Linkovi

Top priča SAD

Joe Biden prihvatio demokratsku predsjedničku nominaciju

Joe Biden

Joe Biden, nakon gotovo pola stoljeća na američkoj političkoj sceni, u četvrtak navečer je prihvatio demokratsku nominaciju za traženje američkog predsjedništva na izborima 3. novembra, poručivši Amerikancima da je vrijeme da zbaci republikanskog predsjednika Donalda Trumpa nakon jednog mandata u Bijeloj kući .

"Ujedinjeni možemo i hoćemo da prebrodimo ovu sezonu tame u Americi", izjavio je Biden dok su se Sjedinjene Države suočile s neumoljivom pandemijom koronavirusa i milioni radnika izgubili su posao. "Izabrat ćemo nadu nad strahom, činjenice nad fikcijom, poštenje nad privilegiranjem."

U skoro polusatnom govoru Biden je ustvrdio da Trump "ne preuzima nikakvu odgovornost" za širenje zarazne bolesti i "odbija voditi".

"Nakon svega ovog vremena," rekao je Biden, "ovaj predsjednik još uvijek nema plan" za borbu protiv pandemije. „Nije uspio da zaštiti Ameriku. I moji kolege Amerikanci, to je neoprostivo."

Političke konvencije

Bidenov govor, iz konvencijskog centra u njegovom rodnom gradu Wilmingtonu, u državi Delaware, stigao je četvrte i posljednje večeri virtualne Demokratske nacionalne konvencije, zbirke snimaka snimljenih na vrpci i uživo koja veliča Bidena i napada na Trumpovo predsjedništvo.

Trump i Republikanci imat će druženje na svojoj virtualnoj četverodnevnoj nacionalnoj konvenciji koja počinje u ponedjeljak. Ali Trump je u četvrtak prilikom posjete Old Forgeu u Pensilvaniji, blizu Bidenovog dječačkog doma Scranton, prognozirao nadolazeće republikanske napade.

"Ako želite viziju svog života pod Bidenovim predsedništvom, razmislite o tinjajućim ruševinama u Minneapolisu, nasilnoj anarhiji Portlanda, krvlju pročišćenim pločnicima u Čikagu, i zamislite pustošenje koji dolazi u vaš grad i svaki pojedinačni grad u Americi ", Rekao je Trump pristalicama nekoliko sati uoči Bidenovog govora.

Biden, koji je 36 godina bio američki senator i osam godina potpredsjednik bivšeg predsjednika Baracka Obame, niti jednom nije spomenuo Trumpa po imenu, već je u više navrata napadao njegove tri i pol godine kao američkog vođe.

Biden je optužio Trumpa da pruža suradnju diktatorima u inozemstvu, narušavajući odnose s tradicionalnim saveznicima, prijeteći financijskoj stabilnosti mirovina i zdravstvene zaštite starijih Amerikanaca, a posebno zbog toga što nije uspio riješiti dugogodišnju zabrinutost zbog rasne nepravde u SAD-u.

Biden se prisjetio bijelog nacionalističkog marša u Charlottesvilleu u Virginiji prije tri godine u kojem su bijeli nacionalisti sa bakljama skandirali "Židovi nas neće zamijeniti ... bijeli životi su važni!" nasuprot demonstrantima koji pozivaju na rasnu jednakost.

Biden se sjetio kako je Trump ocijenio demonstracieu rekavši da postoje "vrlo fini ljudi s obje strane".

Sistemski rasizam

Sada, rekao je Biden, došlo je vrijeme da se u Sjedinjenim Državama „teško uruši naš sistemski rasizam“.

Uvijek sam vjerovao da Ameriku možete definisati jednom rečju: Mogućnosti“, rekao je Biden, „da bi u Americi svima, a mislim zaista svima, trebalo dati mogućnost da napreduju prema svojim snovima i sposobnostima koje im je Bog dao."

Biden je rekao, „Sadašnji predsjednik predugo je plašio Ameriku u tami. Previše ljutnje. Previše straha. Previše podjela."

Evo i sada, kažem vam: Ako mi povjerite predjsedavanje, privući ću najbolje od nas, a ne najgore. Ja ću biti saveznik svjetla, a ne tame“, rekao je.

Biden je rekao da ako Trump, baron nekretnina i nekadašnja reality zvijezda, ponovo pobijedi na izborima 2016., „on će biti ono što jest posljednjih četiri godine. ... On će se buditi svakog dana vjerujući da je sav posao u vezi s njim. A nikada o vama. "

Demokrati su bili prisiljeni odustati od planirane konvencije s tisućama ljudi u košarkaškoj areni u srednjozapadnom gradu Milwaukee u državi Wisconsin, zbog širenja pandemije koronavirusa koja je sada u Sjedinjenim Državama ubila ukupno 174.000 ljudi koji vode u svijetu., prema podacima sa Univerziteta Johns Hopkins.

Biden će, ako pobijedi na izborima 3. studenoga i bude inauguriran sljedećeg siječnja, navršiti 78 godina, i biti najstariji američki predsjednik ikada, prešavši Trumpa, koji ima 74 godine.

Ali Biden je pobijedio dvije desetine drugih demokrata, svi osim jednog mlađi od njega, da bi osvojio kandidaturu svoje stranke u svojoj trećoj kandidaturi za mjesto predsjednika, nakon neuspjelih pokušaja 1988. i 2008. godine.

Joe Biden and Kamala Harris
Joe Biden and Kamala Harris

Kandidat za potpredsjednika

Prije nekoliko mjeseci Biden je obećao da će izabrati ženu za svog potpredsjedničkog kandidata. Prošle je sedmice odabrao kalifornijsku senatorku Kamalu Harris, nakon višenedjeljnih provjeravanja brojnih mogućnosti. Harris je bila istorijski izbor u američkim političkim analima, prva Crnkinja i Južnoazijska Amerikanka, koja se kandiduje na nacionalnom nivou.

Biden je porazio nekoliko demokrata nizu stranačkih predizbora i zasjedanja ranije ove godine, uključujući senatora Vermonta Bernieja Sandersa, a svi su održali ove sedmice govore na konvenciji u znak podrške njemu.

Jedan od njih, poduzetnik Andrew Yang, rekao je gledaocima konvencije sinoć: "Upoznao sam i Joea i Kamalu u posljednjih godinu dana - na način na koji stvarno upoznate osobu kada su kamere isključene, gužve više nema, i tu si samo ti i oni.

Oni razumiju probleme sa kojima se suočavamo“, rekao je Yang. „Oni su roditelji i rodoljubi koji žele najbolje za našu zemlju. A ako im pružimo šansu, oni će se boriti za nas i naše porodice svakog dana."

Još jedan protivnik Baidena koji se okrenuo u podršku, bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg, rekao je: "Kažem vam da glasate protiv (Trumpa) jer je učinio loše. Više vremena provodi tweetujći nego radeći. Zaustavimo ovo čitavo žalosno poglavlje u američkoj istoriji."

Prethodnih noći, Bidenovi zagovornici, ponajviše bivši predsjednik Obama i njegova supruga, bivša prva dama Michelle Obama, napali su Trumpa kao neuspjelog američkog lidera, dok su neki istaknuti republikanci također izrazili potporu Bidenu, uključujući bivšeg guvernera Ohia Johna Kasicha i bivšeg sekretara države Colin Powella.

Brojni govornici u Demokratskoj konklavi pohvalili su Bidenovu pristojnost i običan pristup javnom životu, rekavši kako posjeduje empatiju za probleme drugih za koje su rekli da Trump nije u stanju pokazati.

Napomenuli su da je Biden u svom životu prevladao velike gubitke, uključujući smrt prve žene i mlade kćeri u saobraćajnoj nesreći 1972. godine, a nedavno, 2015. godine, smrt njegovog najstarijeg sina, bivšeg državnog tužioca države Delaware, Beau Bidena, koji je umro od raka mozga.

See all News Updates of the Day

Biden: Ekonomska kriza se produbljuje, potrebna smjela akcija

U.S. President Joe Biden speaks about his administration's plans to respond to the economic crisis during a coronavirus disease (COVID-19) response event in the State Dining Room at the White House in Washington, U.S., January 22, 2021. REUTERS/Jonathan

Predsednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je u petak da se ekonomska kriza u zemlji produbljuje i da vlada mora sada da preduzme veliku akciju da bi pomogla Amerikancima koji su u teškoj situaciji.

"Vlada mora da djeluje odlučno i smjelo da pomogne Amerikancima čije su zarade smanjene i koji jedva sastavljaju kraj sa krajem", rekao je Biden u Bijeloj kući tokom predstavljanja ekonomskog plana za saniranje posljedica pandemije koronavirusa.

Predsjednik je rekao da njegov plan, u iznosu od gotovo dvije hiljade milijardi dolara, ima podršku biznisa, radničkih sindikata, Wall streeta i vodećih kompanija.

"Veliki dio Amerike pati. Virus se naglo širi. Porodice su gladne. Ljudi su u opasnosti da budu izbačeni iz domova. Ponovo se zatvaraju radna mjesta. Moramo da preduzmemo nešto", rekao je Biden.

Takođe je poručio da će "ako budemo djelovali sada, ekonomija biti snažnija i kratkoročno i dugoročno".

Biden, koji je predložio novi paket ekonomske pomoći zbog pandemije u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, pokušava da uredbama ublaži poteškoće s kojima se Amerikanci suočavaju dok se u Kongresu pregovara o njegovom prijedlogu.

Borba protiv pandemije koronavirusa je trenutno prioritet nove administracije u Washingtonu. Recesija izazvana pandemijom teško je pogodila Amerikance - oko 16 miliona trenutno prima neku vrstu pomoći za nezaposlene, dok 29 miliona nema dovoljno hrane.

Žene, manjine i radnici u uslužnom sektoru koji imaju niske zarade su naročito teško pogođeni pandemijom, dok je nezaposlenost među Afroamerikancima i hispancima veća nego među bijelcima.

Direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće Brajan Dis rekao je da je "ovo opasan trenutak za ekonomiju", da uredbe nisu zamjena za sveobuhvatni paket pomoći, ali da će "obezbijediti ključnu podršku milionima američkih porodica".

U prvoj uredbi, Biden će od Sekretarijata za finansije tražiti da razmotri korake za poboljšanje isplate ranije odobrene jednokratne novčane pomoći.

"Mnogi Amerikanci suočavali su se sa problemima tokom isplate prve runde direktne novčane pomoči, a do 8 miliona domaćinstava nije dobilo čekove izdate u martu", navodi se u dopisu Bijele kuće.

Biden će takođe pokušati da poboljša pristup hrani za milione djece koja propuštaju obroke zato što su škole zatvorene zbog pandemije.

Predsjednik će od Sekretarijata za poljoprivredu zatražiti da razmotri nove smjernice o povećanju pomoći porodicama koje zavise od škola da bi obezbijedile glavni obrok za djecu. Porodice sa troje djece mogle bi da primaju dodatnu pomoć od više od 100 dolara svaka dva mjeseca.

Bidenovom drugom uredbom biće obnovljeno pravo na kolektivno pregovaranje i zaštitu radnika, ukidanjem tri uredbe koje je prethodno donio bivši predsjednik Donald Trump. Uredbom će biti promovisana i minimalna cijena rada od 15 dolara na sat.

Trenutni minimalac, utvrđen na federalnom nivou, je 7.25 od 2009. godine. Biden takođe planira da ukine Trumpovu uredbu koja je federalnim agencijama omogućavala da mnoge zaposlene sa dugogodišnjim iskustvom premjesti u kategoriju bez zaštite zaposlenja, zbog čega su bili u većoj opasnosti da budu otpušteni.

Pitanje klimatskih promjena vraća se u Bijelu kuću

FILE- Protesters gather outside the White House in Washington to protest President Donald Trump's decision to withdraw the Unites States from the Paris climate change accord, June 1, 2017.

Predsjednik Joe Biden odmah je počeo preokretati politiku Trumpove administracije o klimatskim promjenama s jednim od 17 izvršnih naloga potpisanih u srijedu nakon njegove inauguracije.

To je dodatak koraku za ponovno pridruživanje Pariškom sporazumu o ograničavanju stakleničkih plinova koji mijenjaju klimu.

Nakon četiri godine nezainteresiranosti za to pitanje, uredba poziva sve savezne agencije "da odmah počnu raditi na suočavanju s klimatskom krizom".

Među njegovim diktatima je otkazivanje naftovoda Keystone XL, projekt koji je možda više od bilo kojeg drugog postao simbol uspona i padova klimatske politike tokom protekle tri administracije.

FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.
FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.

Keystone XL želi povezati jame s pijeskom od katrana u kanadskoj provinciji Alberta s rafinerijama sirove nafte na jugu Sjedinjenih Država. Ovom muljevitom ulju potrebno je više energije za vađenje i pročišćavanje od standardne sirove nafte, pa je njegov ukupni utjecaj na klimu čak veći od utjecaja standardnih fosilnih goriva.

Grupe za zaštitu okoliša oštro su se usprotivile cjevovodu. Nagovorili su tadašnjeg predsjednika Baracka Obamu da projekt ubije 2015. godine.

Energetska dominacija

U pregledu svoje agende "energetske dominacije", tadašnji predsjednik Donald Trump oživio je Keystone XL izvršnom uredbom potpisanom samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost 2017. godine.

Trump je dosljedno favorizirao domaću proizvodnju fosilnih goriva u odnosu na ekološke propise. Olabavio je pravila o curenju snažnog metana i stakleničkih plinova iz razvoja nafte i prirodnog plina. Smanjio je kopneno područje zaštićeno nacionalnim spomenicima kako bi omogućilo više crpljenja energije. Oslabio je standarde učinkovitosti za uređaje i vozila, rekavši da su standardi poskupljuju ove predmete.

Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.
Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.

Bidenova izvršna uredba započinje proces preokretanja tih politika. Njime se nalaže šefovima agencija da razmotre "suspendiranje, reviziju ili ukidanje" Trumpovih pravila.

Sve u svemu, Trumpova administracija olabavila je više od 100 ekoloških pravila, navodi The New York Times.

Bidenova naredba sugerira da su se sva vratili na stol. Ovlašćuje sve agencije "da odmah izvrše reviziju općih propisa i drugih radnji tokom posljednje četiri godine" koje se bave klimom i okolišem.

Ubijanje Keystone XL cjevovoda. Opet

U cjelini, cjevovod bi bio jedan maleni dio masivnog američkog energetskog sistema, koji generira više stakleničkih plinova od bilo koje druge zemlje, osim Kine.

Ali u vrijeme kada se Sjedinjene Države žele vratiti za stol prema pariškom klimatskom sporazumu, naredba kaže da bi naftovod "potkopao američko klimatsko vodstvo potkopavanjem vjerodostojnosti i utjecaja Sjedinjenih Država u poticanju drugih zemalja na ambiciozne klimatske akcije ."

FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.
FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.

Klub Sierra, glavna skupina za zaštitu okoliša, nazvao je Bidenov nalog "ogromnom i teškom pobjedom".

Američka gospodarska komora, predstavljajući velik dio američkih poduzeća, nazvala je to "politički motiviranom odlukom" koja će "naštetiti potrošačima i hiljade Amerikanaca ostaviti bez posla".

Nisu, međutim, svi Bidenovi postupci izazvali bijes poslovne zajednice. U odvojenoj izjavi, američka komora je rekla da "pozdravlja akciju predsjednika Bidena za ponovno pridruživanje pariškom klimatskom sporazumu".

Poslovne skupine nisu podržale sva Trumpova odstupanja, pa se možda neće protiviti ponovnom pooštravanju.

Glavne naftne kompanije usprotivile su se slabljenju pravila o curenju metana. Proizvođači automobila podijelili su se oko Trumpovih pravila o učinkovitosti vozila.

Također, mnoga Trumpova pravila osporavaju se na sudu. Bidenova naredba kaže da ih državni odvjetnik ne mora braniti.

Zagrijavanje

Potpisujući naredbu, Biden je priznao da su te izvršne radnje "polazišta" i da će trebati učiniti još mnogo toga. Ubrzo.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu 2020. godina bila je druga najtoplija zabilježena, u rangu sa 2016. Svih sedam najtoplijih godina na planetu dogodilo se od 2014. godine.

Glaciers in China
Glaciers in China

Sjedinjene Države nisu na putu da ispune svoje obećanje u Parizu da će emisije stakleničkih plinova smanjiti za 26% -28% ispod razine iz 2005. do 2025. Stručnjaci kažu da čak ni svjetske obveze prema Pariškom sporazumu nisu dovoljne za otklanjanje potencijalno katastrofalnih razina globalne zagrijavanje.

Biden je predložio agresivan program za borbu protiv klimatskih promjena, ali samo izvršne naredbe neće biti dovoljne. Trebat će mu Kongres za donošenje zakona.

Uz usku demokratsku većinu u Domu i ravnomjerno podijeljen Senat, zadatak neće biti lak. Republikanci iz država koje proizvode fosilna goriva izrazili su svoje protivljenje.

Bidenove politike "od prvog dana naštetile su američkim radnicima i našem gospodarstvu", izjavila je senatorica iz zapadne Virginije Shelley Moore Capito.

Njegova izvršna naredba "dolazi na štetu siromašnih i ruralnih obitelji koje se oslanjaju na industrije kojima se suprotstavljaju liberalne ekološke skupine", rekla je. "Moji birači i ja nismo zaboravili štetu koju je ovaj pristup donio pod Obaminom administracijom."

Biden traži produženje sporazuma o nuklearnom naoružanju sa Rusijom

Predsjednik SAD u Bijeloj kući, 21. januar 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik SAD Joe Biden tražiće da se sporazum sa Rusijom o kontroli nuklearnog naoružanja "Novi START" produži za pet godina, potvrdila je portparolka Bijele kuće Džen Psaki.

Odluka, koju je prvo objavio dnevnik Washington Post, morala je da bude brzo donesena zato što je sporazum, koji ogranačava broj strateških nuklearnih bojevih glava u SAD i Rusiji na po 1.550, istče 5. februara.

Agencija Reuters prethodno je prenijela da su članovi Kongresa obaviješteni o Bidenovoj odluci.

Uz smanjenje arsenala strateškog nuklearnog oružja na najniži nivo posljednjih više decenija, "Novi START" takođe ograničava broj projektila koji se ispaljuju sa kopna i podmornica.

Isticanjem sporazuma ukinula bi se sva ograničenja na raspoređivanje američkih i ruskih strateških nuklearnih bojevih glava i raketnih sistema za njihovu isporuku (lansiranje), što bi potencijalno moglo da dovede do nove trke u naoružanju, naveli su eksperti.

Rusija je pozdravila saopštenje Bidenove administracije da želi da se na pet godina produži sporazum o strateškom naoružanju poznat kao Novi START, koji treba da istekne 5. februara, ali je Kremlj naveo da čeka da vidi detalje plana.

Odgovarajući na pitanja novinara u Moskvi, Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Rusije Vladimira Putina, rekao je da Rusija "može jedino da pozdravi političku volju da se taj dokument produži” i doda:

“Međutim, sve će zavisiti od detalja prijedloga”.

Pandemija u fokusu nove američke administracije

Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris poslije polaganja zakletve

Predsjednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden) prvog punog radnog dana na položaju koordinisao je napore federalne vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, preduzimajući korake da proširi obim testiranja i vakcinacije, i podigne nivo nošenja maski.

Biden izjavio je da će sljedećeg mjeseca broj smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa vjerovatno dostići pola miliona i da zemlju čeka teška borba.

On je postavio ambiciozan cilj da u prvih 100 dana njegovog mandata bude dato 100 miliona doza vakcina protiv COVID 19.

Vakcinacija u SAD počela je sredinom decembra, a prioritet su imali zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova. Do srijede ujutru, prema podacima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, u do sada je dato 16,5 miliona doza vakcine.

Prije nego što je u Bijeloj kući potpisao nekoliko uredbi u vezi sa odgovorom na koronavirus, Bajden je izjavio da je dosadašnja distribucija vakcine protiv COVID 19 bila "žalostan neuspjeh".

"Stvari će nastaviti da se pogoršavaju, prije nego što se situacija popravi", rekao je Biden.

Uredbe koje je potpisao obuhvataju uspostavljanje odbora za testiranje na COVID19 s ciljem da se poveća obim testiranja, a tiču se i nedostatka zaliha, uspostavljanja protokola za putnike koji dolaze iz inostranstva i usmjeravanja sredstava u teško pogođene manjinske zajednice.

Zahtijeva se nošenje maski na aerodromima i u određenim sredstvima javnog prevoza, uključujući mnoge vozove, avione i međugradske autobuse.

Administracija će intenzivirati proizvodnju vakcina i upotrijebiti svoju moć da kupi više vakcina "potpunim korišćenjem zakonskih mogućnosti, uključujući i Zakon o odbrambenoj prizvodnji", navodi se u planu.

Trumpova administracija aktivirala je taj zakon, koji predsjedniku daje široka ovlaštenja da "ubrza i intenzivira snabdevanje sredstvima koristeći američke kompanije” za zaštitnu opremu, ali ga nikad nije primijenio za testiranje ili proizvodnju vakcina.

Trump je često pokušavao da umanji ozbiljnost virusa zbog kojeg je u SAD stradalo 405.000 ljudi, a zaraženo više od 24 miliona.

Biden je obećao da će obezbijediti 100 miliona doza u prvih 100 dana svoje administracije. Njegov plan podrazumijeva povećanje broja vakcinisanih tako što će se u grupe koje mogu da ih prime dodati nastavnici i prodavci u prehrambenim prodavnicama.

Prve odluke novog američkog predsjednika

Joe Biden, predsjednik SAD

Prvog dana na položaju Joe Biden je potpisao 17 predsjedničkih uredbi.

Planira da ubrza distribuciju vakcine protiv COVID19 i da pokuša da kroz Kongres progura novi paket pomoći za saniranje posljedica pandemije u vrijednosti od hiljadu 900 milijardi dolara.

Kongresu je proslijedio zakonski prijedlog o imigraciji koji bi ilegalnim imigrantima omogućio da dobiju državljanstvo u roku od osam godina.

Takođe je potpisao je 15 uredbi, među kojima su obavezno nošenje maski u federalnim zgradama, uspostavljanje nove kancelarije u Bijeloj kući za koordinaciju odgovora na koronavirus i zaustavljanje procesa povlačenja Amerike iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Povratak SAD u WHO

U aprilu prošle godine bivši predsjednik Donald Trump odlučio je da Amerika više ne uplaćuje svoj dio u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) jer je kazao da je "kontroliše Kina". Potom je pokrenuo proces izlaska SAD iz WHO što bi trebalo da stupi na snagu u julu, ali Biden to sada obustavlja.

Bidenova administracija je saopštila da će američka delegacija, na čelu sa doktorom Entonijem Faučijem, prisustvovati virutelnom sastanku WHO. Takođe je najavila da će se priključiti Covaxu, globalnoj inicijativi za distribuciju vakcina siromašnim zemljama.

Povratak SAD u Pariški klimatski sporazum

Novi američki predsjednik započeo je i proces ponovnog priključivanja Sjedinjenih Država Paričkom klimatskom sporazumu iz kojeg je Trump povukao zemlju 2017. godine.

Bivši predsjednik podržavao je industriju uglja i fosilnih goriva i često se podsmijevao obnovljivim izvorima energije.

SAD bi ponovo mogle da budu dio tog pakta u roku od 30 dana.

Sporazum o klimatskim promjenama su 2015. potpisale sve zemlje na svijetu, a cilj je da se smanji emisija štetnih gasova i ograniči rast temperature u ovom vijeku do 2 stepena Celzijusa.

Amerika će imati i specijanog predsjedničkog izaslanika za klimatske promjene, a to je bivši državni sekretar Džon Keri.

Biden executive orders
Biden executive orders

Ukidanje Trumpovih imigracionih mjera

Ukinuo je i brojne imigracione mjere Trumpove administracije - vanredno stanje koje je bivši predsjednik uveo da bi se iz budžeta Pentagona finansirala izgradnja zida na granici Amerike i Meksika, kao i zabranu dolaska putnika iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja.

Naložio je i Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i sekretaru za pravosuđe da očuvaju program za zaštitu od deportacije mladih imigranata koji su ilegalno dovedeni u zemlju kada su bili djeca, poznat kao "DACA".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG