Linkovi

Rusija se boji da će postati Kini ono što je Kanada SAD-u


Putin s kineskim premijerom Wenom Jiabaoom u Pekingu
Putin s kineskim premijerom Wenom Jiabaoom u Pekingu

Trgovina je samo ove godine porasla 45 posto, a do kraja desetljeća bi se mogla utrostručiti na 200 milijardi dolara



Ruski premijer Vladimir Putin odabrao je Kinu kao prvu stranu zemlju koju će posjetiti nakon što je otkrio svoj politički plan da vlada Rusijom tijekom sljedećeg desetljeća.

Kina je preuzela od Njemačke status najvećeg trgovinskog partnera Rusije. Trgovina je ove godine porasla 45 posto, a do kraja desetljeća bi se mogla utrostručiti na 200 milijardi dolara. Tako da je premijer Putin posjetio Peking kako bi ojačao veze s najvažnijim bilateralnim partnerom svoje zemlje.

Ruski čelnik govorio je u Pekingu o sve većoj trgovini i ulaganjima. Kad god je bio u prilici, govorio je o mogućnostima zajedničkih ulaganja u područja visoke tehnologije kao što su svemirska istraživanja, medicina, izgradnja zrakoplova i biotehnologija. Međutim na kraju dvodnevnog putovanja, najveći postignuti sporazum bio je onaj o kineskom ulaganju milijarde i pol dolara u jednoj talionici aluminija u Sibiru.

Rusija se sve više boji da će njena sudbina biti da će postati Kini ono što je Kanada Sjedinjenim Državama – prigodan izvor nafte, plina, minerala, drvene građe i drugih sirovina. Anatol Lieven je profesor na Kraljevskom koledžu Londona koji proučava efekt kineskog uspona na Rusiju. "Rusija bi kao cjelina bila reducirana na nešto poput toga da bude Kanada kineskim Sjedinjenim Državama. To su izgledi koju ruske elite smatraju apsolutno neprihvatljivim".

Prvog desetljeća nakon raspada Sovjetskog Saveza veći dio ruskog izvoza u Kinu bila je visoka tehnologija – uglavnom borbeni zrakoplovi i raketni sustavi. Ali Rusija se sve više žali da Kina izrađuje kopije njenog lovca Suhoi i druge napredne vojne tehnologije. Prošli tjedan agencija koja je naslijedila zloglasni KGB uhitila je jednog kineskog državljana pod sumnjom da je pokušavao kupiti planove i nacrte za mnogo hvaljeni dugometni ruski raketni sustav zemlja-zrak S-300.

Linda Jakobson je vodeći autor jednog novog izvješća o kinesko-ruskim odnosima pri stockholmskom Međunarodnom institutu za istraživanje mira. "Prodaja oružja je u posljednjih pet godina osjetno pala. Razlog tome je da su Kinezi uglavnom kupili sve što su Rusi mogli ili bili voljni prodati".

Druga komponenta rusko-kineskih odnosa je prodaja energije. Ali i tu je Rusija izgubila svoju oštricu. Šesnaest godina Rusija i Kina pregovaraju o izgradnju dva plinovoda iz Sibira do Kine. Dok su se Rusi pogađali oko cijene, Kinezi su izgradili plinovod iz središnje azijske države Turkmenistana do Kine. U utorak je jedna britanska kompanija rangirala plinsko polje u Turkmenistanu kao drugo po veličini u svijetu. Sad Turkmenistan, nekoć ruska kolonija, planira isporučivati godišnje 60 milijardi prostornih metara plina Kini – skoro istu količinu o kojoj Rusija vodi razgovore još od sredine devedesetih. Gospođa Jakobson vodi Odjel za istočnu Aziju pri Institutu Lowy u Sydneyu u Australiji. "Potencijal za uistinu značajno partnerstvo na polju prodaje plina postojao je kad su počeli pregovarati o izgradnju dva plinovoda iz Rusije za Kinu prije 16 godina. U međuvremenu u sektoru plina i nafte Kina je učinila ogroman napor da se diversificira. Rusija je najveći svjetski proizvođač nafte i dugo je vjerovala kako drži Kinu u šahu – da može odrediti cijenu kakvu želi. Ali dok su Rusi beskrajno pregovarali o formulama za utvrđivanje cijena, Kina se diversificirala u energetskom sektoru".

Profesor Lieven kaže da je Kina postala toliko moćna toliko brzo da se Rusija neće usuditi da se pridruži nekom savezu s NATO-om ili Sjedinjenim Državama. Umjesto toga, on predviđa, Rusija će očuvati svoju autonomiju od Kine tako što će izbjegavati neposredne sukobe s Washingtonom.

Linda Jakobson nedavno je završila dvadesetogodišnji boravak u Pekingu. Kaže da je bila zaprepaštena time koliko Kineza je postalo netrpeljivo prema Rusima. Prisjetila se jednog razgovora koji je vodila s nekim kineskim znanstvenikom. On je nevoljko priznao da Kina možda ne voli Sjedinjene Države i Japan, ali da postoje stvari koje Kina može naučiti od ta dva društva. Međutim, o Rusiji je govorio s omalovažavanjem. "'Ali Rusija? Što bismo mogli naučiti od Rusije?' Ta nonšalantnost, skoro bahati stav, sve je prisutniji u Kini kad je riječ o Rusiji i vrlo mnogo govori o promjeni percepcije s kineske strane o Rusima".

I dok premijer Putin planira pojedinosti svog desetljeća na vlasti, jasno je da identificira kineski nagli uspon kao veliki izazov za Rusiju.

XS
SM
MD
LG