Linkovi

Najnovije

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.
Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

See all News Updates of the Day

Ambasador SAD upozorio na najgoru klimu u BiH od '90-ih i prozvao Dodika

Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy
Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini (BiH) Michael Murphy upozorio je da se BiH trenutno suočava sa možda najgorom političkom klimom od devedesetih godina prošlog stoljeća.

"Nažalost, BiH se kreće u pogrešnom smjeru. Daytonskim mirovnim sporazumom osiguran je mir od novembra 1995, a sporazum je izložen stalnim napadima uglavnom iz Republike Srpske i od njenog predsjednika Milorada Dodika", naveo je ambasador tokom obraćanja u okviru u Dana Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka BiH, 21. juna.

Murphy je naglasio kako "mnoge uspješne reforme na državnom nivou koje su uz dosta muke provedene nakon rata propadaju zbog ozbiljnih napada koruptivnih, sebičnih političara kojima je sopstveni interes jedino bitan".

Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica, a Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 18. juna je sankcionisala dvije osobe i sedam kompanija iz BiH, koje se povezuju sa Dodikom i njegovim sinom Igorom. OFAC ističe da je Milorad Dodik "svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom".

Institucijama, poput Oružanih snaga, Granične policije i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, ukazao je takođe američki ambasador Murphy u obraćanju 21. juna, "stalno se namjerno uskraćuju sredstva neophodna za njihov uspješan rad".

"Skoro svaki dan", rekao je Murphy, "slušamo zlobnu, etnonacionalističku retoriku podjela i svjedočimo takvom djelovanju koje dolazi sa svih strana političkog i etničkog spektra i iz svih dijelova zemlje".

"Milorad Dodik posebno je odgovoran za ove probleme. Njegova sve podlija, ksenofobična i zadrta retorika razara tkivo ove zemlje, a njegovo secesionističko djelovanje direktna je prijetnja Daytonskom mirovnom sporazumu. Njegov autoritaran pristup vlasti jasno podsjeća na, kako on kaže, njegovog 'bliskog prijatelja' Vladimira Putina, a građanima RS uskraćuje osnovna prava i slobode", naveo je američki ambasador.

On je rekao kako je Dodikov plan za "mirno razdruživanje" entiteta Republike Srpske od BiH "opasna fantazija, nezakonita je i predstavlja prijetnju suštinskim interesima SAD u BiH".

"Ona je također prijetnja mirnoj, prosperitetnoj i demokratskoj budućnosti unutar evroatlantskih institucija koju ljudi u BiH žele i zaslužuju", naveo je Murphy.

On je rekao kako se, nažalost, "toksična politika podjela ne odražava samo na Republiku Srpsku", nego da "sve gori ciklus etnonacionalističkih prepucavanja ima očigledan i negativan uticaj na život svih bh. građana". Podaci OSCE-a, prema njegovim riječima, pokazuju da se širom BiH povećava broj incidenata motiviranih predrasudama, mržnjom i govorom mržnje.

"Etničke manjine, uglavnom bošnjački povratnici u RS, najčešće su žrtve. Srbi i Hrvati također su suočeni sa prijetnjama i diskriminacijom u područjima BiH u kojima su manjina. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca i dalje dijele lokalne zajednice i prepreka su procesu pomirenja širom zemlje", ukazao je Murphy.

Upozorio je na to kako istovremeno endemska korupcija razara demokratsko tkivo BiH i mogućnost napretka, dovodi u pitanje evroatlantske integracije BiH i zemlju čini podložnom vanjskom malignom uticaju.

"Ona utiče na sve aspekte života građana, od politike do ekonomije, od obrazovanja do zdravstvene zaštite", naveo je američki ambasador.

Navodeći medijske izvještaje o tome da preko 50.000 ljudi napusti BiH svake godine, Murphy je rekao da su uzrok tome "neumorna etnonacionalistička retorika, rastući ekstremizam, slaba mogućnost zapošljavanja, endemska korupcija i nefunkcionalnost svih nivoa vlasti".

"Ovo pražnjenje zemlje iznutra uključuje odlazak najboljih i najpametnijih građana i velikog broja mladih otvorenog uma. Ovaj odliv mozgova jedna je od najvećih prijetnji BiH", upozorio je.

Studije UN i Fondacije Friedrich Ebert, naveo je Murphy, kažu da više od 60 posto mladih želi budućnost van BiH, a njihov "egzodus", kako ga je nazvao, "ne veže se samo za manjak mogućnosti". Povjerenje među mladim Bošnjacima, Hrvatima i Srbima sve je gore, upozorio je, a "građani sada žive u etnički još homogenijim zajednicama" nego prije.

SAD ostaju uz BiH i odlučne su "da obnove snagu i sposobnost institucija o kojima ovise građani BiH i koje su neophodne da bi zemlja završila svoj put ka integraciji u euroatlantske institucije", poručioje Murphy.

On je rekao da su visoki predstavnik u BiH i njegove ovlasti "dio rješenja, a ne dio problema". "Ako bude vodio i djelovao, kada je potrebno, može olakšati put BiH prema Europskoj uniji", rekao je američki ambasador.

"Odlučni smo", naglasio je Murphy, "odgovoriti korumpiranim i zloćudnim akterima koji nastoje potkopati Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, te koji ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine".

"Odlučni smo iskoristiti sva ovlaštenja međunarodne zajednice i ovlasti za odvraćanje kada je to potrebno. To uključuje snažnu podršku visokom predstavniku i njegovom korištenju bonskih ovlasti", poručio je ambasador SAD u BiH.

Dodiku se sudi pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, za kojeg Dodik tvrdi da nema legitimitet.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena prema sporazumu kojim je okončan rat u BiH 1995, godine, Daytonskim mirovnim sporazumom, tačnije Aneksom 10, sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, je u junu 2023. donijela dva zakona koji propisuju da se na teritoriji RS-a neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti će se u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.

Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala, odnosno prije nego je entitetski predsjednik potpisao ukaze i naložio objavu u službenom listu.

Istog dana je Schmdit, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".

Hiljade boraca koje podržava Iran nude da se pridruže Hezbolahu u borbi protiv Izraela

Borci libanske militantne grupe Hezbolah izvode vježbu u selu Aaramta u okrugu Jezzine, južni Liban, 21. maja 2023.
Borci libanske militantne grupe Hezbolah izvode vježbu u selu Aaramta u okrugu Jezzine, južni Liban, 21. maja 2023.

Hiljade boraca iz grupa koje podržava Iran na Bliskom istoku spremne su doći u Liban kako bi se pridružile militantnoj grupi Hezbolah u njenoj borbi protiv Izraela ako tinjajući sukob eskalira u potpuni rat, kažu zvaničnici frakcija koje podržava Iran i analitičari.

Gotovo svakodnevne razmjene vatre dešavale su se duž granice Libana sa sjevernim Izraelom otkako su borci iz Pojasa Gaze koji kontroliše Hamas izveli krvavi napad na južni Izrael početkom oktobra koji je pokrenuo rat u Gazi.

Situacija na sjeveru se pogoršala ovog mjeseca nakon što je izraelski zračni napad ubio visokog vojnog komandanta Hezbolaha u južnom Libanu. Hezbolah je uzvratio ispaljivanjem stotina raketa i eksplozivnih dronova na sjever Izraela.

Izraelski zvaničnici zaprijetili su vojnom ofanzivom u Libanu ako ne dođe do dogovorenog kraja kojim bi se Hezbolah odgurnuo od granice.

Tokom protekle decenije, borci iz Libana, Iraka, Afganistana i Pakistana koje podržava Iran borili su se zajedno u 13-godišnjem sukobu u Siriji, pomažući da se preokrene ravnoteža u korist sirijskog predsjednika Bashara Assada. Zvaničnici grupa koje podržava Iran kažu da bi se također mogli ponovo udružiti protiv Izraela.

Lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je u govoru u srijedu da su lideri militanata iz Irana, Iraka, Sirije, Jemena i drugih zemalja ranije ponudili slanje desetina hiljada boraca u pomoć Hezbolahu, ali je rekao da grupa već ima više od 100.000 boraca.

"Rekli smo im, hvala, ali smo preplavljeni brojkama koje imamo", rekao je Nasrallah.

Nasrallah je rekao da bitka u svom trenutnom obliku koristi samo dio ljudstva Hezbollaha, što se očigledno odnosi na specijalizirane borce koji ispaljuju projektile i dronove.

Ali to bi se moglo promijeniti u slučaju sveopšteg rata. Nasrallah je tu mogućnost nagovijestio u govoru 2017. u kojem je rekao da će borci iz Irana, Iraka, Jemena, Afganistana i Pakistana "biti partneri" u takvom ratu.

Zvaničnici libanonskih i iračkih grupa koje podržava Iran kažu da će se borci iz cijelog regiona koje podržava Iran pridružiti ako izbije rat na granici Liban-Izrael. Hiljade takvih boraca već je raspoređeno u Siriji i lako bi se mogli provući kroz poroznu i neobilježenu granicu.

Neke od grupa već su izvele napade na Izrael i njegove saveznike otkako je rat Izrael-Hamas počeo 7. oktobra. Grupe iz takozvane "osovine otpora" kažu da koriste "strategiju jedinstva arena" i da će prestati s borbom samo kada Izrael završi svoju ofanzivu u Gazi protiv njihovog saveznika, Hamasa.

Huti borci marširaju tokom skupa podrške Palestincima u Pojasu Gaze i protiv američkih napada na Jemen izvan Sane 22. januara 2024. godine.
Huti borci marširaju tokom skupa podrške Palestincima u Pojasu Gaze i protiv američkih napada na Jemen izvan Sane 22. januara 2024. godine.

"Mi ćemo se [boriti] rame uz rame sa Hezbolahom" ako izbije sveopšti rat, rekao je jedan zvaničnik iz grupe koju podržava Iran u Iraku za AP u Bagdadu, insistirajući na anonimnom govoru kako bi se razgovaralo o vojnim pitanjima. On je odbio da kaže više detalja.

Zvaničnik, zajedno s još jednim iz Iraka, rekao je da su neki savjetnici iz Iraka već u Libanu.

Zvaničnik iz libanske grupe koju podržava Iran, također insistirajući na anonimnosti, rekao je da bi borci iz iračkih snaga za narodnu mobilizaciju, afganistanske Fatimiyoun, pakistanske Zeinabiyoun i pobunjeničke grupe koju podržava Iran, poznate kao Huti, mogli doći u Liban kako bi učestvovali u ratu .

Qassim Qassir, stručnjak za Hezbolah, složio se da su trenutne borbe uglavnom zasnovane na visokoj tehnologiji kao što je ispaljivanje projektila i da im nije potreban veliki broj boraca. Ali ako izbije rat i potraje dugo, Hezbolahu će možda trebati podrška izvan Libana, rekao je.

"Nagoveštaj ovog pitanja mogao bi biti (poruka) da su to karte koje bi se mogle koristiti", rekao je on.

Izrael je također svjestan mogućeg priliva stranih boraca.

Eran Ecion, bivši šef odjela za planiranje politike u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova, rekao je na panel diskusiji koju je u četvrtak organizirao Institut za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu da vidi "veliku vjerovatnoću" za "rat na više frontova".

Rekao je da bi moglo doći do intervencije Huta i iračkih milicija i do "masovnog protoka džihadista iz [mjesta] uključujući Afganistan, Pakistan" u Liban i u sirijska područja koja graniče s Izraelom.

Daniel Hagari, izraelski vojni glasnogovornik, rekao je u televizijskoj izjavi prošle sedmice da je Hezbolah otkako je započeo napade na Izrael 8. oktobra, ispalio više od 5.000 raketa, protutenkovskih projektila i dronova prema Izraelu.

"Sve veća agresija Hezbolaha dovodi nas do ivice onoga što bi moglo biti šire eskalacije, one koje bi mogle imati razorne posljedice za Liban i cijeli region", rekao je Hagari. "Izrael će nastaviti borbu protiv iranske osovine zla na svim frontovima."

Zvaničnici Hezbolaha rekli su da ne žele sveopšti rat s Izraelom, ali ako se to dogodi spremni su.

"Donijeli smo odluku da će svako proširenje, ma koliko ograničeno bilo, biti suočeno sa ekspanzijom koja odvraća takav potez i nanosi velike gubitke Izraelu", rekao je zamjenik lidera Hezbollaha Naim Kassem u govoru prošle sedmice.

Specijalni koordinator UN-a za Liban, Jeanine Hennis-Plasschaert, i komandant mirovnih snaga UN-a raspoređenih duž južne granice Libana, general-potpukovnik Aroldo Lázaro, rekli su u zajedničkoj izjavi da "opasnost pogrešne procjene koja vodi do iznenadnog i šireg sukob je vrlo stvaran."

Posljednji sukob velikih razmjera između Izraela i Hezbolaha dogodio se u ljeto 2006. godine, kada su vodili 34-dnevni rat u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi u Libanu i 140 u Izraelu.

Od početka posljednje serije sukoba, više od 400 ljudi je ubijeno u Libanu, velika većina njih borci, ali uključujući 70 civila i neboraca. Na izraelskoj strani ubijeno je 16 vojnika i 11 civila. Desetine hiljada je raseljeno sa obje strane granice.

Qassir, analitičar, rekao je da bi im pomoglo to što su se u prošlosti zajedno borili u Siriji ako im se pridruže strani borci.

"Postoji zajednički vojni jezik između snaga osovine otpora i to je veoma važno u vođenju zajedničke bitke", rekao je on.

Paktom sa Sjevernom Korejom, Rusija podiže ulog sa Zapadom zbog Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Utokom šetnje vrtom pansiona Kumsusan u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, na ovoj slici koju je objavila Korejska centralna novinska agencija 20. juna 2024. (KCNA preko Reutersa)
Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Utokom šetnje vrtom pansiona Kumsusan u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, na ovoj slici koju je objavila Korejska centralna novinska agencija 20. juna 2024. (KCNA preko Reutersa)

Iza osmjeha, balona i raskola na crvenom tepihu prošlonedeljne posjete predsjednika Vladimira Putina Sjevernoj Koreji, došao je snažan signal: u spiralnoj konfrontaciji sa SAD-om i njihovim saveznicima oko Ukrajine, ruski lider je spreman da izazove interesovanja Zapada kao nikada do sada.

Pakt koji je potpisao sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom predviđa međusobnu vojnu pomoć između Moskve i Pjongjanga ako bilo koji od njih bude napadnut. Putin je takođe po prvi put najavio da bi Rusija mogla da obezbijedi oružje izolovanoj zemlji, što je potez koji bi mogao da destabilizuje Korejsko poluostrvo i odjekne daleko dalje.

On je opisao potencijalne isporuke oružja kao odgovor na to da saveznici iz NATO-a daju Ukrajini oružje većeg dometa za napad na Rusiju. On je otvoreno izjavio da Moskva nema šta da izgubi i da je spremna da ide „do kraja“ da bi ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini.

Putinovi potezi su doprinijeli zabrinutosti u Washingtonu i Seulu oko onoga što vide kao saveza u kojem Sjeverna Koreja daje Moskvi prijeko potrebnu municiju za njen rat u Ukrajini u zamjenu za ekonomsku pomoć i transfer tehnologije koji bi pojačali prijetnju koju predstavlja Kimovo nuklearno oružje i raketni program.

Značajan pakt

Novi sporazum sa Pjongjangom označio je najčvršću vezu između Moskve i Pjongjanga od kraja Hladnog rata.

Kim je rekao da je to podigao bilateralne odnose na nivo savezništva, dok je Putin bio oprezniji, napominjući da je obećanje o uzajamnoj vojnoj pomoći odraz ugovora iz 1961. između Sovjetskog Saveza i Sjeverne Koreje. Taj sporazum je odbačen nakon raspada Sovjetskog Saveza i zamijenjen slabijim 2000. godine kada je Putin prvi put posjetio Pjongjang.

Stephen Sestanovich, viši aradnik u Vijeću za vanjske odnose, primijetio je da je, kada je sovjetski lider Nikita Hruščov potpisao sporazum s Pjongjangom 1961., on također testirao najveću nuklearnu bombu na svijetu, izgradio Berlinski zid i vjerovatno počeo razmišljati o potezima koji su doveli do kubanske raketna kriza 1962.

Pitanje za zapadne kreatore politike sada je da li Putin postaje uporedivo nepromišljen“, rekao je Šestanović u komentaru. “Njegov jezik u Sjevernoj Koreji – gdje je osudio Sjedinjene Države kao ‘svjetsku neokolonijalističku diktaturu’ – mogao bi vas navesti na to.”

Južna Koreja je odgovorila izjavom da će razmotriti slanje oružja Ukrajini kao veliku promjenu politike za Seul, koji je do sada samo slao humanitarnu pomoć Kijevu u skladu sa dugogodišnjom politikom neisporučivanja oružja zemljama uključenim u sukob.

Putin je insistirao na tome da Seul nema razloga za brigu, jer novi pakt predviđa samo vojnu pomoć u slučaju agresije i treba da djeluje kao sredstvo odvraćanja od sukoba. On je snažno upozorio Južnu Koreju da ne daje Ukrajini smrtonosno oružje, rekavši da bi to bila "veoma velika greška".

"Ako se to dogodi, onda ćemo donijeti i odgovarajuće odluke koje teško da će se svidjeti sadašnjem rukovodstvu Južne Koreje", rekao je.

Upitan da li bi se sjevernokorejske trupe mogle boriti zajedno sa ruskim snagama u Ukrajini prema paktu, Putin je rekao da za tim nema potrebe.

Potencijalno oružje za Pjongjang

Prošlog mjeseca Putin je upozorio da bi Rusija mogla drugima pružiti oružje dugog dometa za gađanje zapadnih ciljeva kao odgovor na to da saveznici iz NATO-a dozvoljavaju Ukrajini da koristi oružje svojih saveznika za ograničene napade unutar ruske teritorije.

Na to upozorenje u četvrtak je nadovezao eksplicitnu prijetnju da će Sjevernoj Koreji dostaviti oružje.

"Ne bih to isključio s obzirom na naše sporazume s Demokratskom Narodnom Republikom Korejom", rekao je Putin, dodajući da bi Moskva mogla odražavati argumente NATO saveznika da je na Ukrajini da odluči kako će koristiti zapadno oružje.

Slično možemo reći da nekome nešto isporučujemo, ali nemamo kontrolu nad onim što će se dogoditi nakon toga“, rekao je Putin. “Neka razmisle o tome.”

Sue Mi Terry, viši saradnik za korejske studije u Vijeću za vanjske odnose, upozorila je da bi Moskva mogla podijeliti tehnologiju oružja s Pjongjangom kako bi pomogla u poboljšanju svojih sposobnosti balističkih projektila, napominjući da već postoje dokazi da se to događa, a Rusija bi mogla pružiti pomoć Sjevernoj Koreji sa svojim uspješnim lansiranjem satelita u novembru, dva mjeseca nakon što je Kim posljednji put sreo Putina.

"Ovo je duboko zabrinjavajuće zbog značajnog preklapanja između tehnologija koje se koriste za svemirska lansiranja i interkontinentalnih balističkih projektila", rekao je Terry u komentaru. “Rusija također može pružiti Sjevernoj Koreji ključnu pomoć u područjima gdje su njene sposobnosti još uvijek u nastajanju, kao što su balističke rakete koje se lansiraju s podmornica.

Dok je podigao izglede za isporuku oružja Pjongjangu čime bi se prekršile sankcije UN-a, Putin je također rekao da će Rusija uložiti napore u svjetskom tijelu da ublaži ograničenja - očigledan signal da bi Moskva mogla pokušati zadržati isporuke oružja Pjongjangu ispod radara i održati stepena poricanja kako bi se izbjegle optužbe za kršenje sankcija.

Rusija i Sjeverna Koreja odbacile su tvrdnje SAD-a i njihovih saveznika da je Pjongjang Moskvi dao balističke rakete i milione artiljerijskih granata na korištenje u Ukrajini.

Ići 'do kraja' u obračunu sa Zapadom

Eksplicitno povezujući potencijalne isporuke oružja Pjongjangu sa zapadnim potezima prema Ukrajini, Putin je upozorio saveznike Kijeva da se povuku dok on promiče svoje ciljeve u ratu - ili će se suočiti s novom rundom konfrontacije.

"Oni eskaliraju situaciju, očigledno očekujući da ćemo se kad-tad uplašiti, a istovremeno kažu da žele da nanesu strateški poraz Rusiji na bojnom polju", rekao je Putin. „Za Rusiju će to značiti kraj njene državnosti, kraj milenijumske historije ruske države. I postavlja se pitanje: Zašto da se plašimo? Nije li onda bolje ići do kraja?"

Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra u Berlinu, rekao je da Putinova izjava odražava pokušaj da obeshrabri SAD i njihove saveznike da pojačaju podršku Kijevu dok Rusija gura nove ofanzive u nekoliko sektora linije fronta.

Situacija postaje sve opasnija i Rusija vjeruje da bi trebalo brzo da udari Zapad preko prstiju kako bi pokazala da će njeno dublje angažovanje u ratu imati cijenu”, rekao je on u izjavi koju prenosi Dožd, nezavisni ruski emiter.

Napomenuo je da je Putinova izjava da Moskva neće znati gdje će joj završiti oružje ako se pošalje u Pjongjang mogla biti nagoveštaj uloge Sjeverne Koreje kao izvoznika oružja.

Oprezno koračati sa Kinom

Putinove posjete Sjevernoj Koreji donijele su novi izazov glavnom savezniku Pjongjanga, Kini, potencijalno omogućavajući Kimu da zaštiti svoje opklade i smanji svoje pretjerano oslanjanje na Peking.

Kina je do sada izbjegavala komentare o novom paktu, ali mnogi stručnjaci tvrde da Peking neće voljeti da izgubi vlast nad svojim susjedom.

Otkako je Putin napao Ukrajinu, Rusija je sve više zavisila od Kine kao glavnog tržišta za njen izvoz energije i izvora visokotehnoloških tehnologija suočenih sa zapadnim sankcijama. Dok uspostavlja obnovljene odnose sa Pjongjangom, Kremlj će vjerovatno biti oprezan kako ne bi razljutio Peking.

"Hoće li ovaj unapređeni odnos Rusije i Sjeverne Koreje biti neograničen zavisi od Kine," koja će pomno pratiti događaje, rekao je Edward Howell iz Chatham Housea u komentaru. „Peking će ozbiljno uzeti u obzir tvrdnju Kim Džong Una da je Rusija „najpošteniji prijatelj Sjeverne Koreje“. Uprkos vjerovatnom povećanju saradnje u naprednoj vojnoj tehnologiji između Moskve i Pjongjanga, Kina ostaje najveći ekonomski partner Severne Koreje.

Peta Bh. povorka ponosa: 'Volim da se ne bojim'

5. Pride, Sarajevo, Bosnia, 22.6.2024.
5. Pride, Sarajevo, Bosnia, 22.6.2024.

Ne tolerišemo mržnju, prijetnje i nasilje nad LGBTIQ+ osobama! - poručili su organizatori Bh. povorke ponosa, koja je 22. juna popodne okupila učesnike u protestnoj šetnji kroz centar Sarajeva.

Povorku je organizirala grupa aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih bosanskohercegovačkih gradova, a ovo je peti ovakav skup u Sarajevu.

Održala se uz pojačano prisustvo pripadnika policije.

"Potrebno je raditi na smanjenju govora mržnje koji dovodi u pitanje sigurnost LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini (BiH). Ovim skupom želimo doprinijeti društvenom i političkom, javnom i privatnom, smanjenju nasilja nad LGBTIQ+ osobama", kazala je Anisa Pračić-Šehić, članica Organizacionog odbora Povorke.

Sa zastavama, transparentima i porukama podrške, Povorka se kretala od Historijskog muzeja BiH, glavnom gradskom saobraćajnicom, uz obalu rijeke Miljacke, do Trga Susan Sontag u centru Sarajeva.

Ovogodišnji slogan je "Volim da se ne bojim".

"Tu smo, živimo, radimo i dio smo društva", poručuju neki od učesnika Povorke.

I palestinske zastave na Povorci

Na Povorci nije bilo dozvoljeno nošenje oznaka političkih i društvenih organizacija, međunarodnih ambasada i slično, ali su organizatori ove godine dozvolili da budu unesene palestinske zastave.

Iz Bh. povorke ponosa navode da je palestinska zastava prepoznata kao simbol otpora i da zbog toga za nju ima mjesta na povorci.

"Pridružujemo se svim prajdovima koji su stali u solidarnost sa palestinskim otporom i šaljemo jasnu poruku protiv rata i opresije. Među ključnim principima našeg kolektiva i pokreta je solidarnost, antifašizam i antimilitarizam", poručili su organizatori.

Bosnia-Herzegovina - The Fifth LGBT Pride, Sarajevo, 22Jun2024.
Bosnia-Herzegovina - The Fifth LGBT Pride, Sarajevo, 22Jun2024.

Različiti oblici nasilja

Nedavni incident, prilikom izložbe koju je također organizirala Bh. povorka ponosa, kada su na zgradi Goethe instituta u Sarajevu ispisani uvredljivi grafiti, pokazao je da su homofobni ispadi još uvijek česta pojava u životima LGBTIQ+ populacije.

Anisa Pračić-Šehić podsjeća da postoje različiti oblici nasilja.

"Ono može biti i verbalno, psihičko, ekonomsko, partnersko, institucionalno i slično. LGBTIQ+ osobe proživljavaju samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe, a samim time su u neravnopravnom položaju u odnosu na heteroseksualne sugrađane i sugrađanke", kazala je Pračić-Šehić.

Nekoliko dana prije Povorke započela je kampanja "Volim da se ne bojim", koja je kroz kratke video priče prikazala iskustva pripadnika LGBTIQ+ populacije.

"Videomaterijalima, odnosno skečevima, nastojali smo na satiričan način predstaviti nasilje, ali i surovu realnost života LGBTIQ+ osoba - od odnosa unutar porodice, diskriminacije u zdravstvu do toga koliko su LGBTIQ+ osobe zapravo nesigurne u javnom prostoru", kazala je Ivana Arapović, članica Organizacionog odbora Povorke.

Petu Bh. povorku ponosa došli su podržati i građani iz drugih bosanskohercegovačkih gradova, kao i zemalja regiona, a podršku su dolaskom iskazale i javne ličnosti, političari, kulturni radnici, kao i predstavnici diplomatskog kora u BiH.

U centru Sarajeva preusmjeren je javni gradski prevoz, a rutom kojom su se kretali učesnici, privremeno je bio obustavljen saobraćaj.

Šetnja se završila na Trgu Susan Sontag, ispred Narodnog pozorišta Sarajevo.

Kako toplota ubija: Zbunjuje mozak, preopterećuje srce, isključuje organe

Čovek sipa vodu na glavu da se rashladi po vrelom danu u Sredozemnom moru u Bejrutu, Liban, 16. jula 2023.
Čovek sipa vodu na glavu da se rashladi po vrelom danu u Sredozemnom moru u Bejrutu, Liban, 16. jula 2023.

Kako temperature i vlaga rastu napolju, ono što se dešava unutar ljudskog tijela može postati bitka na život ili smrt koju odlučuje samo nekoliko stepeni.

Kritična opasna tačka za bolest i smrt od nemilosrdne vrućine nekoliko je stepeni niža nego što su stručnjaci nekada mislili, kažu istraživači koji stavljaju ljude u vruće kutije da vide šta će im se dogoditi.

S obzirom na to da veliki dio Sjedinjenih Država, Meksika, Indije i Bliskog istoka pati od velikih toplinskih valova, pogoršanih klimatskim promjenama, nekoliko doktora, fiziologa i drugih stručnjaka objasnilo je za Associated Press šta se događa s ljudskim tijelom na takvoj vrućini.

Ključna tjelesna temperatura

Osnovna temperatura tijela u mirovanju je obično oko 37 stepeni Celzijusa.

To je samo 4 stepena udaljeno od katastrofe u obliku toplotnog udara, rekao je Ollie Jay, profesor na Univerzitetu u Sidneju u Australiji, gdje vodi laboratoriju za termoergonomiju.

Dr. Neil Gandhi, direktor hitne medicine u Houstonskoj metodističkoj bolnici, rekao je da će za vrijeme toplinskih valova svako ko dođe s temperaturom bez jasnog izvora infekcije biti pregledan zbog toplotne iscrpljenosti ili težeg toplotnog udara.

"Rutinski ćemo viđati temperaturu veće od 39, 40 stepeni tokom nekih vrućih epizoda", rekao je Gandhi. Još jedan ili tri stepena i takav pacijent je u visokom riziku od smrti, rekao je.

Kako toplota ubija

Toplota ubija na tri glavna načina, rekao je Jay. Uobičajeni prvi osumnjičeni je toplotni udar - kritično povećanje tjelesne temperature koje uzrokuje otkazivanje organa.

Kada unutrašnja tjelesna temperatura postane previsoka, tijelo preusmjerava protok krvi prema koži da se ohladi, rekao je Jay. Ali to preusmjerava krv i kisik iz želuca i crijeva i može dopustiti da toksini koji su inače ograničeni na područje crijeva prođu u cirkulaciju.

"To pokreće niz efekata", rekao je Jay. "Zgrušavanje oko tijela i zatajenje više organa i, na kraju, smrt."

Ljudi sjede ispred stolnog ventilatora da se rashlade tokom vrelog ljetnog popodneva u Varanasiju, Indija, 29. maja 2024.
Ljudi sjede ispred stolnog ventilatora da se rashlade tokom vrelog ljetnog popodneva u Varanasiju, Indija, 29. maja 2024.

Ali veći ubica u vrućini je opterećenje srca, posebno za ljude koji imaju kardiovaskularne bolesti, rekao je Jay.

Ponovo počinje tako što krv juri ka koži kako bi pomogla izbacivanju topline jezgre. To uzrokuje pad krvnog pritiska. Srce reaguje pokušavajući da ispumpa više krvi da se ne onesvijestite.

"Tražite od srca da uradi mnogo više posla nego što obično mora da uradi", rekao je Jay. Za nekoga sa srčanim problemom "to je kao da trčim za autobusom sa istegnutom tetivom. Nešto će se desiti."

Treći glavni način je opasna dehidracija. Dok se ljudi znoje, gube tečnost do tačke koja može ozbiljno opteretiti bubrege, rekao je Džej.

Mnogi ljudi možda ne shvataju opasnost, rekao je Gandhi iz Hjustona.

Dehidracija može prerasti u šok, uzrokujući zatvaranje organa zbog nedostatka krvi, kiseonika i hranljivih materija, što dovodi do napadaja i smrti, rekla je dr. Renee Salas, profesor javnog zdravlja na Univerzitetu Harvard i ljekar hitne pomoći u Općoj bolnici Massachusetts.

"Dehidracija može biti vrlo opasna, pa čak i smrtonosna za sve ako se dovoljno pogorša, ali je posebno opasna za one koji imaju zdravstvene probleme i uzimaju određene lijekove", rekao je Salas.

Dehidracija također smanjuje protok krvi i povećava srčane probleme, rekao je Jay.

Napad na mozak

Toplota takođe utiče na mozak. To može uzrokovati zbunjenost ili poteškoće u razmišljanju, reklo je nekoliko ljekara.

"Jedan od prvih simptoma da upadate u nevolje zbog vrućine je ako se zbunite", rekao je profesor javnog zdravlja i klime Univerziteta Washington Kris Ebi. To je mala pomoć kao simptom jer osoba koja pati od vrućine teško da će to prepoznati, rekla je. I to postaje sve veći problem kako ljudi stare.

Jedna od klasičnih definicija toplotnog udara je osnovna tjelesna temperatura od 40 stepeni "zajedno sa kognitivnom disfunkcijom", rekao je profesor fiziologije na Pensilvanskom državnom univerzitetu W. Larry Kenney.

Vlažnost je bitna

Neki naučnici koriste komplikovano mjerenje vanjske temperature zvano vlažna globus temperatura, koje uzima u obzir vlažnost, sunčevo zračenje i vjetar.

U prošlosti se smatralo da je očitavanje od 35 Celzijusa bila tačka kada tijelo počinje imati problema, rekao je Kenney, koji također vodi laboratoriju u vrućoj kutiji i uradio je skoro 600 testova sa volonterima.

Njegovi testovi pokazuju da je tačka vlažne sijalice bliža 30,5 Celzijusa (87 Farenhajta). To je brojka koja se počela pojavljivati na Bliskom istoku, rekao je.

I to samo za mlade zdrave ljude. Za starije ljude opasna tačka je temperatura vlažnog termometra od 28 stepeni Celzijusa (82 Farenhajta), rekao je.

Starija žena koja pati od bolesti uzrokovane vrućinom dovedena je u državnu okružnu bolnicu u Baliji, država Utar Pradeš, Indija, 20. juna 2023.
Starija žena koja pati od bolesti uzrokovane vrućinom dovedena je u državnu okružnu bolnicu u Baliji, država Utar Pradeš, Indija, 20. juna 2023.

"Vlažni toplotni talasi ubijaju mnogo više ljudi od suhih toplotnih talasa", rekao je Kenney.

Kada je Kenney testirao mlade i stare ljude na suhoj vrućini, mladi volonteri su mogli funkcionisati do 52 stepena Celzijusa (125,6 stepeni), dok su stariji morali da stanu na 43 stepena Celzijusa (109,4). Uz visoku ili umjerenu vlagu, ljudi ne bi mogli funkcionisati na ni približno tako visokoj temperaturi, rekao je on.

"Vlažnost utiče na sposobnost isparavanja znoja", rekao je Jay.

Žurba da ohlade pacijente

Toplotni udar je hitan slučaj, a medicinski radnici pokušavaju da rashlade žrtvu u roku od 30 minuta, rekao je Salas.

Najbolji način: potapanje u hladnu vodu. U suštini, "ispustiš ih u kantu s vodom", rekao je Salas.

Hitne službe intravenozno pumpaju pacijente hladnim tečnostima, prskaju ih, stavljaju ledene obloge u pazuhe i prepone i stavljaju ih na rashladnu prostirku u kojoj teče hladna voda.

Ponekad ne radi.

"Zovemo ga tihim ubicom jer to nije ovakva vrsta vizuelno dramatičnog događaja", rekao je Jay. "To je podmuklo. Sakriveno je."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG