Linkovi

Top priča SAD

Joe Biden prihvatio demokratsku predsjedničku nominaciju

Joe Biden

Joe Biden, nakon gotovo pola stoljeća na američkoj političkoj sceni, u četvrtak navečer je prihvatio demokratsku nominaciju za traženje američkog predsjedništva na izborima 3. novembra, poručivši Amerikancima da je vrijeme da zbaci republikanskog predsjednika Donalda Trumpa nakon jednog mandata u Bijeloj kući .

"Ujedinjeni možemo i hoćemo da prebrodimo ovu sezonu tame u Americi", izjavio je Biden dok su se Sjedinjene Države suočile s neumoljivom pandemijom koronavirusa i milioni radnika izgubili su posao. "Izabrat ćemo nadu nad strahom, činjenice nad fikcijom, poštenje nad privilegiranjem."

U skoro polusatnom govoru Biden je ustvrdio da Trump "ne preuzima nikakvu odgovornost" za širenje zarazne bolesti i "odbija voditi".

"Nakon svega ovog vremena," rekao je Biden, "ovaj predsjednik još uvijek nema plan" za borbu protiv pandemije. „Nije uspio da zaštiti Ameriku. I moji kolege Amerikanci, to je neoprostivo."

Političke konvencije

Bidenov govor, iz konvencijskog centra u njegovom rodnom gradu Wilmingtonu, u državi Delaware, stigao je četvrte i posljednje večeri virtualne Demokratske nacionalne konvencije, zbirke snimaka snimljenih na vrpci i uživo koja veliča Bidena i napada na Trumpovo predsjedništvo.

Trump i Republikanci imat će druženje na svojoj virtualnoj četverodnevnoj nacionalnoj konvenciji koja počinje u ponedjeljak. Ali Trump je u četvrtak prilikom posjete Old Forgeu u Pensilvaniji, blizu Bidenovog dječačkog doma Scranton, prognozirao nadolazeće republikanske napade.

"Ako želite viziju svog života pod Bidenovim predsedništvom, razmislite o tinjajućim ruševinama u Minneapolisu, nasilnoj anarhiji Portlanda, krvlju pročišćenim pločnicima u Čikagu, i zamislite pustošenje koji dolazi u vaš grad i svaki pojedinačni grad u Americi ", Rekao je Trump pristalicama nekoliko sati uoči Bidenovog govora.

Biden, koji je 36 godina bio američki senator i osam godina potpredsjednik bivšeg predsjednika Baracka Obame, niti jednom nije spomenuo Trumpa po imenu, već je u više navrata napadao njegove tri i pol godine kao američkog vođe.

Biden je optužio Trumpa da pruža suradnju diktatorima u inozemstvu, narušavajući odnose s tradicionalnim saveznicima, prijeteći financijskoj stabilnosti mirovina i zdravstvene zaštite starijih Amerikanaca, a posebno zbog toga što nije uspio riješiti dugogodišnju zabrinutost zbog rasne nepravde u SAD-u.

Biden se prisjetio bijelog nacionalističkog marša u Charlottesvilleu u Virginiji prije tri godine u kojem su bijeli nacionalisti sa bakljama skandirali "Židovi nas neće zamijeniti ... bijeli životi su važni!" nasuprot demonstrantima koji pozivaju na rasnu jednakost.

Biden se sjetio kako je Trump ocijenio demonstracieu rekavši da postoje "vrlo fini ljudi s obje strane".

Sistemski rasizam

Sada, rekao je Biden, došlo je vrijeme da se u Sjedinjenim Državama „teško uruši naš sistemski rasizam“.

Uvijek sam vjerovao da Ameriku možete definisati jednom rečju: Mogućnosti“, rekao je Biden, „da bi u Americi svima, a mislim zaista svima, trebalo dati mogućnost da napreduju prema svojim snovima i sposobnostima koje im je Bog dao."

Biden je rekao, „Sadašnji predsjednik predugo je plašio Ameriku u tami. Previše ljutnje. Previše straha. Previše podjela."

Evo i sada, kažem vam: Ako mi povjerite predjsedavanje, privući ću najbolje od nas, a ne najgore. Ja ću biti saveznik svjetla, a ne tame“, rekao je.

Biden je rekao da ako Trump, baron nekretnina i nekadašnja reality zvijezda, ponovo pobijedi na izborima 2016., „on će biti ono što jest posljednjih četiri godine. ... On će se buditi svakog dana vjerujući da je sav posao u vezi s njim. A nikada o vama. "

Demokrati su bili prisiljeni odustati od planirane konvencije s tisućama ljudi u košarkaškoj areni u srednjozapadnom gradu Milwaukee u državi Wisconsin, zbog širenja pandemije koronavirusa koja je sada u Sjedinjenim Državama ubila ukupno 174.000 ljudi koji vode u svijetu., prema podacima sa Univerziteta Johns Hopkins.

Biden će, ako pobijedi na izborima 3. studenoga i bude inauguriran sljedećeg siječnja, navršiti 78 godina, i biti najstariji američki predsjednik ikada, prešavši Trumpa, koji ima 74 godine.

Ali Biden je pobijedio dvije desetine drugih demokrata, svi osim jednog mlađi od njega, da bi osvojio kandidaturu svoje stranke u svojoj trećoj kandidaturi za mjesto predsjednika, nakon neuspjelih pokušaja 1988. i 2008. godine.

Joe Biden and Kamala Harris
Joe Biden and Kamala Harris

Kandidat za potpredsjednika

Prije nekoliko mjeseci Biden je obećao da će izabrati ženu za svog potpredsjedničkog kandidata. Prošle je sedmice odabrao kalifornijsku senatorku Kamalu Harris, nakon višenedjeljnih provjeravanja brojnih mogućnosti. Harris je bila istorijski izbor u američkim političkim analima, prva Crnkinja i Južnoazijska Amerikanka, koja se kandiduje na nacionalnom nivou.

Biden je porazio nekoliko demokrata nizu stranačkih predizbora i zasjedanja ranije ove godine, uključujući senatora Vermonta Bernieja Sandersa, a svi su održali ove sedmice govore na konvenciji u znak podrške njemu.

Jedan od njih, poduzetnik Andrew Yang, rekao je gledaocima konvencije sinoć: "Upoznao sam i Joea i Kamalu u posljednjih godinu dana - na način na koji stvarno upoznate osobu kada su kamere isključene, gužve više nema, i tu si samo ti i oni.

Oni razumiju probleme sa kojima se suočavamo“, rekao je Yang. „Oni su roditelji i rodoljubi koji žele najbolje za našu zemlju. A ako im pružimo šansu, oni će se boriti za nas i naše porodice svakog dana."

Još jedan protivnik Baidena koji se okrenuo u podršku, bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg, rekao je: "Kažem vam da glasate protiv (Trumpa) jer je učinio loše. Više vremena provodi tweetujći nego radeći. Zaustavimo ovo čitavo žalosno poglavlje u američkoj istoriji."

Prethodnih noći, Bidenovi zagovornici, ponajviše bivši predsjednik Obama i njegova supruga, bivša prva dama Michelle Obama, napali su Trumpa kao neuspjelog američkog lidera, dok su neki istaknuti republikanci također izrazili potporu Bidenu, uključujući bivšeg guvernera Ohia Johna Kasicha i bivšeg sekretara države Colin Powella.

Brojni govornici u Demokratskoj konklavi pohvalili su Bidenovu pristojnost i običan pristup javnom životu, rekavši kako posjeduje empatiju za probleme drugih za koje su rekli da Trump nije u stanju pokazati.

Napomenuli su da je Biden u svom životu prevladao velike gubitke, uključujući smrt prve žene i mlade kćeri u saobraćajnoj nesreći 1972. godine, a nedavno, 2015. godine, smrt njegovog najstarijeg sina, bivšeg državnog tužioca države Delaware, Beau Bidena, koji je umro od raka mozga.

See all News Updates of the Day

Trump i Biden se "sudarili" u haotičnoj debati

Predsjednik Donald Trump i demokratski predsjednički kandidat Joe Biden u prvoj predsjedničkoj debati 2020. na kampusu Univerziteta Case Western Reserve u Klivlendu u Ohaju, 29. septembra 2020. (Foto: AFP/Jim Watson)

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski protivkandidat Joe Biden, bivši potpredjsednik suočili su gledišta u prvoj predsjedničkoj debati, pet nedjelja uoči izbora 3. novembra.

Prvu debatu obilježila su česta prekidanja i snažne međusobne optužbe, dok su kandidati debatovali o pandemiji koronavirusa, ekonomiji i Vrhovnom sudu.

TV duel je održan u Klivlendu u Ohaju, gradu na srednjem zapadu Amerike. Moderator debate, koju je prema procjenama pratilo 100 miliona Amerikanaca, bio je novinar kablovske mreže Fox News Chris Wallace.

Predsednik Tramp tokom prve predsedničke debate u Klivlendu, u Ohaju, 29. septembra 2020.
Predsednik Tramp tokom prve predsedničke debate u Klivlendu, u Ohaju, 29. septembra 2020.

Dvojica kandidata se nisu rukovala zbog poštovanja društvene distance, a TV duel je ubrzo postao veoma užaren, i prema ocjeni brojnih komentatora prerastao u najhaotičniju debatu u novijoj istoriji. Kandidati su se često nadvikivali, a predsjednik Trump prekidao bivšeg potpredsjednika dok je moderator Valas pokušavao da uspostavi red.

U jednom trenutku Biden je rekao Trumpu:

"Hoćeš li ućutati, čoveče?"

“Činjenica je da svi znaju da je sve što je do sada rekao jednostavno laž. Ja nisam došao ovde da ukazujem na njegove laži. Svi znaju da je on lažov", takođe je rekao Biden.

Odgovor na pandemiju

Trump i Biden počeli su veoma brzo sa međusobnim napadima, govoreći o pandemiji koronavirusa u SAD, koje sada imaju najveći broj smrtnih slučajeva na svijetu sa više od 205.000 umrlih.

Demokratski kandidat Džo Bajden u prvoj predsedničkoj debati u Klivlendu u Ohaju, 29. septembra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden u prvoj predsedničkoj debati u Klivlendu u Ohaju, 29. septembra 2020.

“Predsjednik nema plan", rekao je Biden, koji se tokom debate nekoliko puta, gledajući pravo u kameru, obratio direktno Amerikancima.

"Znao je da je virus smrtonosan i nije vam rekao o tome".

Biden je rekao da je predsjednik "čekao i čekao" da reaguje kada je virus došao do Amerike, i da su ga više brinuli ekonomija i berza nego što je radio na tome da zaustavi širenje virusa. Trump je odgovorio da njegova administracija obavlja sjajan posao i da nas "samo nekoliko nedelja dijeli od vakcine".

Vrhovni sud

Prva tema večeri bio je Trumpov prijedlog konzervativne sudije Amy Coney Barrett za Vrhovni sud, u kojem treba da zamijeni legendarnu Ruth Bader Ginsburg, koja je bila centralna ličnost liberalnog krila suda. Predsjednik Trump rekao je da je njegovo pravo i obaveza da postavi novog sudiju Branio je brzo imenovanje riječima:

"Mi smo pobijedili na izborima i zato imamo pravo da biramo", dok je demokrata Biden poručio da treba sačekati rezultat predsjedničkih izbora kako bi građani Amerike takođe imali uticaj na izbor sudije Vrhovnog suda, koji donosi odluke o najvažnijim pitanjima u zemlji, između ostalog pravu na abortus i sudbini zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti - Obamacare.

Biden je ocijenio da Trump žuri da postavi sudiju Beret kako bi ukinuo Obamaker i ostavio milione Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.

Pitanje Trumpovih poreza

Moderator Kris Valas pitao je predsjednika Trumpa o izvještaju NYT da je 2016. i 2017. godine platio samo 750 dolara u federalnom porezu na prihode.

"Platio sam milione dolara", odgovorio je Trump.

"Jedne godine sam platio 38 miliona, jedne godine sam platio 27 miliona".

Na sam dan debate, Joe Biden objavio je svoje poreske prijave za 2019. godinu, koje pokazuju da su on i njegova supruga Džil platili skoro 300.000 dolara poreza prošle godine.

Trump je odbio da odgovori koliko je tačno platio federalni porez, i insistirao na tome da je iskoristio legalne poreske olakšice na šta je Biden izjavio da je "Trump najgori predsjednik koga je ova zemlja ikada imala".

Rasni odnosi, red i zakon

Rasprava o rasnim pitanjima bila je podjednako užarena. Trumpu je postavljeno pitanje da li je spreman da osudi bjelačke supremaciste i naoružane grupe koje su doprinijele neredima na protestima protiv rasne nejednakosti širom zemlje.

"Rekao bih da skoro sve što trenutno vidimo potiče od lijevog krila, ne od desničara", konstatovao je Trump.

Trump je zatražio da se konkretno imenuju desničarske grupe koje ga, navodno, podržavaju, na šta je Biden pomenuo grupu Proud Boys (Ponosni momci) - organizaciju koja sebe opisuje kao klub "zapadnih šovinista", ali je organizacije za građanska prava tretiraju kao grupu za širenje mržnje. Trump je "Ponosnim momcima" poručio da "ustuknu, ali budu u pripavnosti" i odmah dodao:

"Ali neko mora da nešto uradi po pitanju Antife".

Antifa, odnosno anti-fašisti, je pokret ekstremne ljevice bez snažne strukture, čije pristalice ulaze u konflikt sa osobama ili institucijama koje doživljavaju kao autoritarne ili rasističke.

Ranije tokom večeri, predsjednik je optužio Joe Bidena da ima dug prema "socijalistima unutar Demokratske partije" i da će lijevo krilo stranke pokušati da ga kontroliše, na šta je Biden odgovorio:

"Ja sam Demokratska stranka sada".

Legitimitet izbora

Na kraju večeri, kada je moderator pitao obojicu kandidata da li će priznati poraz i pozvati svoje pristalice da budu mirne, u slučaju da izgube na izborima, Biden se složio da ne bi proglasio pobjedu dok svi glasovi ne budu prebrojani, i da će prihvatiti volju birača.

Predsednik Trump je ponovo izrazio sumnju da će glasanje putem pošte biti pošteno, i poručio svojim pristalicama da "idu na birališta i pažljivo posmataju šta se događa".

Klimatske promjene

Predsjednik Trump rekao je da smatra da ljudi svojim aktivnostima "donekle doprinose" klimatskim promjenama, ali da ne podržava striktnu regulativu, dijelom zbog negativnih posljedica po biznis. Na pitanje zašto je preduzeo korake kao što je povlačenje SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, Trump je ponovio svoj argument da takvi sporazumi "dovode do ogromnog skoka cijene energenata".

Lični napadi i uvrede

Tokom debate, Biden je Trampa nazvao "klovnom", "rasistom" i "Putinovim pionom".

Trump je, u jednom trenutku rekao bivšem potpredsjedniku:

"Kod tebe nema ničeg pametnog".

Joe Biden pomenuo je svog sina Boa Bidena, dok je kritikovao predsjednika Trumpa što je, navodno, pripadnike američke vojske koji su izgubili život, nazvao "luzerima". Biden je svog sina Boa, koji je preminuo od raka 2015. nazvao herojem. Trump je, međutim, diskusiju skrenuo na Bidenovog drugog sina Hantera, koga je optužio da je zaradio milione dolara u stranim zemljama, uključujući i Kinu, dok je radio kao konsultant u vrijeme dok je njegov otac bio potpredsjednik SAD.

Trump je takođe rekao da je Hanter Biden otpušten iz vojske zbog upotrebe kokaina. Biden je demantovao da je njegov sin izbačen iz vojske, a zatim se obratio direktno građanima Amerike. Rekao je da je Hanter, kao i mnogi Amerikanci danas, imao problem sa drogom, da je radio na tome i riješio problem zavisnosti.

"Ponosan sam na svog sina", dodao je.

Gosti u studiju

Debatu u studiju uživo je pratila mala grupa gledalaca, među kojima su, tradicionalno, bili gosti dvojice kandidata.

Među Trampovim gostima je bila En Dorn, čiji je suprug, penzionisani policajac, ubijen u protestima protiv rasizma u Sent Luisu u junu, budući da predsjednik u svojoj kampanji stalno naglašava temu "reda i zakona", i optužuje Bidena da toleriše anarhiju i pljačke po američkim gradovima. Još jedan Trumpov gost bio je bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani, koji je imao centralnu ulogu u pokušaju da se "iskopaju" kompromitujući podaci o Bidenovom sinu Hanteru i njegovim poslovanjima u Ukrajini.

Republikanski predsednik Donald Tramp i demokratski kandidat Džo Bajden vodili su debatu na univerzitetu Kejs Vestern Rizerv u KIlivlendu.
Republikanski predsednik Donald Tramp i demokratski kandidat Džo Bajden vodili su debatu na univerzitetu Kejs Vestern Rizerv u KIlivlendu.

Među Bidenovim gostima je bila Kristin Urkiza, čiji je otac, Trumpova pristalica, preminuo od koronavirusa nakon što je odbacio ozbiljnost pandemije. Među gostima su bili i dvoje lokalnih stanovnika: Gurni Grin, vlasnik malog preduzeća i Džejms Evanof, član sindikata radnika industrije čelika, koji predstavljaju radničke porodice za koje se Biden bori, saopšteno je iz izbornog štaba bivšeg potpredsjednika.

Biden već nedieljama održava prednost od 7 procenata nad Trumpom u nacionalnim anketama, zbog čega Trumpu preti opasnost da postane treći predsjednik u protekle četiri decenije koji je izgubio borbu za drugi četvorogodišnji mandat.

Međutim, trka je tijesna u nekoliko presudnih država zbog čega postoji i mogućnost da bi Trump mogao da ponovo osvoji manje direktnih glasova Amerikanaca - kao što je bio slučaj protiv demokrate Hilari Klinton 2016 - pa opet osvoji potrebnu većinu elektorskih glasova da odnese pobjedu.

Runda 1 od 3: Trump i Biden se suočavaju u prvoj debati

Preparations for the first presidential debate in Cleveland

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, trebali bi raspravljati u utorak navečer, pet tjedana uoči izbora 3. novembra, u prvom od tri planirana susreta licem u lice tijekom sljedećih mjesec dana .

Događaj s visokim ulozima u gradu Clevelandu, Ohio, na zapadu zemlje, dolazi u vrijeme kada je Biden tjednima na nacionalnim anketama zadržao oko 7 postotnih bodova prednosti u odnosu na Trumpa, prijeteći da će Trump postati treći američki predsjednik u posljednja četiri desetljeća koji je izgubio reizbor za drugi četverogodišnji mandat u Bijeloj kući.

Međutim, utrka je neizvjesnija u nekoliko ključnih država, što otvara mogućnost da bi Trump mogao ponovno izgubiti narodni glas - kao što se desilo protiv demokratkinje Hillary Clinton 2016. godine - i još uvijek osvojiti još svih najvažnijih državnih birača koji su odnijeli pobjedu .

Procjenjuje se da će 100 miliona Amerikanaca gledati dvojicu predsjedničkih kandidata kako se suočavaju tijekom 90 minuta u naširoko prenošenom televizijskom prijenosu uživo, suočavajući se s pitanjima novinara Fox News Chrisa Wallacea, sa oko 100 ljudi u studijskoj publici. Do sada se kandidati nisu pojavili zajedno.

Workers prepare for the first presidential debate between U.S. President Trump and Democratic nominee Biden in Cleveland, Ohio
Workers prepare for the first presidential debate between U.S. President Trump and Democratic nominee Biden in Cleveland, Ohio

Wallace je rekao da će postavljati pitanja o šest tema u 15-minutnim segmentima: evidencija kandidata; pandemija koronavirusa koja je usmrtila 204 000 ljudi u SAD-u; Trumpova nominacija konzervativne pravnice Amy Coney Barrett za Vrhovni sud; američko gospodarstvo koje je pogodila pandemija; integritet izbora; i "rasa i nasilje" u američkim gradovima.

Jedna od najnovijih tema zasigurno će također biti žarišna točka - izvještaj New York Timesa u nedjelju da je milijarder Trump 2016. godine, godine u kojoj se kandidirao za predsjednika države, i 2017. godine, prve godine, platio samo 750 dolara federalnog poreza na dohodak u uredu. Izvještaj detaljno opisuje kako je Trump, koji se često hvalio poslovnom pameću, otpisao stotine milijuna dolara poslovnih gubitaka.

Trump je izvještaj nazvao "potpuno lažnom viješću", ali Bidenova kampanja u nedjelju ga je istaknula kako bi unaprijedila svoju tvrdnju da Trump nije u kontaktu s američkim radnicima za koje tvrdi da se bori. Kampanja Biden započela je s prikazivanjem oglasa koji pokazuje da tipični učitelj u osnovnoj školi, vatrogasac, upravitelj građevina i registrirana medicinska sestra plaćaju tisuće dolara poreza godišnje, dok je Trump plaćao 750 dolara.

Rasprave u prošlim predsjedničkim kampanjama povremeno su se pokazale presudnima za ishod, no je li to slučaj ove godine, otvoreno je pitanje. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da više od 90% birača kaže da su se već odlučili i ne namjeravaju promijeniti svoj izbor.

Rano glasanje započelo je u mnogim državama, povremeno s dugačkim redovima ljudi koji su čekali da glasaju. Milijuni su zatražili ili poslali glasačke listiće kako bi izbjegli sastanak licem u lice s ostalim glasačima na dan izbora usred pandemije koronavirusa.

Trump je bez dokaza tvrdio da će nagli porast glasovanja poštom ove godine dovesti do "namještenih" izbora protiv njega, a odbio je obvezati se na mirnu tranziciju vlasti na januarskoj predsjedničkoj inauguraciji ako Biden pobijedi.

Moderator Chris Wallace of FOX News looks at the audience and asks them for silence before the third presidential debate at UNLV in Las Vegas, Oct. 19, 2016.
Moderator Chris Wallace of FOX News looks at the audience and asks them for silence before the third presidential debate at UNLV in Las Vegas, Oct. 19, 2016.

Teme koje je Wallace odabrao za raspravu odražavaju vijesti dana u Sjedinjenim Državama, iako kritičari kažu da Wallaceov opis rase i nasilja u SAD-u odražava Trumpovu tvrdnju da su prosvjedi zbog policijskog zlostavljanja manjina posljednjih mjeseci vodilii " nasilnici ", izgrednici i anarhisti.

Demokrati koji podržavaju Bidena kažu da bi se umjesto toga trebala raspravljati o sustavnom rasizmu u SAD-u i nacionalnom obračunu zemlje zbog rasnih odnosa koji su do izražaja došli u svibnju smrću crnca Georgea Floyda, dok je bio u policijskom pritvoru u Minneapolisu u Minnesoti i smrt drugih crnaca od strane policije.

Uoči njihovog susreta, Trump je doveo u pitanje Bidenovu mentalnu oštrinu i pokušao umanjiti Bidenovu debatnu vještinu, tvrdeći, bez dokaza, da je demokrat morao biti drogiran kada se njegov debatni učinak poboljšao protiv senatora iz Vermonta Bernie Sandersa, prije nego što je Sanders priznao Bidena.

"Snažno ću zahtijevati test na droge pospanog Joea Bidena prije ili nakon rasprave u utorak navečer", rekao je Trump na Twitteru. „Prirodno, pristat ću i uzeti jedan. Njegove debatne izvedbe su, najblaže rečeno, NEPOGODNE. Samo su lijekovi mogli uzrokovati ovaj nesklad ??? "

Kampanja Biden uzvratila je: „Potpredsjednik Biden namjerava svoje odgovore na raspravu dati riječima. Ako predsjednik misli da je njegova najboljia šansa u urinu, to može imati. "

Trump je uzvratio tweetom: „Joe Biden je upravo objavio da neće pristati na test na droge. Ma, pitam se zašto? "

Što se smije i ne smije

Aaron Kall, debatni trener na Sveučilištu Michigan i koautor knjige "Debatiranje Donalda", rekao je da čak i s možda manje neodlučnih glasača nego u prošlim predsjedničkim izbornim godinama, dva kandidata trebaju pokazati određenu kompetenciju za glasače .

Biden, koji danas ima 77 godina, 36 je godina bio u američkom Senatu, a osam kao potpredsjednik pod bivšim predsjednikom Barackom Obamom. Kall je rekao da Biden "mora uvjeriti neodlučne glasače da je fizički i psihički spreman na zadatak da bude predsjednik, a nošenje s trenutnim predsjednikom tijekom 90 minuta izvrstan je način za to."

"Biden mora suprotstaviti svoje iskustvo, dnevni red i viziju budućnosti predsjedniku Trumpu", rekao je Kall.

U međuvremenu, rekao je Kall, Trump (74) treba "obrazložiti zašto bi trebao biti ponovno izabran i zaslužuje još četiri godine mandata. Gospodarstvo se općenito smatra njegovom najvećom snagom u anketama, a on mora imati detaljan plan za smanjenje nezaposlenosti i povećanje gospodarskog rasta. "

Kako je zadnja faza pomoći zbog koronavirus u Kongresu zastala, Trump bi trebao iznijeti svoju specifičnu viziju toga, prema Kallu. Štoviše, iako zdravstvena zaštita nije jedna od šest tema za prvu raspravu, Trump bi "trebao moći artikulirati svoju željenu zamjenu za Zakon o pristupačnoj skrbi, jer će se to vjerojatno pojaviti tijekom dijela debate o Vrhovnom sudu", rekao je Kall.

Debatni trener rekao je da se Trump "nada da će Biden napraviti veliku diskvalificirajuću pogrešku, ali oslanjanje na protivnika da pogriješi nije zdrava strategija rasprave."

Trump često pretjeruje s tvrdnjama o dnevnim vijestima, ali Kall je rekao da Biden "mora odabrati svoje bitke u vezi s netačnostima predsjednika Trumpa, a biće ih vjerovatno mnogo".

"Nemoguće je pustiti neke stvari", rekao je Kall, "ali Biden većinu svog dragocjenog govorničkog vremena ne može potrošiti na odbranu i ispravljajućeg predsjednika Trumpa. Biden je javno izjavio kako namjerava provjeriti predsjednika Trumpa u stvarnom vremenu, ali to bi bila pogreška. "

Savjetovao je Trumpa da ne dovodi u pitanje Bidenovu mentalnu sposobnost za predsjednika.

"Ove optužbe predsjednika Trumpa prije rasprave već su smanjile očekivanja od Bidena i još više otežale zadaću debate", rekao je Kall.

"Predsjednik Trump općenito je bio uspješan u pretvaranju svojih političkih protivnika u karikature, ali puno je teže to učiniti kad netko drugi dijeli pozornicu s vama", rekao je Kall. "Predsjedniku Trumpu bilo bi bolje da napadne Obama-Bidenov rezultate, dok ga uspoređuje sa svoje posljednje četiri godine na položaju."

NY Times: Trump platio $750 poreza u 2016. i 2017.

President Donald Trump pauses while speaking during a news conference at the White House, Sept. 27, 2020, in Washington.

Predsjednik Donald Trump platio je samo 750 dolara federalnog poreza na dohodak, 2016. godine u kojoj se kandidirao za predsjednika, i 2017., prve godine u Bijeloj kući, navodi se u izvještaju objavljenom u nedjelju u The New York Timesu.

Trump, koji je žestoko štitio svoje porezne prijave i jedini je predsjednik u moderno doba koji ih nije objavio, nije platio savezni porez na dohodak u 10 u posljednjih 15 godina, navodi se u članku.

Pojedinosti o poreznim prijavama kompliciraju Trumpov opis sebe kao pronicljivog i domoljubnog poslovnog čovjeka, otkrivajući umjesto toga niz financijskih gubitaka i prihoda iz inozemstva koji bi mogli doći u sukob s njegovom odgovornošću kao predsjednika.

Otkrivanje Predsjednikovih finansija ukazala su na to da je u 2018. zaradio najmanje 434,9 milijuna američkih dolara, ali porezne prijave prijavile su 47,4 milijuna američkih dolara gubitka.

Odvjetnik Trumpove organizacije Alan Garten i glasnogovornik Trumpove organizacije nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom Associated Pressa o izvješću.

Garten je za Times rekao da je Trump platio milijun poreza i da se "čini da je većina, ako ne i sve činjenice, netačne". Trump je odbacio izvještaj na presici u nedjelju.

Govoreći na konferenciji za novinare u nedjelju u Bijeloj kući, Trump je odbacio izvještaj kao "lažnu vijest" i tvrdio da je platio porez, iako nije dao nikakve detalje. Također je obećao da će se podaci o njegovim porezima "svi otkriti", ali nije ponudio vremenski okvir za njihovo otkrivanje. Slična obećanja dao je i tijekom kampanje 2016., ali nikada ih nije ispunio.

Zapravo, predsjednik je podigao sudske sporove protiv onih koji traže pristup njegovim povratcima, uključujući američki Zastupnički dom, koji tuži za pristup Trumpovim poreznim prijavama kao dio kongresnog nadzora.

Otkrivanje podataka, za koje je Times rekao da potječu iz podataka poreznih prijava iz proteklih dva desetljeća, dolazi samo nekoliko dana prije prve predsjedničke rasprave u utorak i nekoliko tjedana prije podijeljenih izbora protiv demokrata Joea Bidena.

Tijekom svoje prve dvije godine predsjedništva, Times je izvijestio da je Trump od inozemnih operacija primio 73 milijuna dolara, što je uz njegova golf imanja u Škotskoj i Irskoj uključivalo i tri milijuna s Filipina, 2,3 milijuna iz Indije i milijun iz Turske. Predsjednik je 2017. godine platio 145.400 dolara poreza u Indiji i 156.824 dolara na Filipinima, u usporedbi sa samo 750 američkih dolara poreza na dohodak.

Trump je pronašao više načina da smanji svoje porezne račune, navodi se u članku. Poduzeo je porezne olakšice na osobne troškove poput stanovanja, zrakoplova i 70.000 dolara za oblikovanje frizure dok je snimao "Šegrta". Čini se da su gubici u poslovima s nekretninama u isključivom vlasništvu i upravljanjem Trumpa nadoknadili prihod od njegovog udjela u "Šegrtu" i drugim subjektima s više vlasnika.

Tijekom prve dvije godine svog predsjedništva, u članku se navodi da se Trump oslanjao na porezne olakšice za poslovanje kako bi smanjio svoje porezne obveze. Times je rekao da su mu kreditni ulozi za poslovna ulaganja u vrijednosti od 9,7 milijuna dolara koji su predani nakon što je Trump zatražio produljenje za podnošenje poreza omogućili smanjenje prihoda i plaćanje po samo 750 dolara u 2016. i 2017. godini

Uplate poreza na dohodak pomažu u financiranju američkih vojnih i domaćih programa.

Trump je, počevši od 2010. godine, zatražio i primio povrat poreza na dohodak koji je iznosio 72,9 milijuna dolara, što je Times rekao da je srž tekuće revizije IRS-a. Predsjednik je odbio objaviti porez pozivajući se na reviziju.

Richard Neal, D-Mass., Predsjedavajući Odbora za puteve i sredstva koji je bezuspješno pokušao dobiti Trumpovu poreznu evidenciju, rekao je da izvješće Timesa čini još važnije da njegov odbor dobije dokumente.

"Čini se da je predsjednik iskoristio porezni zakon u svoju korist i koristio pravne borbe kako bi odgodio ili izbjegao plaćanje onoga što duguje", napisao je Neal u izjavi. "Sada je Donald Trump šef agencije koju smatra protivnikom. Nužno je da IRS-ov program predsjedničke revizije ostane bez uplitanja."

Garten je u izjavi za novinsku organizaciju rekao da je predsjednik "platio desetke milijuna dolara osobnog poreza saveznoj vladi, uključujući milijune osobnih poreza od najave kandidature 2015. godine".

New York Times rekao je da je odbio otkriti Gartenu porezne prijave kako bi zaštitio svoje izvore.

Hoće li Senat potvrditi imenovanje u Vrhovni sud prije izbora?

People wait for the casket of the late Supreme Court Justice Ruth Bader Ginsburg to arrive at the U.S. Supreme Court in Washington.

Američki zakonodavci borili su se kroz burnu političku godinu na Capitol Hillu koja je uključivala suđenje za opoziv Senata, pandemiju i najveći paket pomoći u povijesti SAD-a.

S nominacijom predsjednika Donalda Trumpa sutkinje Amy Coney Barrett u subotu za popunu upražnjenog mjesta preminule sutkinje Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, zastupnici se sada suočavaju s povijesnom bitkom za potvrdu, samo nekoliko tjedana prije predsjedničkih izbora 3. studenog.

Glasanje u Senatu ne bi samo zacementiralo 6-3 konzervativnu većinu na sudu, već će vjerojatno i potaknuti glasače obje stranke, od kojih će mnogi sudjelovati u prijevremenom glasovanju nakon što proces potvrde bude započeo. Predsjednica senatskog odbora za pravosuđe Lindsey Graham rekla je u subotu da će saslušanja započeti u ponedjeljak, 12. oktobra.

Nominacija za Vrhovni sud mogla bi biti poticaj za Trumpa, koji trenutno zaostaje za demokratskim predsjedničkim kandidatom Joeom Bidenom na anketama u većini ključnih država. Trump je imenovanje konzervativnih sudaca koji bi mogli poništiti ključne odluke o pravima na pobačaj i homoseksualnim brakovima postavio središnjim dijelom njegovog obraćanja biračima. 2016. jedna četvrtina glasača koji su podržali Trumpa rekla je da je sposobnost predsjednika da nominira suce Vrhovnog suda važan čimbenik u njihovom glasanju.

Predsjednik Donald Trump vodio je kampanju 2016. godine, a opet kampanjom obećava imenovanje sudaca na savezne sudove i sudaca Vrhovnog suda SAD-a koji su tekstualisti i originalisti koji zakon tumače na temelju onoga što on kaže, a ne na temelju onoga što bi oni poželjeli da kaže", rekao je republikanski senator Mike Lee za ABC's This Week u nedjelju.

No nominacija će također mobilizirati Demokratske glasače koji kažu kako spremnost Republikanaca da krenu s potvrdom tako blizu izbora otkriva njihovo licemjerje.

2016. čelnik senatske većine Mitch McConnell nije prihvatio kandidata za predsjednika Baracka Obamu, suca Merricka Garlanda, rekavši: "Sve što radimo slijedi dugogodišnju tradiciju neispunjavanja nominacije usred predsjedničke godine."

McConnell je u petak za Fox News rekao da nije bilo ničeg neprimjerenog u tome što je nominirani za predsjednika Trumpa ove rasprave dobio potvrdu saslušanja, jer republikanci imaju kontrolu nad Senatom.

Amy Coney Barret, Washington DC, 26 September 2020. (Foto: Reuters)
Amy Coney Barret, Washington DC, 26 September 2020. (Foto: Reuters)

Posljednjih desetljeća kandidatima za Vrhovni sud trebalo je u prosjeku 67 dana da prijeđu od nominacije do potvrde. Kad rasprave za Barrett započnu 12. listopada, do dana izbora bit će 23 dana. Kongresni demokrati kritizirali su Trumpa i senatske republikance zbog ubrzavanja vremenskog okvira za potvrdu uoči izbora.

Ovo je zasigurno legitimno za njega da nominira. Također znamo da je iz zapisnika u Senatu jasno da između srpnja i studenog godine predsjedničkih izbora nikada nije bilo potvrde pravde Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nikad se - ni sa jednom strankom - to nije dogodilo”, rekla je demokratska senatorica Debbie Stabenow za Fox News u nedjelju.

Studija Brookings Instituta o potvrdama Vrhovnog suda u post-građanskom ratu pokazuje da su do 2016. sva mjesta u izbornim godinama bila popunjena potvrdama ili imenovanjima za odmor.

Republikanski senator Roy Blunt rekao je za NBC’s Meet the Press u nedjelju da nije bilo proturječnosti u Senatskom pravosudnom odboru pod vodstvom republikanaca, smatrajući Trumpovog kandidata tako blizu izbora.

„Petnaest puta u povijesti zemlje kada je bilo slobodno mjesto u pravosuđu, u izbornoj godini i kada su predsjednik i Senat bili u političkom dogovoru, tada gotovo uvijek ispunjavaju te dvije obveze. A ako nije nilo dogovora, to nikada nisu uradili”, rekao je Blunt.

Prema anketnom siteu Five Thirty-Eight, 52% Amerikanaca kaže da bi upražnjeno mjesto trebao popuniti pobjednik na predsjedničkim izborima.

Ali Trump je također izričito vezao nominaciju za Vrhovni sud s rezultatima izbora, sugerirajući da će za rješenje sukoba oko glasova trebati sjesti deveti sudac.

"Mislim da će ovo završiti na Vrhovnom sudu", rekao je Trump o izborima prošlog tjedna. “I mislim da je vrlo važno da imamo devet sudaca. Bolje je da idete prije izbora, jer mislim da će ta prevara koju vuku demokrati - to je prevara - prijevara biti pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država. I mislim da situacija sa 4-4 nije dobra situacija."

Na temelju Trumpovih komentara, "bič" senatske manjine Dick Durbin rekao je da bi bilo dobro da se Barrett izuzme iz bilo kojih slučajeva povezanih s izborima ako bude potvrđena.

Sen. Dick Durbin
Sen. Dick Durbin

"To bi dokazalo činjenicu da ona želi biti korektna u rješavanju ovoga", rekao je senator Durbin za ABC's This Week. "Zašto? Budući da je ovaj predsjednik otvoreno i nečuveno rekao da misli da neće prihvatiti presudu o izborima i da će jasno staviti do znanja da popunjava ovo mjesto na Vrhovnom sudu kako bi bio siguran da će mu dati prednost ako postoji bilo kakvo izborno nadmetanje. To je nečuveno. Nijedan predsjednik to nikada nije rekao u povijesti naše nacije."

Čini se da je McConnell osigurao dovoljno glasova za potvrdu Barrett iako su republikanski senatori Susan Collins i Lisa Murkowski rekli da neće glasati za kandidata za Vrhovni sud prije izbora.

Kongresni demokrati imaju nekoliko mogućnosti da zaustave postupak potvrde. No, nominaciju koriste kako bi istakli ključna pitanja na predstojećim izborima, uključujući upozorenje da bi Barrett mogla pomoći srušiti Zakon o pristupačnoj njezi.

Predsjedateljica doma Nancy Pelosi sugerirala je da Trump žuri s nominacijom ne samo da posjedne Barrett uoči izbornog dana, već i da bi se osiguralo njezino mjesto kada se očekuje da Vrhovni sud 10. studenog sasluša slučaj o Zakonu o pristupačnoj njezi.

"Žalosno je što bi predsjednik sa toliko nepoštovanja požurio u ovo", rekla je Pelosi u nedjelju za CNN's State of Union. “Ali bez obzira na to, šta je tu je, to glasanje, protuotrov za njegovo što god čini je da se glasa, glasa, glasa, i glasa za pristupačnu skrb. Glasajte za svoje postojeće stanje. Glasajte za svoju sigurnost. Glasajte za svoje zdravlje."

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif. speaks during a news conference Thursday, Sept. 24, 2020 on Capitol Hill in Washington. (AP Photo/Jose Luis Magana)
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif. speaks during a news conference Thursday, Sept. 24, 2020 on Capitol Hill in Washington. (AP Photo/Jose Luis Magana)

Senator Durbin priznao je u nedjelju da demokrati nemaju "srebrni metak" za usporavanje rasprave o Barrettu.

"Možemo ga usporiti možda nekoliko sati, možda najviše dana, ali ne možemo zaustaviti ishod", rekao je Durbin za ABC's This Week. „Bilo je dvoje republikanaca koji su se već oglasili - senatori Murkowski i Collins - koji su rekli da neće podržati ovaj postupak prije izbora. Ako dvoje drugih tijekom rasprave odluče ustati i zauzeti isti stav, tada bismo mogli imati drugačije vrijeme, možda i drugačiji ishod."

Graham je za Fox News rekao kako očekuje da će nominacija biti potvrđena iz Senatskog pravosudnog odbora do 26. oktobra, dajući McConnellu priliku da zakaže puno glasanje Senata samo nekoliko dana prije izbora.

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda

Predsjednik SAD Donald Trump objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG