i američko-arapski komitet za borbu protiv diskriminacije.
„Porast antiarapskih i antipalestinskih osjećaja koji doživljavamo je bez presedana, a ovo je još jedan primjer da ta mržnja postaje nasilna”, kažu iz tog komiteta.
Neke informacije potiču od AP-a i Reutersa.
RS: Zapošljavanja u javnoj upravi i državnim preduzećima nisu transparentna
Umjesto da se smanjuje, broj zaposlenih u javnoj upravi u RS-u se povećava, posebno u izbornim godinama. Upozoravaju na ovo predstavnici udruženja Restart Srpska koji su nedavno pokrenuli i antikampanju protiv zloupotreba funkcije vršilaca dužnosti direktora javnih institucija.
Sigurna kuća Fondacije Lara: Više od 600 poziva od početka godine, smješteno 46 žena i djece
Podizanje nivoa svijesti društva o femicidu kao kriminološkom pojmu, adekvatna primjena zakonskog okvira Bosne i Hercegovine, nulta tolerancija nasilja, ciljevi su aktivističke zajednice.
Slonovi imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena
Konzervatori u Keniji jačaju napore da zaštite slonove i povećaju njihovu ugroženu populaciju. To je preduzeto nakon studije objavljene ranije ove godine, koja pokazuje da slonovi imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.
Glas Amerike boravio je u Kenijskom nacionalnom parku Amboseli, u kojem živi preko 2.500 slonova.
Na ogromnoj savani u parku Amboseli, krda slonova lutaju, pasu zelenu vegetaciju koja tek počinje da raste poslije smrtonosne suše u tom dijelu Afrike.
Rekordna suša usmrtila je preko 400 slonova, navodi Fond Amboseli Ekosistem, što je navelo lokalnu zajednicu Masai da pripremi mjere za zaštitu životinja.
Daniel Letureš, direktor Fonda Amboseli Ekosistem kaže da mu je bio prvi put da vidi kako umiru slonovi: "Ranije je bilo vrlo neobično naći mrtve slonove na putevima, pa smo odlučili da damo više zemlje za očuvanje, da pomognemo životinjama i također da koristimo zajednici."
Slonovi imaju važnu ulogu u ekosistemu, jer djeluju kao vrtlari. Istraživanje naučnika Univerziteta Saint Louis u SAD u januaru 2023. i njihovih kolega, ukazuje da su te ogromne životinje također važne u ublažavanju klimatskih promjena.
Ekolog Moris Njaligu objašnjava da slonovi pomažu u procesu ograničavanja ispuštanja ugljen-dioksida.
"Oni apsorbuju mnogo pašnjaka i pomažu da se transformišu šume i nisko rastinje, i u tom procesu pomažu da se skladišti ugljenik. Da nije bilo slonova, mnogo ugljen-dioksida bi se još uvijek ispuštalo u atmosferu."
Afrika je nekada bila dom za 10 miliona slonova. Ali poslije decenija krivolova i lošeg vremena zbog klimatskih promjena, njihov broj je pao na manje od pola miliona na kontinentu.
Kroz svoju inicijativu "Room tu Roam", u prevodu "Prostor za kretanje" , američki Međunarodni fond za dobrobit životinja pokušava da sačuva afričke slonove, povezivanjem njihovih lokacija u južnoj i istočnoj Africi.
"Naš fokus je saradnja sa zajednicom, učenje od njih i otkrivanje kakvi su izazovi za ljude koji žive sa divljim životinjama", objašnjava Azedin Daunes iz Međunarodnog fonda za očuvanje životinja.
Inicijativa "Prostor za kretanje" nedavno je okupila tradicionalne lidere zajednice iz istočne i južne Afrike na sastanku u Keniji radi razmjene znanja. Eksperti kažu da spajanje domorodačkih praksi sa novim pristupom može da podstakne očuvanje slonova u Africi u vezi sa klimatskim promjenama.
Alfiaz Msindazi, predstavnik Zimbabvea, ističe da je Afrika blagosloven kontinent jer još uvijek ima veliki broj divljih životinja.
"Moja molba je da nastavimo da čuvamo te divlje životinje. One su izvor prihoda, one su izvor života. Divim se kada ih vidim kako se kreću uokolo."
Veličanstvene životinje koje ne samo da izazivaju strahopoštovanje već, kažu eksperti, mogu da pomognu da se spasi planeta.
Biden će se pozvati na zakon iz doba Hladnog rata kako bi povećao medicinske zalihe
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden pozvaće se na zakon iz doba Hladnog rata kako bi povećao ulaganja u američku proizvodnju lijekova i medicinskog materijala za koje se smatra da su važni za nacionalnu odbranu, saopštila je Bijela kuća.
Takva najava dio je mjera koje je Bidenova administracija predstavila u ponedjeljak kako bi pomogla industrijskim lancima snabdijevanja i suprotstavila se višegodišnjoj historijskoj inflaciji.
Biden će ovlastiti Ministarstvo zdravlja da koristi mehanizme prema Zakonu o odbrambenoj proizvodnji iz doba Hladnog rata kako bi se omogućila veća proizvodnja za „esencijalne lijekove”, dodaje se u saopštenju Bijele kuće.
Područja ulaganja takođe obuhvataju „medicinske protivmjere”, poput formiranja zaliha koje pomažu u dijagnostifikaciji, sprječavanju ili liječenju bolesti povezanih sa hemijskim, biološkim, radiološkim ili nuklearnim napadima”.
Biden, demokrata koji se kandiduje za reizbor 2024, želi da pokaže Amerikancima da se bori sa inflacijom i da riješava široko rasprostranjenu zabrinutost u vezi sa stanjem američke ekonomije.
Šef Bidenovog Nacionalnog ekonomskog vijeća rekao je novinarima da je nestabilnost koja postoji u lancu snabdijevanja pala sa rekordnih nivoa koji je viđen tokom pandemije Covida-19, ali da je ostalo još posla.
Tokom Hladnog rata - višedecenijskog perioda nakon Drugog svjetskog rata koje je obilježilo rivalstvo SAD i Sovjetskog saveza i njihovih saveznika - Amerika je donosila određene zakone i politike kako bi povećale medicinske zalihe u slučaju sukoba.
Ovi napori su bili dio opšte strategije jačanja nacionalne sigurnosti. Neki od ključnih zakona i inicijativa u ovom kontekstu obuhvataju i Zakon o odbrambenoj proizvodnji.
Taj zakon je omogućio predsjedniku SAD da naredi industriji prioritetnu proizvodnju roba neophodnih za nacionalnu odbranu, što uključuje i medicinske proizvode.
