Linkovi

Promjenjivo javno mnijenje u Rusiji u vezi sa pitanjem rata u Ukrajini


Ljudi šetaju pored bilborda sa porukom podrške ruskoj vojsci, u gradu Viborgu, na obalama Finskog zaliva, u Lenjingraskoj oblasti, u Rusiji, 28. maja 2023.

Rusija Vladimira Putina posljednjih je godina oštro suzila prostor za slobodno izražavanje, ali neki nezavisni anketari koji su pobjegli iz zemlje nisu napustili svoj rad.

Oni i dalje pokušavaju da prate rusko javno mnijenje u vezi sa ključnim temama, uključujući rat u Ukrajini. Na taj način omogućavaju rijedak prozor u to kako ruska javnost gleda na dramatične preokrete rata u posljednjih 18 mjeseci.

Ruski servis Glasa Amerike kontaktirao je jednu od ovih istraživačica Elenu Konevu i razgovarala sa njom o tome kako ona i njen tim pristupaju svom poslu telefonirajući ljudima u Rusiji i tražeći njihovo mišljenje.

"Analitičari su naučili da se nose sa autoritarnim pritiskom i izbjegavaju ga", rekla je Koneva, osnivačica nezavisne istraživačke agencije ExtremeScan.

"Na primjer, kada pitamo ljude o podršci ratu, dajemo opciju da se izbjegne odgovor: 'Da li podržavate, ne podržavate, teško vam je da odgovorite ili ne želite da odgovorite na ovo pitanje?' Novi stav - 'Ne želim da odgovorim na ovo pitanje' - skoro je protest".

Ona je rekla da istraživači vjeruju da ljudi koji se ne slažu sa ratom često odgovaraju na ovaj način. Jedan učesnik ankete je rekao: "Hvala vam na prilici da ne svjedočim protiv sebe".

Galina Zaprjanova, viša regionalna urednica ankete Gallup World Poll, rekla je za Glas Amerike da je sprovođenje anketa u Rusiji "zaista postalo veći izazov od 2022. godine, ali ono nije nemoguće".

U pisanom odgovoru na pitanja, ona je rekla da uprkos autocenzuri kod ispitanika, anketari "obično mogu da imaju veće povjerenje u pouzdanost nalaza anketa koji pokazuju izvjesnu fluktuaciju tokom vremena".

"Čak i ako na osnovni rezultat može da utiče autocenzura... promjene trenda tokom vremena pokazuju da su ljudi spremni da prijave promjene u svom razmišljanju", napisala je ona. "Podaci o trendu također mogu da budu veoma informativni u vezi sa pravcem promjena u javnom mnijenju čak i ako su magnituda preuveličana".

Na prvi pogled, najnovije ankete grupe Koneve iz Rusije i dalje pokazuju široku podršku javnosti ratu.

Šesnaest mjeseci poslije potpune invazije Rusije na Ukrajinu, većina ispitanika i dalje podržava rat, a samo 20 odsto kaže da je protiv.

Sve u svemu, istraživači kažu da su prošle godine zabilježili pad podrške ratu od samo devet procentnih poena.

Broj ispitanika koji kažu da Rusija treba da "prekine neprijateljstva uz zadržavanje okupiranih teritorija" više je nego udvostručen od prošlog ljeta, sa 11 odsto na 28 odsto.

Čvrste pristalice

Koneva je rekla da se njena istraživačka grupa fokusirala na ispitivanje mišljenja ključne publike koja podržava ruski rat u Ukrajini.

Ona je rekla da pošto ljudi izraze opštu podršku ratu, istraživači upotrebe više pitanja kako bi bolje razumjeli kako vide rat i njegov uticaj na njihove živote.

"Na primjer, osoba kaže 'podržavam', ali onda će istraživači pratiti pitanja kako bi utvrdili da li su spremni za rat, spremni da doniraju ruskoj vojsci ili očekuju koristi od moguće pobjede", objasnila je Koneva.

Pošto su istraživači posmatrali kako cenzura i represija rastu, oni vide odgovore ljudi na dva nivoa: onih koji generalno izjavljuju podršku i onih koji prate tu izjavu stvarnom podrškom konkretnim političkim odlukama.

Kao rezultat toga, istraživači procjenjuju da jezgro pristalica rata broji od oko 30 odsto do 35 odsto od ukupnog broja ispitanika.

To su ubjeđene pristalice rata. Ako istraživači izuzmu ovu grupu, a izuzmu i 20 odsto Rusa koji priznaju da se protive ratu, to ostavlja oko polovine stanovništva zemlje za koje istraživači kažu da podržavaju rat samo na "deklarativnom nivou".

"Deklarativne pristalice"

Koneva je rekla da su istraživači otkrili da ljudi u ovoj grupi, pojedinačno najvećem segmentu stanovništva, imaju kontradiktorne stavove prema ratu, koji se sastoje od narativa sa obje strane sukoba.

Oleg Žuravljov, istraživač u Laboratoriji za javnu sociologiju, još jednom nezavisnom istraživačkom centru koji radi na daljinu, uradio je detaljnije intervjue sa ovom grupom Rusa kako bi shvatio kako su se njihova mišljenja promijenila od prvih dana rata do sada.

Rekao je da su se za mnoge ljude u ovoj grupi mišljenja promijenila u junu 2022. kada su mnogi shvatili da se sukob produžava i da on nije brza vojna operacija koja je prvobitno obećana.

"Osjećaj neizbježnosti rata u životu Rusa, osjećaj da je rat sada sa nama i da je to naš život, izazvali su pojavu novih značenja rata", rekao je Žuravljov.

"Dakle, mnogi naši ispitanici su počeli da rezonuju na sljedeći način: Možda je ovaj rat nemoralan, ali bio je neizbježan, što znači da ostaje da poželimo sreću našoj strani u ovom sukobu", rekao je on.

Koneva vidi slične obrasce u svojim podacima među ovom grupom, kako su se njihova mišljenja mijenjala.

"Po inspiraciji jednih i bijesu drugih, jasno je da je rat stvaran, i to zadugo. Pojavili su se umor i apatija", rekla je ona, dok se ljudi prilagođavaju paničnoj kupovini, visokoj inflaciji i nezaposlenosti i odlasku stranih preduzeća.

Oko 38 odsto ispitanika izjavilo je da im je rat "umanjio mogućnosti ili uništio planove". Među njima, 14 odsto ispitanika je prijavilo gubitak posla, 36 odsto smanjenje prihoda, a 56 odsto je izjavilo da troši više ušteđevine na hranu.

Koji događaji utiču na javno mnijenje?

Tokom rata, istraživači su pokušavali da shvate koji bi faktori smanjili podršku javnosti u Rusiji.

Koneva je rekla da su u početku Rusi, kada su čuli za štetu i gubitke koje su pretrpjeli Ukrajinci, kritičnije sagledavali razlog zašto Ukrajinci trpe.

"Ali ruska propaganda pronalazi 'protivtrov' za svaku istinu", rekla je Koneva. "U glavama većine Rusa, užas grada Buče (gdje su ruske snage izvršile masovno ubistvo civila) zamijenjen je nevjerovatnim dezinformacijama o insceniranju strašnih događaja".

Koneva je rekla da je u junu 2023. od ispitanika zatraženo da pošalju "virtuelne telegrame običnim građanima Ukrajine".

Najpopularniji odgovori, trećina svih telegrama, bili su izrazi saosjećanja, podrške i "pozivi na strpljenje dok ih Rusija ne oslobodi" i "podsjećanje na bratstvo dva naroda".

Koneva je također proučavala kako se promijenilo javno mnijenje nakon što je Moskva objavila kampanju mobilizacije u septembru 2022. koja je rezultirala regrutacijom određenih ljudi.

Čak i tada je stopa podrške smanjena za samo nekoliko procentnih poena, sa 58 odsto na 52 odsto, ali se oporavila na 57 odsto poslije tri nedjelje sredinom oktobra 2022.

A kada je riječ o ruskim ratnim žrtvama, Koneva je rekla da su gubici uspješno prikriveni strogim mjerama cenzure u zemlji.

"Rusi ne razumiju pravi broj gubitaka. … Mediji daju samo odobrene informacije, a (država) 'apsorbuje' gubitke", objasnila je ona.

Koneva je rekla da se javno mnijenje u Rusiji sve više čini rezignirano u vezi sa dugoročnijim ratom.

XS
SM
MD
LG