Ptice i avioni jedni su drugima na putu otkad su se braća Wright prvi put vinula u zrak. Svakog dana, deseci ptica stradaju od udara aviona, kojima one, sa svoje strane, stvaraju štete u visini od više stotina milijuna dolara godišnje, da se ni ne spominje rizik po živote putnika i posada. Znanstvenici Ornitološkog laboratorija Sveučilišta Cornell rade na načinima sprečavanja sudara ptica i aviona, i to dešifriranjem ptičjeg glasanja pri komuniciranju na njihovim migracijskim trasama.
U glasanju ptica ima daleko više od pjeva. One koriste i kratke pozive, kraće od jedne sekunde. A, uz to, svaka vrsta govori svojim vlastitim jezikom: "Evo, bobolink! Crnokljuna kukavica! Bjelogrli vrabac! Crveno-prsi brgljez! Swainsonov drozd!"
Ken Rosenberg je sa strašću pratio ptice još kad je bio dječak. Danas radi u Cornellovom Laboratoriju za ornitologiju, razotkrivajući tajne ptičjeg svijeta. Kaže da ptice koriste kratke pozive najčešće tijekom migracije: " Čini nam se da je to glasanje koje ptice koriste za komunikaciju, za međusobno lociranje. Nešto poput: 'tu sam, nemoj se zaletiti u mene!' Naravno, to je samo pretpostavka, ali je jasno da se radi o društvenom glasanju".
Do nedavno, znanstvenici nisu znali koliki su točno razmjeri takvih glasanja jer se većina ptičjih migracija odvija po noći. Amaterski promatrači ptica su prvi zamijetili to glasanje pri migraciji ptica; nisu ih vidjeli, ali su ih čuli. Nekolicina ljudi je pokušala ustanoviti što bi mogli biti ti zvuci. Migracijski putevi preko Sjedinjenih Država vode milijarde ptica svakog proljeća i jeseni do njihovih odredišta. Uperivši specijalne mikrofone ka noćnom nebu u to vrijeme, i snimajući glasanje prolazećih ptica, znanstvenici su shvatili da bi mogli odrediti koje vrste ptica prelijeću iznad njih, te saznati više o vremenskim i zemljopisnim odrednicama njihovih migracija. No, nebo je veliko … i u to vrijeme prepuno razgovorljivih ptica. Znanstvenici su potražili pomoć ne samo amatera promatrača ptica, nego i vojnih baza. Svaka je lokacija snimala 8 sati svake noći … mnogo snimljenog materijala koji je trebalo preslušavati u stvarnom vremenu, bez ubrzavanja ili preskakanja. A, mnoga od tih glasanja nevičnom uhu zvuče gotovo jednako.
Ornitološki laboratorij je udružio snage s Cornellovim programom bioakustičkih istraživanja u razvoju kompjuterskog programa koji bi dešifrirao glasanje ptica. Program može izolirati jedinstvene karakteristike svake vrste drozda u algoritmove, vrlo slično načinu na koji funkcioniraju programi za prepoznavanje glasa. Nakon obrade, pojedinačna glasanja postanu mnogo bolje izražena.
Znanstvenici još uvijek moraju pregledavati rezultate, ali se sve odvija brže i jednostavnije. Stvarajući bazu znanja o različitim migracijskim putevima, znanstvenici će moći savjetovati zračnim lukama i vojnim zračnim bazama koje uzletno-sletne trase da koriste i kad da lete kako bi izbjegli velika jata ptica. Njihovi bi podaci mogli, isto tako, utjecati i na planove izgradnje farmi turbina na vjetar i komunikacijskih tornjeva kako ih ne bi postavili na migracijske trase ptica selica. Kako kaže Ken Rosenberg, ti će podaci pomoći i ekolozima oko jednog gorućeg pitanja: "Ptice su iznimno osjetljivi pokazatelji zdravlja okoliša. U smislu njihovih migracija, ako se uoči da se vrijeme seobe mijenja iz godine u godinu, onda je to jedan od najboljih znakova da se doista događa globalno zatopljavanje".
Prototip kompjuterskog programa za prepoznavanje glasanja ptica bit će gotovo za oko godinu dana, najviše 18 mjeseci.