Linkovi

Rusija objavila najveći plan privatizacije od prvih pretvorbi počekom 1990-tih


Rusija ulazi u novi izborni ciklus sljedeće godine sa sve većim proračunskim deficitom. Neodlučan da uvede dodatne poreze ili smanji socijalne beneficije prije izbora, Kremlj se odlučio na prodaju državne imovine

Rusija je objavila novi plan privatizacije kojim se u sljedeće tri godine želi prikupiti više od 20 milijardi dolara od dionica državnih kompanija. No, ruska država ne želi prepustiti kontrolu nad tim kompanijama te će zadržati kontrolne pakete dionica. Plan je da se proda do 25 posto dionica nacionalne naftne kompanije, nacionalne brodske kompanije, dvije državne banke te ruske elektroprivrede. Rusija ulazi u novi izborni ciklus sljedeće godine sa sve većim proračunskim deficitom. Neodlučan da uvede dodatne poreze ili smanji socijalne beneficije prije izbora, Kremlj se odlučio na prodaju državne imovine.

Rusija ima blizu 500 milijardi dolara u zlatu i deviznim rezervama, pretežito od prodaje nafte i plina. Međutim, Kremlj ne želi trošiti taj novac bojeći se pada cijene energenata. Prošle godine ruski ekonomski rast smanjio se za osam posto što je najgori rezultat u kategoriji nadolazećih ekonomija u kojoj su, uz Rusiju, Indija, Brazil i Kina. Ove godine Rusija se djelomično oporavila s rastom bruto društvenog proizvoda od osam posto. Peter Westin iz investicijske banke Aton vjeruje da je državna kontrola ruske ekonomije doživjela svoj vrhunac s visokim cijenama nafte 2008. godine:

"Oni trebaju prikupiti novac. Oni će uvesti neke manje poreze, no privatizacija je najbezbolniji put ka tom cilju. Pored toga, predsjednik Medvjedev već neko vrijeme izjavljuje kako je ruski državni aparat prevelik te je naglasio da je državno vlasništvo manje učinkovito od privatnog."

U političkom zaokretu, predsjednik Dmitrij Medvjedev je, također, objavio da je cilj smanjiti državni dio ekonomije sa sadašnjih 50 posto na 30 posto kroz deset godina. Strani investitori zaziru od ruskih državnih kompanija, tvrdeći kako su njihove poslovne knjige mutne te da tretman manjinskih vlasnika dionica može biti grub. No Westin, čija banka pomaže strane investicije u Rusiji, odgovara da ruske kompanije koje prodaju svoje dionice na burzi u Londonu moraju otvoriti svoje poslovne knjige te biti transparentne.

U međuvremenu, američka naftna kompanija ConocoPhillips objavila je da povlači svoj udio u najvećoj privatnoj ruskoj naftnoj kompaniji, Lukoil, u vrijednosti od deset milijardi dolara. Chris Waefer, poslovni strateg grupacije Uralsib Financial, kaže da je ConocoPhillips, najveći američki investitor u Rusiji, trebao udružiti snage s državnom naftnom kompanijom:

"Conoco je izabrao pogrešnog partnera. Državne naftne kompanije, Rosnef i Gazprom, su u mnogo boljem položaju za dobivanje atraktivnih ugovora za eksploataciju nafte. Kad se bude otvarao Istočni Sibir, Sakhalin ili čak Arktik, državne kompanije će dobiti licence. Dakle, bolje vam je da su vam partneri državne kompanije."

No, Weafer kaže kako ne zna što je prodano od manjeg programa privatizacije vrijednog dvije milijarde i 300 milijuna dolara, objavljenog ranije ove godine:

"Prošle su gotovo dvije trećine godine, a još nismo vidjeli nikakav napredak u tom malom programu. U Rusiji uvijek postoji razlika između onoga što vlada kaže da želi postići i onoga što može ostvariti."

Ukoliko se privatizacija ne materijalizira, ministar financija Alexei Kudrin kaže da je rezervni plan otpuštanje 20 posto vladinih djelatnika.

XS
SM
MD
LG