Ekonomska izolacija Moskve znači da "mora da kupuje artiljerijske granate od Sjeverne Koreje", rekao je nedavno novinarima koordinator američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby, ukazujući na dogovore za "milione metaka, raketa i artiljerijskih granata".
U međuvremenu, Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je ove nedjelje da je "vjerovatno da se Rusija bori da održi zalihe" bespilotnih letjelica. Sankcije otežavaju Moskvi da nabavi vitalne komponente potrebne za zamjenu dronova uništenih u borbi.
Kremlj navodno kupuje dronove od Irana. I zapadne vlade i Kijev kažu da Rusija ima ozbiljne logističke probleme.
Zastarjelo oružje
Precizni udari zapadnim oružjem visoke tehnologije potkopavaju sposobnost Rusije da se bori, a Moskva se okreće zastarjelom oružju jer joj zalihe modernije opreme ponestaju.
"Misterija je šta su Rusi ostavili", rekao je Pierre Grasser, istraživač povezan sa pariskim univerzitetom Sorbona.
"Imali su dovoljno zaliha za svoj prvobitni plan", rekao je on. "Ali činjenica je da rat traje duže nego što se očekivalo i da uništavanje njihovih rezervi američkim raketama HIMARS mijenja postavke."
"Moskva nema mnogo saveznika koji bi mogli da je snabdeijvaju ili priteknu u pomoć njenim proizvođačima", dodao je on. "A Kina i dalje odbija da se uključi van diplomatskog polja."
Što se tiče izolovanog komunističkog režima Sjeverne Koreje, "vjerovatno će postojati granica onoga što Pjongjang može da pruži — dovoljno da se zalihe popune za nekoliko nedjelja", rekao je on.
Prošle nedjelje, francuski istraživač Bruno Tertrais iz Fondacije za strateška istraživanja, rekao je: "Šanse za ruski vojni zamor su mnogo veće od ukrajinskog vojnog umora".
Ali Kijev, koji i sam možda dostiže granice svojih kapaciteta, nastavlja da traži oružje i municiju od Zapada.
U četvrtak su Sjedinjene Države rekle da će isporučiti još 675 miliona dolara vojne opreme.
Washington je također rekao da će obezbijediti još dvije milijarde dolara zajmova i grantova Ukrajini i njenim susjedima za kupovinu američke vojne opreme.
Ovo je povrh 4 milijarde dolara koje je odobrio u fiskalnoj godini koja se završila u junu.
Nalozi na društvenim mrežama koji su specijalizovani za identifikaciju oružja uočili su pakistanske i iranske granate koje ispaljuje ukrajinska artiljerija, što sugeriše da je Kijev izgradio više lanaca snabdijevanja za svoje trupe.
Međutim, njemački Institut za svjetsku ekonomiju (IFV) saopštio je prošlog mjeseca da je "tok nove međunarodne podrške Ukrajini... prestao u julu", bez novih obećanja velikih zemalja Evropske unije poput Njemačke, Francuske ili Italije.
S druge strane, IFV je primijetio da sve više zemalja konačno ispunjava svoja obećanja o pomoći Kijevu.
NATO zalihe
Zemlje NATO-a isporučile su skoro pola miliona granata za otprilike 240 topova od 155 milimetara koje su poslale Ukrajini da zamijeni sovjetsko oružje čija je municija istrošena, rekao je Grasser.
"Od jula, oni se troše po stopi od 3.000 granata dnevno. Tehnički, Ukrajina može da nastavi do početka zime", dodao je on. "Međutim, pored toga postoje neka pitanja o tome koliko NATO može da isporuči".
Zapadna pomoć Ukrajini je znatno manja od onoga što je potrebno za pobjedu u ratu i zamjenu uništene opreme, rekao je Andrej Ilarionov, bivši ekonomski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Illarionov, koji sada radi za Centar za bezbjednosnu politiku sa sjedištem u SAD-u, rekao je da su tokom Drugog svjetskog rata saveznici zaista počeli da potiskuju sile osovine tek 1943. godine, kada su njihova potrošnja bila veća od potrošnje njihovih protivnika.
"Vojna pomoć koja se isporučuje Ukrajini ne iznosi više od tri milijarde dolara mjesečno. Ukupni rashodi Ukrajine plus koalicije čini se da su sedam milijardi dolara mjesečno", rekao je on.
Što se tiče Rusije, "nedavno su date različite procjene — između 500 i 900 miliona dolara dnevno — što znači 15 do 27 milijardi dolara mjesečno", dodao je on.
"U ratu iscrpljivanja, ključni osnovni faktor po pitanju toga ko bi mogao da pobijedi u dugom ratu je odnos vojnih izdataka", rekao je Ilarionov.
"U vojnom smislu", rekao je Grasser, "dvije strane su izjednačene. Ukrajinci imaju manje oružja od Rusa, ali su sada mnogo precizniji".
Ali, primijetio je, "u svoju korist, Moskva ima pristup vitalnim sirovinama za ratne napore".
"Ulazimo u period nestabilne ravnoteže. Ko god krene u jednu kontraofanzivu previše, vjerovatno će izgubiti u bici iscrpljivanja", zaključio je Grasser.
