Sporazum o smanjenju broja dalekometnih nuklearnih raketa zamijenit će američko-ruski sporazum START-1, koji se bavio sličnom problematikom, a potpisali su ga 1991. američki predsjednik George Herbert Walker Bush i sovjetski čelnik Mihail Gorbačov. Sporazum START-1 stupio je na snagu 1994. a prestao važiti 5. prosinca prošle godine. Daryl Kimball iz privatne znanstveno-istraživačke firme Arms Control Association kaže da je START-1 pomogao da se okonča hladni rat.
"Broj strateških nuklearnih glava smanjio se od 10 tisuća na šest tisuća. Sporazum je također ograničio broj bombardera i dalekometnih raketa koje nose te nuklearne glave – na 1600 na svakoj od strana. Obje su potpisnice te kvote ispunile 2001. godine. Sporazum je također imao vrlo strog verifikacijski sistem, kada su u pitanju bombarderi i rakete koje mogu ponijeti nuklearne glave."
U travnju prošle godine, Washington i Moskva započeli su pregovore o dodatnom smanjenju nuklearnih arsenala. Daryll Kimball govori o tome što nosi novi sporazum.
"U svakom od arsenala, broj bombardera i dalekometnih raketa koje nose nuklearne bojeve glave ograničit će se na manje od 800. Broj nuklearnih glava bit će smanjen na 1550, na svakoj strani. U ovom trenutku, Sjedinjene Države raspolažu s nekih 2100 bojevih glava, a Rusija s nešto više od 2200. Znači, nova verzija START-a će broj bojevih glava smanjiti za 25 do 30 posto."
John Isaacs, direktor Centra za kontrolu naoružavanja, kaže da novi sporazum također prati precizan sustav provjere.
"Od hladnoga je rata prošlo dvadeset godina, ali Amerika i Rusija nemaju potpuno povjerenje jedna u drugu. Zbog toga sporazum sadrži solidne instrumente za provjeru njegova provođenja. Oni nisu strogi kao oni iz 1991., no još uvijek su vrlo precizni. To znači, da ćemo mi znati što Rusi rade, a Rusi će znati što mi radimo. Dio provjere odvijat će se špijunskim satelitima, dio međusobnim izvještavanjem, a dio tako što će inspektori iz druge zemlje dolaziti u nuklearna postrojenja i provjeravati veličinu arsenala."
Za vrijeme pregovora o novom sporazumu bilo je očito da Rusiju najviše smetaju američki planovi o protu-raketnoj obrani, pogotovo kada je postojala opcija da radari i presretači budu postavljeni u Središnjoj Europi. John Isaacs kaže da je taj problem riješen.
"Dvojica su se državnika u srpnju dogovorila da će se u preambuli sporazuma spomenuti prilično neodređena tvrdnja o 'među-odnosu' ofenzivnog i obrambenog nuklearnog naoružanja. Međutim, novi sporazum ne regulira protu-raketnu obranu. Na tom planu, i Sjedinjene Države i Rusija mogu i dalje činiti što god žele."
Novi američko-ruski sporazum o smanjenju nuklearnih arsenala bit će potpisan 8. travnja u Pragu. Nakon toga, trebaju ga ratificirati ruska Duma i Senat Sjedinjenih Država. U Senatu, da bi bio ratificiran, za sporazum mora glasati najmanje 67 od sto senatora. John Isaacs kaže da je 'oprezno optimističan' kada je u pitanju senatska ratifikacija.
"Senat je vrlo polariziran. Upravo je prošla debata o reformi zdravstva, koja ga je vrlo podijelila. Nakon te rasprave, neki su republikanci najavili da s demokratima neće surađivati barem do kraja ove godine. Ne vjerujem da će tako i biti, ali poanta je u sljedećem – za ratifikaciju je potrebno da s demokratima u Senatu glasa najmanje osam republikanaca. Ako republikanci odluče da im je u interesu blokirati cijeli dnevni red, onda ovaj sporazum neće biti ratificiran do kraja godine."
U vezi ratifikacije novog američko-ruskog sporazuma o smanjenju nuklearnih arsenala, američka državna tajnica Hillary Clinton je rekla da su 'na planu nacionalne sigurnosti uvijek bila stvarane velike dvostranačke većine.' 'Ne vidim zbog čega tako ne bi bilo i u ovom slučaju' – rekla je državna tajnica.