Linkovi

Top priča

Joe Biden prihvatio demokratsku predsjedničku nominaciju

Joe Biden

Joe Biden, nakon gotovo pola stoljeća na američkoj političkoj sceni, u četvrtak navečer je prihvatio demokratsku nominaciju za traženje američkog predsjedništva na izborima 3. novembra, poručivši Amerikancima da je vrijeme da zbaci republikanskog predsjednika Donalda Trumpa nakon jednog mandata u Bijeloj kući .

"Ujedinjeni možemo i hoćemo da prebrodimo ovu sezonu tame u Americi", izjavio je Biden dok su se Sjedinjene Države suočile s neumoljivom pandemijom koronavirusa i milioni radnika izgubili su posao. "Izabrat ćemo nadu nad strahom, činjenice nad fikcijom, poštenje nad privilegiranjem."

U skoro polusatnom govoru Biden je ustvrdio da Trump "ne preuzima nikakvu odgovornost" za širenje zarazne bolesti i "odbija voditi".

"Nakon svega ovog vremena," rekao je Biden, "ovaj predsjednik još uvijek nema plan" za borbu protiv pandemije. „Nije uspio da zaštiti Ameriku. I moji kolege Amerikanci, to je neoprostivo."

Političke konvencije

Bidenov govor, iz konvencijskog centra u njegovom rodnom gradu Wilmingtonu, u državi Delaware, stigao je četvrte i posljednje večeri virtualne Demokratske nacionalne konvencije, zbirke snimaka snimljenih na vrpci i uživo koja veliča Bidena i napada na Trumpovo predsjedništvo.

Trump i Republikanci imat će druženje na svojoj virtualnoj četverodnevnoj nacionalnoj konvenciji koja počinje u ponedjeljak. Ali Trump je u četvrtak prilikom posjete Old Forgeu u Pensilvaniji, blizu Bidenovog dječačkog doma Scranton, prognozirao nadolazeće republikanske napade.

"Ako želite viziju svog života pod Bidenovim predsedništvom, razmislite o tinjajućim ruševinama u Minneapolisu, nasilnoj anarhiji Portlanda, krvlju pročišćenim pločnicima u Čikagu, i zamislite pustošenje koji dolazi u vaš grad i svaki pojedinačni grad u Americi ", Rekao je Trump pristalicama nekoliko sati uoči Bidenovog govora.

Biden, koji je 36 godina bio američki senator i osam godina potpredsjednik bivšeg predsjednika Baracka Obame, niti jednom nije spomenuo Trumpa po imenu, već je u više navrata napadao njegove tri i pol godine kao američkog vođe.

Biden je optužio Trumpa da pruža suradnju diktatorima u inozemstvu, narušavajući odnose s tradicionalnim saveznicima, prijeteći financijskoj stabilnosti mirovina i zdravstvene zaštite starijih Amerikanaca, a posebno zbog toga što nije uspio riješiti dugogodišnju zabrinutost zbog rasne nepravde u SAD-u.

Biden se prisjetio bijelog nacionalističkog marša u Charlottesvilleu u Virginiji prije tri godine u kojem su bijeli nacionalisti sa bakljama skandirali "Židovi nas neće zamijeniti ... bijeli životi su važni!" nasuprot demonstrantima koji pozivaju na rasnu jednakost.

Biden se sjetio kako je Trump ocijenio demonstracieu rekavši da postoje "vrlo fini ljudi s obje strane".

Sistemski rasizam

Sada, rekao je Biden, došlo je vrijeme da se u Sjedinjenim Državama „teško uruši naš sistemski rasizam“.

Uvijek sam vjerovao da Ameriku možete definisati jednom rečju: Mogućnosti“, rekao je Biden, „da bi u Americi svima, a mislim zaista svima, trebalo dati mogućnost da napreduju prema svojim snovima i sposobnostima koje im je Bog dao."

Biden je rekao, „Sadašnji predsjednik predugo je plašio Ameriku u tami. Previše ljutnje. Previše straha. Previše podjela."

Evo i sada, kažem vam: Ako mi povjerite predjsedavanje, privući ću najbolje od nas, a ne najgore. Ja ću biti saveznik svjetla, a ne tame“, rekao je.

Biden je rekao da ako Trump, baron nekretnina i nekadašnja reality zvijezda, ponovo pobijedi na izborima 2016., „on će biti ono što jest posljednjih četiri godine. ... On će se buditi svakog dana vjerujući da je sav posao u vezi s njim. A nikada o vama. "

Demokrati su bili prisiljeni odustati od planirane konvencije s tisućama ljudi u košarkaškoj areni u srednjozapadnom gradu Milwaukee u državi Wisconsin, zbog širenja pandemije koronavirusa koja je sada u Sjedinjenim Državama ubila ukupno 174.000 ljudi koji vode u svijetu., prema podacima sa Univerziteta Johns Hopkins.

Biden će, ako pobijedi na izborima 3. studenoga i bude inauguriran sljedećeg siječnja, navršiti 78 godina, i biti najstariji američki predsjednik ikada, prešavši Trumpa, koji ima 74 godine.

Ali Biden je pobijedio dvije desetine drugih demokrata, svi osim jednog mlađi od njega, da bi osvojio kandidaturu svoje stranke u svojoj trećoj kandidaturi za mjesto predsjednika, nakon neuspjelih pokušaja 1988. i 2008. godine.

Joe Biden and Kamala Harris
Joe Biden and Kamala Harris

Kandidat za potpredsjednika

Prije nekoliko mjeseci Biden je obećao da će izabrati ženu za svog potpredsjedničkog kandidata. Prošle je sedmice odabrao kalifornijsku senatorku Kamalu Harris, nakon višenedjeljnih provjeravanja brojnih mogućnosti. Harris je bila istorijski izbor u američkim političkim analima, prva Crnkinja i Južnoazijska Amerikanka, koja se kandiduje na nacionalnom nivou.

Biden je porazio nekoliko demokrata nizu stranačkih predizbora i zasjedanja ranije ove godine, uključujući senatora Vermonta Bernieja Sandersa, a svi su održali ove sedmice govore na konvenciji u znak podrške njemu.

Jedan od njih, poduzetnik Andrew Yang, rekao je gledaocima konvencije sinoć: "Upoznao sam i Joea i Kamalu u posljednjih godinu dana - na način na koji stvarno upoznate osobu kada su kamere isključene, gužve više nema, i tu si samo ti i oni.

Oni razumiju probleme sa kojima se suočavamo“, rekao je Yang. „Oni su roditelji i rodoljubi koji žele najbolje za našu zemlju. A ako im pružimo šansu, oni će se boriti za nas i naše porodice svakog dana."

Još jedan protivnik Baidena koji se okrenuo u podršku, bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg, rekao je: "Kažem vam da glasate protiv (Trumpa) jer je učinio loše. Više vremena provodi tweetujći nego radeći. Zaustavimo ovo čitavo žalosno poglavlje u američkoj istoriji."

Prethodnih noći, Bidenovi zagovornici, ponajviše bivši predsjednik Obama i njegova supruga, bivša prva dama Michelle Obama, napali su Trumpa kao neuspjelog američkog lidera, dok su neki istaknuti republikanci također izrazili potporu Bidenu, uključujući bivšeg guvernera Ohia Johna Kasicha i bivšeg sekretara države Colin Powella.

Brojni govornici u Demokratskoj konklavi pohvalili su Bidenovu pristojnost i običan pristup javnom životu, rekavši kako posjeduje empatiju za probleme drugih za koje su rekli da Trump nije u stanju pokazati.

Napomenuli su da je Biden u svom životu prevladao velike gubitke, uključujući smrt prve žene i mlade kćeri u saobraćajnoj nesreći 1972. godine, a nedavno, 2015. godine, smrt njegovog najstarijeg sina, bivšeg državnog tužioca države Delaware, Beau Bidena, koji je umro od raka mozga.

See all News Updates of the Day

Biden i Putin dva sata razgovarali o Ukrajini i drugim spornim pitanjima

Russian President Vladimir Putin holds talks with U.S. President Joe Biden via a video link in Sochi, Russia, Dec. 7, 2021.

Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su u utorak dvosatni virtuelni sastanak tokom kojeg su razgovarali o Ukrajini i drugim sporovima, u svjetlu strahovanja Zapada da Moskva planira da izvrši invaziju nad svojim susjedom, prenosi agencija Reuters.

Na snimku ruske televizije vidi se kako se Bajden i Putin pozdravljaju na prijateljski način, na početku sastanka za koji se očekivalo da će biti veoma napet. Bajden je rekao Putinu da se nada da će se sljedeći put lično sastati.

Bijela kuća nije objavila nikave snimke razgovora, već je samo saopštila da je počeo, a zatim i da je trajao dva sata i jedan minut.

Bajden je, kako su prethodno saopštili američki zvaničnici, tokom razgovora trebalo da upozori Putina da će se Rusija suočiti sa oštrim ekonomskim sankcijama ako izvrši invaziju na susjednu Ukrajinu, prenosi AP.

Bijela kuća je saopštila da je cilj američkog predsjednika da prenese "jasnu poruku" koliki će biti stvarni trošak za Kremlj ako se odluči na invaziju. Američki obavještajci procijenili su da je Moskva rasporedila oko 70 hiljada vojnika na granici sa Ukrajinom i da sprema ofanzivu sljedeće godine.

"Konsultovali smo se sa saveznicima i dogovorili da uvedemo stroge sankcije koje će ozbiljno oštetiti rusku ekonomiju. Zovite to prijetnjom, činjenicom, pripremom, kako god hoćete", rekla je portparolka Bijele kuće Džen Psaki.

Ukrajinske vlasti su u saopštenju uoči razgovora ustvrdile da Rusija šalje tenkove i snajpere u istočnu Ukrajinu da bi "isprovocirala razmjenu vatre", te da vodi kampove za obuku pod vođstvom pripadnika ruske vojske. Kremlj nije komentarisao te optužbe.

Sa druge strane, Putin će traži garancije da se NATO neće proširiti na Ukrajinu, koja već duže vrijeme traži način da uđe u alijansu. Putinov zahtjev za Amerikance i njihove saveznike nije tačka o kojoj žele da pregovaraju.

Bajden je bio potpredsjednik SAD kada je ruska vojska 2014. ušla na Krim i anektirala taj dio teritorije od Ukrajine. Ta spoljnopolitička kriza bila je jedna od najgorih za vrijeme mandata Baraka Obame, a Bajden sada pokušava da smiri krizu na pomolu.

Republikanci u Vašingtonu smatraju ovu situaciju ključnom za pokazivanje Bajdenove kompetentnosti na međunarodnoj sceni.

Aktuelni predsednik je svoju kampanju vodio baziranu na tome da je, za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trampa, fokusiran na spoljnu politiku i da će vratiti Ameriku na čelo globalne scene. Ali, republikanci kažu da ne radi dovoljno na tome da spriječi Iran da postane nuklearna sila i da se ne suprotstavlja autokratskim liderima kao što su Ši Đinping i Vladimir Putin.

Osim Ukrajine, odnose SAD i Rusije opterećuju i cyber napadi i kršenje ljudskih prava.

Odlazak Bob Dolea: Ikona američke politike i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine

Bob Dole o BiH: Oni od nas traže šansu da se brane
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Dugogodišnji američki senator i član Republikanske stranke, Bob Dole, preminuo je u nedjelju ujutro, u 98-oj godini života. Dole je jedan od najuticajnijih američkih političara prošlog stoljeća, a između ostalog, istakao se po podršci Bosni i Hercegovini devedesetih godina, a posebno se zalagao za hapšenje ratnih zločinaca i podizanje embarga na oružje.

Bob Dole je predstavljao saveznu državu Kansas u Kongresu od 1961. do 1996. godine, te je bio jedna od ikona američke političke scene u prošlom stoljeću. Prvih osam godina proveo je u Zastupničkom domu, a narednih 27 godina kao Senator.

U Senatu je obnašao niz važnih pozicija, a u posljednjih 11 godina mandata je bio lider Republikanaca. Ovaj dom Kongresa je napustio kako bi 1996. godine bio predsjednički kandidat, na izborima na kojima ga je porazio Bill Clinton. U dva navrata prije toga je neuspješno tražio predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, a na izborima 1976. godine je bio potpredsjednički kandidat Geraldu Fordu, također neuspješno, jer je predsjednik postao Jimmy Carter.

In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.
In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.

Dole je teško ranjen u Drugom svjetskom ratu prilikom oslobađanja Italije od fašista, a od tada nije mogao koristiti desnu ruku. Kao ratni veteran, dobar dio karijere je posvetio borbi za prava veterana, te očuvanju uspomena na američke napore u Drugom svjetskom ratu. Borio se za prava osoba sa invaliditetom, te je zaslužan za njihovu zaštitu od diskriminacije pri zapošljavanju u obrazovanju i javnim službama. Osim toga, ostavio je snažan zakonodavni trag u oblasti poreza i programa za poljoprivredu i prehranu.

Kao jedan od najuticajnijih političara svoje generacije, imao je reputaciju pragmatične osobe, koja je uvijek nastojala postići kompromis, čak i kad je to značilo suprotstavljanje stavovima vlastite stranke.

Devedesetih godina u Kongresu se istakao kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i borio se za njene interese. Protivio se politici Bijele kuće o zadržavanju embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu, te je smatrao da je umjesto neefikasnih stranih trupa bolje dozvoliti bosanskohercegovačkoj strani da sama nabavi oružje.

Moj pogled je da bismo trebali urgirati našim kolegama, Francuzima, Britancima, Holanđanima i drugima, da odu, podignu embargo i omoguće Bosancima da se bore za sebe.“, rekao je Bob Dole pred Kongresom SAD tada.

Nedugo nakon ovih njegovih riječi, Senat je, nasuprot željama Clintonove administracije, glasao da se embargo na oružje podigne.

Tom prilikom Dole je rekao:

Ne znam kako ćete Amerikanizirati rat ako povučete zaštitne snage i podignete embargo na oružje. Demokratski lideri su rekli da čim se to dogodi, tamo će se pojaviti američke trupe. Ko je to rekao? Pretpostavljam da će predsjednik doći u Kongres. Oni od nas ne traže da umiremo za Bosnu, oni od nas traže da im damo šansu da se brane, a oni će umirati za svoju zemlju.“

Dole je Bosnu i Hercegovinu posjetio u više navrata, uključujući i dolazak ratne 1994. godine sa tadašnjim senatorom, a sadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Država, Joe Bidenom. Osim sastanka sa političkim liderima, oni su tada obišli i bolnice, te mjesto masakra na tržnici Markale.

Nakon rata je insistirao na hapšenju ratnih zločinaca, kako prilikom dolazaka u Bosnu i Hercegovinu, tako i u američkoj javnosti.

„Danas smo ovdje da pozovemo predsjednika Clintona da se pobrine da svi ratni zločinci u bivšoj Jugoslaviji budu uhapšeni i privedeni pravdi. Danas smo ovdje da kažemo da ima još mnogo toga da se uradi kako bismo postigli stabilan, pravedan i istinski mir u Bosni. Ako ne uhapsimo počinioce ovih zločina genocida, rizikovat ćemo investiciju od milijardi dolara, trenutno je to oko sedam miliardi dolara, zatim hiljade vojnog i civilnog osoblja, kao i naš prestiž i uticaj kao najveće nacije na planeti zemlji.“, govorio je Dole u julu 1995.

Bob Dole je proglašen počasnim građaninom Sarajeva, a 2019. godine mu je uručen Ključ grada Sarajeva.

Preminuo je u snu, u nedjelju ujutro.

Umro Senator Bob Dole

Obit Bob Dole

Bob Dole, senatski lider iz Kanzasa i republikanski predsjednički kandidat teško ranjen u Drugom svjetskom ratu i simbol generacije veterana tog rata, preminuo je u snu, u nedelju ujutru, saopštila je na društvenim mrežama njegova supruga Elizabeth Dole. Imao je 98 godina.

"Amerika je izgubila jednog od svojih heroja, naša porodica je izgubila svoju stenu", saopštila je Doleova porodica. "Bio je oličenje integriteta, humora, saosjećajnosti i neumorne radne etike. Bio je moćan glas pragmatičnog konzervativizma."

“Bob je bio američki državnik kao malo ko u našoj istoriji. Bio je ratni heroj i među najvećima iz "najveće generacije". Meni je takođe bio prijatelj na koga sam mogao da se oslanjam za pouzdani savjet ili duhovitu opasku u pravom trenutku da smiri nervozu. Nedostajeće mi moj prijatelj, ali sam zahvalan za vrijeme koje smo proveli zajedno i za prijateljstvo sa porodicom Dol. Imao je nepogrešivo osjećanje integriteta i časti. Njegovo poštenje, dostojanstvo, humor i patriotizam treba da budu inspiracija našoj zemlji", saopštio je predsjednik Joe Biden.

Dol je u februaru ove godine objavio da mu je otkriven četvrti stadijum raka pluća. Tokom svoje 36-godišnje karijere na Kapitol hilu, Bob Dol je postao jedan od najuticajnijih zakonodavaca i stranačkih lidera u Senatu. Imao je talenat za kompromis i čuveni smisao za humor, često na sopstveni račun, ali nije oklijevao da ga uperi i na druge.

Pisao je zakone o poreskoj politici, spoljnoj politici, farmama i programima ishrane kao i pravima osoba sa invaliditetom, a zaslužan je i za to što je zaštita od diskriminacije u zapošljavanju obrazovanju i javnim službama postala dio zakona kada je usvojen Zakon o Amerikancima sa invaliditetom.

Današnje vladine kancelarije i nacionalni parkovi pristupačni za osobe za hendikepom, rampe na trotoarima i tumači za jezik gluhonijemih prisutni na zvaničnim lokalnim skupovima su samo neki od vidljivih znakova njegovog naslijeđa, kao i rada zakonodavaca koje je okupio prije 30 godina da bi se usvojio taj važni zakon o građanskim pravima.

Dol je kasnije godine karijere posvetio statusu ranjenih veterana i njihovih palih saboraca na Arlingtonskom nacionalnom groblju, kao i sjećanju na generaciju veterana Drugog svjetskog rata, koja polako nestaje.

Hiljade starih vojnika okupile su se na Nacionalnom travnjaku 2004. godine, na otvaranju spomenika borcima Drugog svjetskog rata - skupu koji je Dole nazvao "našim posljednjim ponovnim okupljanjem." On je bio je jedan od pokretača podizanja tog spomenika.

“Sve nas je manje", rekao je tada. "Ali, ako se okupljamo u sutonu života, on je svjetionik znanja da smo ostali verni svojim saborcima."

Dole je veći dio života proveo u američkoj prijestonici, u centru moći, čak i poslije odlaska u penziju. Sve vrijeme je živeo u slavnom kompleksu Votergejt. Kada je napustio politiku i pridružio se pravničkoj firmi koju su činile istaknute demokrate, šalio se da dovodi svog psa na posao da bi imao još nekog republikanca da priča s njim.

Tri puta je pokušao da postane predsjednik. Poslednji put 1996. godine, kada je osvojio republikansku nominaciju ali je predsjednik Bil Clinton tada ponovo izabran. Borio se za predsjedničku nominaciju svoje stranke 1980. i 1988. a 1976. bio potpredsjednički kandidat republikanske stranke zajedno sa predsjednikom Fordom - kada su izgubili izbore.

Bijela kuća proglasila diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu

Ljubitelj sporta i Olimpijskih igara 2022. u Pekingu pozira ispred sata koji odbrojava dane do početka igara, u Pekngu, 256. oktobra 2021.

Administracija predsjednika Džoa Bajdena objavila je diplomatski bojkot predstojećih Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022.

Diplomatski bojkot znači da nijedan američki zvaničnik neće prisustvovati bilo kom događaju na Igrama u Pekingu 2022, dok će i dalje biti dozvoljeno učešće sportista iz tima SAD. Time se izbjeglo ponavljanje 1980, kada je tadašnji predsednik Džimi Karter spriječio američke sportiste da prisustvuju Ljetnjim igrama u Moskvi zbog invazije Sovjetskog Saveza na Afganistan krajem 1979.

"Diplomatski bojkot igara ne znači da je to kraj naše zabrinutosti povodom kršenja ljudskih prava. O našoj odluci smo obavijestili i naše saveznike i oni će odlučiti o tome da li će donijeti slične odluke kada je riječ o diplomatskom bojkotu igara", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

Predsjednik Džo Bajden bio je pod ogromnim pritiskom zakonodavaca u Kongresu da objavi bojkot zbog kršenja ljudskih prava u Kini, uključujući pritvaranje miliona muslimanskih Ujgura u provinciji Sinđang i razbijanje prodemokratskih snaga u Hong Kongu.

Bajden je prošlog mjeseca rekao da razmišlja o diplomatskom bojkotu.

Zimske olimpijske igre u Pekingu održavaju se od 4. do 20. februara.

Virtuelni razgovor Bidena i Putina u utorak

Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin (Foto: AP)

Predsjednici Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin održaće u utorak 7. decembra virtuelni susret u vezi sa vojnim tenzijama i drugim pitanjima u Ukrajini.

Američki predsjednik sa Putinom želi da razgovara u vezi sa raspoređivanjem ruskih snaga na granici sa Ukrajinom, prenijela je agencija Reuters riječi neimenovanog izvora iz američke administracije, ali i o strateškoj stabilnosti, cyber bezbjednosti i regionalnim pitanjima.

Biden će još jednom potvrditi podršku Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, rekao je Reutersu neimenovani izvor.

Tačan termin razgovora dvojice predsjednika nije poznat, a Bijela kuća bila je nedostupna za komentar.

Svjesni smo ruskih akcija već duže vrijeme i očekujem da ćemo imati dugu diskusiju sa Putinom“, rekao je Biden novinarima u petak.

Ne prihvatam ničije crvene linije“, ustvrdio je Biden.

Američki predsjednik rekao je i da je u pripremi sveobuhvatan set inicijativa čija je svrha da odvrate Putina od invazije na Ukrajinu. Agencija Reuters izvijestila je da Biden nije otkrivao više detalja.

Administracija američkog predsjednika razmatrala je sa evropskim partnerima partnerstvo kako bi se uvele dodatne sankcije Rusiji.

Istovremeno, zvanični Kremlj je saopštio da će dvojica državnika razgovarati i o primjeni sporazuma postignutih na junskom samitu u Ženevi.

Susret će zaista biti održan u utorak. Bilateralni odnosi, naravno Ukrajina i realizacija dogovora postignutih u Ženevi su glavne tačke dnevnog reda” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov agenciji Reuters.

Prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika, više od 94.000 ruskih vojnika raspoređeno je u blizini granica Ukrajine i Rusije. Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov izjavio je tokom parlamentarne rasprave u petak da ima indicija da Rusija planira vojnu ofanzivu velikih razmjera za kraj januara – pozivajući se na obavještajne izvještaje.

Sa druge strane, zvanična Moskva optužuje Kijev da nastoji jačanje spostvene vojske. Odbacila je navode priprema napad na Ukrajinu i branila svoje pravo da rasporedi trupe na sopstvenoj teritoriji – na način koji smatra prikladnim.

Inače, odnosi između SAD i Rusije pogoršavaju se posljednjih godina, posebno nakon ruske aneksije Krima Ukrajine 2014, njene intervencije u Siriji 2015, ali i tvrdnji američkih obavještajnih službi za miješanje u izbore 2016. na kojima je pobijedio bivši predsjednik Donald Trump.

Dvojica lidera sastala su se ljetos licem u lice u Ženevi. Posljednji put telefonom su razgovarali tokom jula.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG