Najnovije
Rekordan dnevni rast novozaraženih u SAD, u toku i debata o nošenju maski
Koronavirus nastavlja da se naglo širi u Sjedinjenim Državama. U utorak je registrovano rekordnih više od 47 hiljada novih slučajeva COVID-a 19, što je najveći dnevni rast od izbijanja pandemije, dok je zabilježen i najveći porast broja hospitalizacija od sredine aprila.
Oštro upozorenje vodećeg eksperta za zarazne bolesti, doktora Anthonya Faucija tokom svjedočenja u Kongresu...
"Krećemo se u pogrešnom smjeru. Ne možemo samo da se usredsredimo na područja sa naglim rastom. To ugrožava cijelu zemlju”.
U Americi se u prosjeku dnevno registruje oko 40 hiljada novih slučajeva, što bi moglo da se više nego udvostruči.
"Ne bi me iznenadilo da to poraste na 100 hiljada dnevno, ako se stvari ne promijene. Zbog toga sam veoma zabrinut”, naglasio je Fauci.
Rekordan broj novozaraženih bilježi se u Teksasu - gotovo 7 hiljada novih slučajeva za dan i u Kaliforniji, gdje je ta cifra veća od 8 hiljada.
"Ako nećete da ostajete kod kuće i da nosite masku na javnom mjestu, onda ćemo morati da vas na to natjeramo”, upozorio je guverner Kalifornije Gavin Newsom.
New York, New Jersey i Connecticut, koji su uspjeli da suzbiju širenje COVID-a 19 nakon što su preminule desetine hiljada ljudi, sada su uveli dvonedjeljni karantin za posjetioce iz Kalifornije i još 15 država gdje naglo raste broj oboljelih.
U 17 država se obustavljaju planovi za dalje otvaranje ili ponovo uvode restrikcije, što nailazi na otpor građana. U Arizoni, gdje je guverner naredio zatvaranje barova i teretana, pojedini biznisi podnose tužbe da bi ostali otvoreni.
"Sve je pokrenuto zbog toga što je guvernerova uredba na snazi 30 dana i što je odlučio da fitnes centri budu među nekoliko biznisa koji će biti zatvoreni, bez nekog stvarnog razloga”, rekao je osnivač jedno od fitnes centara u Arizoni Tom Hatten.
I dok se broj oboljelih u Arizoni približava 75 hiljada, interna dokumenta, do kojih je došla televizija ABC, pokazuju da dva glavna medicinska centra više ne mogu da primaju nove pacijente. Sada se mijenja i situacija na prvim linijama borbe protiv virusa.
"Sada bilježimo najveći rast, a riječ je o starosnoj grupi od 20 do 50 godina, kada mislite da ste nedodirljivi”, kaže ljekar u hitnoj pomoći u Kaliforniji Troy Pennington.
Trump pod sve većim pritiskom da nosi masku
Sa novim širenjem zaraze, vodi se i oštra rasprava o nošenju maski. U Washingtonu, predsjednik Trump suočen je sa sve češćim pozivima iz svoje Republikanske stranke da nosi masku u javnosti.
"Milioni Amerikanaca se dive predsjedniku i slijedeće njegov primjer. Ako misle da mu je važno da se nosi maska, onda će i oni to raditi”, poručio je republikanski senator iz Tennesseeja Lamar Alexander.
Bijela kuća tvrdi da predsjednik nema ništa protiv nošenja maski.
"Predsjednik je rekao da nema problem sa maskama”, naglasila je portparolka Kayleigh McEnany. Međutim, Trump je nikada nije nosio u javnosti, a ismijavao je one koji su to radili.
To pitanje je sada i jedno od glavnih u predizbornoj trci.
“Apsolutno nam je potrebna jasna poruka samog vrha federalne vlade da svi moraju da nose maske na javnim mjestima”, rekao je predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden.
Američki lider u međuvremenu insistira na ranoj proslavi Dana nezavisnosti u nacionalnom parku Mount Rushmore u Južnoj Dakoti.
Očekuje se dolazak hiljada ljudi, a lokalne vlasti navode da će maske biti obezbijeđene, ali da se neće primjenjivati smjernice o držanju fizičke distance.
See all News Updates of the Day
SAD: Više od pet godina zatvora muškarcu iz BiH koji je prikrivao učešće u zločinima nad Srbima
Sutkinja Denis Casper osudila je Kemala Mrndžića (52) na 65 mjeseci zatvorske kazne, uz tri godine nadzora poslije puštanja na slobodu, nakon što je u oktobru prošle godine federalna porota utvrdila da je kriv zbog prikrivanja učešća u progonu etničkih Srba tokom rata u BiH.
On je također osuđen zbog davanja lažnih tvrdnji kako bi postao izbjeglica u SAD, a potom i američki državljanin.
Prema navodima američkih vlasti, Mrndžić, koji je živio u Swampscottu Massachusettsu, sakrio je svoju ulogu u zločinima nad srpskim zatvorenicima u logoru Čelebići 1992. godine, te je na prevaru stekao sertifikat o naturalizaciji i karticu socijalnog osiguranja, a na kraju i američki pasoš.
„Mrndžić je više od dvije decenije izbjegavao odgovornost za učešće u progonu i mučenju nebrojenih žrtava u logoru. Smatrajući ga odgovornim za laži i prevarno ponašanje, ova kazna jača našu odlučnost da se pobrinemo da se oni koji su odgovorni za ratne zločine i kršenje ljudskih prava identifikuju, razotkriju i procesuiraju. Ovaj slučaj naglašava da nećemo dozvoliti da naša nacija bude utočište za one koji žele pobjeći od pravde”, izjavila je tužiteljica Leah Foley. „Vlada će raditi na tome da mu se oduzme američko državljanstvo stečeno prevarom.”
Prema saopštenju Sekretarijata za pravdu, Mrndžić je u logoru Čelebići bio nadzornik stražara, bivši logoraši su ga opisali kao poznatog po lošem postupanju prema zatočenicima. Svjedoci su prepričavali užasne uslove u logoru i govorili o zatočenjima u tunelu bez svjetla i vazduha, o svakodnevnim premlaćivanjima, ubistvima, seksualnom zlostavljanju, izgladnjivanju i drugim oblicima maltretiranja.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju istraživao je zločine u Čelebićima 1990-ih, nedaleko od Konjica, te osudio dvojicu glavnih komandanata logora i jednog čuvara za brojne zločine. Presude za Čelebiće su donosili i sudovi u BiH.
Mrndžića su 1996. godine istražitelji ispitivali u vezi sa tim slučajem, ali ga međunarodne vlasti nisu optužile.
Sekretarijat za pravdu SAD navodi da je Mrndžić nakon toga osmislio plan da napusti BiH tako što će preći u Hrvatsku i prijaviti se kao izbjeglica u SAD, koristeći izmišljenu priču. Lažno je tvrdio da je iz doma pobjegao nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, te da se nije mogao vratiti iz straha od budućeg progona.
U SAD je primljen kao izbjeglica 1999. godine, a na kraju je postao naturalizovani američki državljanin deset godina kasnije.
El Capitan: Najbrži superkompjuter svijeta osigurava nuklearnu bezbjednost SAD-a
Najbrži superkompjuter na svijetu, nazvan „El Capitan” službeno je pokrenut u Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Livermore u Kaliforniji, gdje će obavljati osjetljive zadatke uključujući sigurnost američkog nuklearnog arsenala.
Superkompjuter, vrijedan 600 miliona dolara, dizajniran je za obavljanje ključnih zadataka nacionalne sigurnosti u nedostatku podzemnih nuklearnih testiranja, koja su zabranjena od 1992. godine, navode predstavnici Nacionalne laboratorije Lawrence Livermore (LLNL).
Kompjuter koji će raditi proračune važne za nuklearne podatke i dizajn oružja
„El Capitan” će se fokusirati na istraživanje vezano za otkrivanje novih materijala, fiziku visoke gustoće energije, nuklearne podatke, dizajn oružja i druge povjerljive operacije. Izgradnja je započela u maju 2023., a kompjuter je postao operativan u novembru 2024. godine, prije nego što je službeno predstavljen 9. januara.
Najbrži na svijetu
Ovaj superkompjuter postao je najbrži na svijetu postigavši 1,742 eksaFLOPS-a na High-Performance Linpack (HPL) testu, standardu za procjenu brzine superkompjutera. To ga čini tek trećim računalom u povijesti koje je dostiglo eksaskalnu brzinu. Njegov vrhunac performansi iznosi 2,746 eksaFLOPS-a.
FLOPS je skraćenica za floating-point operations per second i označava broj operacija s pokretnim zarezom koje računalni sistem može izvršiti u jednoj sekundi. To je standardna mjera za procjenu performansi računara, posebno superkompjutera, jer pokazuje koliko brzo mogu obavljati složene matematičke izračune.
Operacije s pokretnim zarezom uključuju rad s decimalnim brojevima (npr. 3.14159 ili 2.71828) i koriste se za precizne i složene proračune.
Za poređenje, dok najbolji laptopi dosežu nekoliko stotina gigaflops-a (1 milijardu operacija u sekundi), „El Capitan” može izvesti 1 kvintilion operacija u sekundi.
„Neuporediva računalna preciznost 'El Capitana' omogućava Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Livermore da provodi virtuelne testove koji osiguravaju da nuklearni arsenal zemlje ostane pouzdan. 'El Capitan' će omogućiti naučnicima da izvode ove simulacije s dosad neviđenim nivoom detalja i tačnosti, čime se osigurava da SAD može održati sposobnosti nuklearnog arsenala bez stvarnih testiranja”, saopštili su iz LLNL.
Dok neke zemlje pokušavaju dostići eksaskalnu računalnu snagu, SAD ne samo da postiže tu razinu, već to čini na način koji povezuje nacionalnu sigurnost, nauku i ekonomiju.
Superkompjuter je razvijen u sklopu CORAL-2 programa Ministarstva energetike SAD-a kako bi zamijenio prethodnika, superkompjuter „Sierra”, koji je pušten u rad 2018. godine.
„El Capitan” nije samo tehnološko čudo, već strateški alat koji osigurava sigurnost i jača geopolitičku poziciju SAD-a. Njegova implementacija šalje snažnu poruku o američkoj dominaciji u ključnim oblastima istraživanja i odbrane, ostavljajući konkurenciju daleko iza.
Tramp u Sjevernoj Karolini najavio moguće ukidanje Federalne agencije za vanredne situacije
Američki predsjednik Donald Trump, koji boravi u Sjevernoj Karolini i Kaliforniji područja opustošena nedavnim uraganom i požarima, izjavio je da će potpisati uredbu kojom će Federalna agencija za vanredne situacije (FEMA) biti temeljno restruktirana ili ukinuta.
„Ispostavilo se da je ta agencija bila katastrofalna. Mislim da ćemo preporučiti da bude raspuštena. Previše je birokratska i spora. Osim toga, veoma smo zadovoljni”, rekao je Trump.
Američki predsjednik obrazložio koji bi je entitet mogao zamijeniti, ali je ukazao da želi da države preuzme reagovanje na prirodne i druge vrste katastrofa.
„Guverner može da reaguje prilično hitno. Bilo da se radi o demokratskom ili republikanskom guverneru, potrebna vam je pomoć države za obnovu, kako se ne bi gubilo vrijeme do reagovanja FEMA. A oni i kad stignu, nisu upoznati sa oblašću i problematikom. Nikada nisu boravili na području i traže vam da radite po pravilima za koja niste čuli”, rekao je predsjednik Trump.
Istakao je da je situacija u Sjevernoj Karolini i Kaliforniji pokazatelj da takav pristup ne funkcioniše.
„Pomoć će ići preko nas. Dakle, umjesto da ide preko FEMA, ići preko nas”, zaključio je Trump.
Federalna agencija za vanredne situacije (FEMA) je agencija Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost, osnovana 1979. u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera.
U nadležnosti joj je koordinisanje reagovanja na prirodne i druge vrste katastrofa u Sjedinjenim Državama koje preopterećuju resurse lokalnih i državnih vlasti.
Neki od Trumpovih konzervativnih saveznika predložili su smanjenje iznosa koji Agencija pruža kao nadoknadu državama za suočavanje sa poplavama, uraganima, tornadom i drugim nesrećama.
Na poziv studenata, u Srbiji u toku akcija „Generalni štrajk”
Na poziv studenata u blokadi u Srbiji se u petak održava akcija pod nazivom „Generalni štrajk”. Pozivu da na 24 sata obustave rad odazvali su se mnogi građani, ustanove kulture, advokati, dio škola i nekoliko stotina privatnih firmi, a najavljene su i protestne šetnje.
Studenti koji već nedjeljama blokiraju rad gotovo svih državnih fakulteta i svakodnevno protestuju sa građanima na ulici tražeći krivičnu i političku odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra i pogibiju petnaestero ljudi, pozvali su građane da u petak 24. januara ne idu na posao, u prodavnice, kafiće, klubove...
U nastavku je video portala 021.rs iz Novog Sada gdje je u toku protestna šetnja studenata i građana.
Više od 200 privatnih firmi najavilo je da će obustaviti rad u znak solidarnosti, a prema materijalima koji su dostupni na društvenim mrežama vidi se da su tržni centri u Beogradu gotovo prazni, kao i da su intenzitet saobraćaja i koncentracija pješaka u centralnim dijelovima grada daleko manji nego što bi to bilo u uobičajenim okolnostima.
Širom zemlje održana je i tradicionalna akcija „15 minuta tišine” kojom se odaje počast poginulima u padu nadstrešnice.
Masovni protest i štrajk u Srbiji
Blokade, predavanja, šetnje...
Učenici Zemunske gimnazije blokiraju kružni tok kod tržnog centra „Ušće” na Novom Beogradu, potom su održali i „čas u prirodi”, a onda su krenuli i u šetnju dugu 14 kilometara ulicama Novog Beograda.
Pridružili su im se brojni građani, studenti i gimnazijalci iz centra grada i kolege iz novobeogradskih gimnazija i srednjih škola.
Studenti i građani sa druge strane reke prethodno su prošetali do zgrade Vlade Srbije, gdje su u 11:52 sa građanima odali 15-minutnu počast stradalima u padu nadstrešnice na stanici u Novom Sadu, da bi potom krenuli ulicom Gavrila Principa, prešli Brankov most i pridružili se učenicima iz Zemuna i Novog Beograda u blokadi kružnog toka kod „Ušća”.
Kako se vidi na materijalima dostupnim na društvenim mrežama, blokirane su mnoge raskrsnice i saobraćajnice u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Jagodini, ali i drugim gradovima u Srbiji, a na ulicama je veliki broj ljudi.
Opozicioni poslanici blokirali auto-put Beograd-Novi Sad
Novosadski opozicioni poslanici i odbornici blokirali su tokom jutra na kratko auto-put Novi Sad-Beograd, objavila je potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić na društvenim mrežama.
Oni su razvukli veliki crni transparent na kome bijelim slovima piše „Ispunite zahteve”.
„Dragi studenti, učitelji, nastavnici, roditelji i svi građani Novog Sada i Srbije, zajedno, solidarni do ispunjenja svih zahteva studenata. Blokirali smo auto-put Novi Sad–Beograd”, napisala je Tepić.
Advokati najavili protest na Andrićevom vijencu
Studentskim zahtjevima pridružili su se i advokati koji su za danas najavili protest i ispred Predsjedništva Srbije na Andrićevom vijencu u Beogradu.
Upravni odbor Advokatske komore Srbije (AKS) je dan ranije donio odluku da obustavu rada produži za još tri dana, tako da advokati neće raditi do 27. januara.
U saopštenju AKS se navodi da tokom obustave rada advokati neće ulaziti ni boraviti u prostorijama sudova, tužilaštava, policije, organa uprave, javnih izvršitelja i javnih bilježnika, dok će samo one podneske koji su vezani za nastupanje preksluzivnih rokova dostavljati sudovima, tužilaštvima i drugim organima.
AKS je najprije 18. januara donijela odluku o sedmodnevnoj obustavi rada, nakon čega je 20. januara uslijedila odluka Višeg suda u Beogradu kojom je obustavljen od izvršenja dio te odluke AKS, koji se odnosi na potpunu obustavu rada.
Istog dana UO AKS je donio novu odluku o obustavi rada advokata i 21,22. i 23. januara, a danas je usledila još jedna odluka koja produžava obustavu zaključno sa 26. januarom.
Ova odluka je, kako se navodi u saopštenju, doneta zbog „narušavanja vladavine prava i zbog ugrožavanja samostalosti i nazavisnosti advokature Srbije”.
Pojačano prisustvo policije
Kako prenose mediji, na više lokacija u Beogradu i Novom Sadu primjećeno je pojačano prisustvo policije.
Agencija Fonet prenosi da je u dijelu dvorišta Vlade Srbije u ulici Kneza Miloša vidljiv veliki broj autobusa i kombija sa pripadnicima policije.
Na svim ulazima u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS) postavljena je policija u opremi za razbijanje demonstracija, a kako prenose mediji slična situacija je i u zgradi Radio televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu.
I ispred Skupštine Srbije jutros je bilo primjetno pojačano prisustvo policije, a ekipa FoNeta je ispred ulaza u Kosovskoj ulici zatekla desetak patrolnih kola i jednu maricu.
Protest i zahtjeve studenata podržali su i IT zajednice iz Beograda i Novom Sada, kao i brojni građani, mali biznisi, mediji...
Kulturni radnici također u štrajku
Ansambli beogradskih pozorišta danas neće igrati predstave u znak podrške studentskom pozivu građanima na generalni štrajk i obustavu svih aktivnosti.
Zavjesa će biti spuštena i u Narodnom pozorištu koje je na sajtu objavilo da otkazuje večerašnje predstave.
Na scenu neće izaći ni glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta, a svoje predstave otkazalo je i Pozorište na Terazijama.
I kolektiv Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture priključio se generalnom štrajku.
„Na poziv studenata u blokadi i Samostalnog sindikata kulture Srbije, u znak podrške opravdanim zahtevima studenata visoko-školskih ustanova u Srbiji koje su u blokadi, kolektiv Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture priključio se generalnom štrajku”, navodi se u izjavi kolektiva Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture dostavljenoj N1.
Zaposleni su na zgradi istakli transparent „Generalni štrajk”, a na ogradi Zavoda su poruke „Zavod je uz studente! A ćaci?”, „Kada sve ostalo propadne pročitaj uputstvo”, „Državi Srbiji je potrebna zaštita”.
Vučić: Srbija radi, Srbija se gradi
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je jutros na svom instagram nalogu video u kom, ne komentarišući akciju studenata, opisuje napredak na izgradnji projekta Ekspo 2027 u Surčinu, uz poruku „Srbija radi, Srbija se gradi”.
A kasnije tokom dana, u Jagodini će biti održan skup na kojem će govoriti predsjednik Srbije, a najavljeno je osnivanje novog političkog pokreta.
Ministarstvo prosvete naložilo smanjenje plata učesnicima štrajka
Jedan broj osnovnih i srednjih škola u Srbiji nastavio je sa obustavom nastave u koju su stupili 20. januara, pridružujući se studentskim zahtevima.
U nerereprezentativnom Nezavisnom sindikatu prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) očekuju da nastave u punom kapacitetu neće biti u više od 80 odsto škola, barem u većim gradskim sredinama.
Ministarstvo prosvjete ima potpuno drugačije podatke, pa saopštava da se nastava održava u 97 odsto škola. Uprkos tome, u škole se šalju prosvjetne inspekcije, a stižu i upozorenja o disciplinskim postupcima, kao i mogućem produžetku školske godine i ugroženosti polaganja maturskih ispita.
Većina škola svoje proteste oročila je upravo do danas, pa se nknadno očekuju odluke o tome kako će i da li će biti nastave naredne nedjelje.
Međutim, iz Ministarstva prosvete školama je stigao dopis kojim se direktorima nalaže da se prilikom obračuna januarske plate one umanje zaposlenima koji su učestvovali u štrajku.
Dopis je školama stigao „povodom brojnih i učestalih obraćanja nastavnika, vaspitača, direktora škola i roditelja učenika koja se odnose na primenu propisa o radnoj obavezi i štrajku u sistemu obrazovanja i vaspitanja”, navelo je Ministarstvo, prenosi list Danas.
Dodaje se da zaposleni koji učestvuju u štrajku ostvaruju osnovna prava iz radnog odnosa, osim prava na zaradu, a prava iz socijalnog osiguranja, u skladu s propisima o socijalnom osiguranju.
Ministarstvo podseća da je minimum procesa rada za nastavnika izvođenje nastave u trajanju od 30 minuta po času u okviru dnevnog rasporeda i obavljanje ispita, a za stručnog saradnika i nastavnika u produženom boravku 20 časova rada nedjeljno.
„U slučajevima kada se ne obezbedi minimum procesa rada i štrajk nije organizovan u skladu sa zakonom, zaposleni nemaju pravo na zaradu, u skladu sa članom 14. Zakona o štrajku”, navedeno je u dopisu.
Vlada Republike Srpske krenula u preuzimanje kompanije ruskog oligarha
Vlada Republike Srpske dala je saglasnost entitetskoj kompaniji za gasne projekte "GAS RES" da krene u pregovore o preuzimanju kompanije "Comsar Energy Republika Srpska", u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Sardarova.
Iz entitetske Vlade su saopštili nakon sjednice održane u petak 24. januara, da su dali nalog menadžmentu "GAS RES-a" da hitno stupi u pregovore sa matičnom kompanijom "Comsar Energy Group Limited" iz Nikozije sa ciljem kupovine vlasničkog udjela u "Comsar Energy Republika Srpska".
"Comsar Energy Republika Srpska" nosilac je koncesionog prava na nalazištima uglja koja se graniče sa eksploatacionim poljem RITE Ugljevik.
Problemi sa nestašicom uglja već su u dva navrata u novembru i decembru na više od deset dana zaustavili rad Termoelektrane u Ugljeviku.
Zbog stanja u preduzeću radnici su tri puta protestovali, tražeći raskid koncesije za eksploataciju uglja sa kompanijom Comsar.
Ta kompanija je 2013. godine dobila koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu "Ugljevik istok 2".
U Ugovoru o koncesiji navodi se da je procijenjena ukupna vrijednost investicije veća od 400 miliona maraka (220 miliona evra), što se odnosi na ukupno razdoblje koncesije od 30 godina.
Deset godina kasnije, Ministarstvo energetike i rudarstva je u decembru 2023. godine dalo dozvolu ovoj firmi za eksploataciju uglja.
Investitor je tražio kopanje uglja na dijelu lokacije rudnika čiji bi godišnji kapacitet iznosio oko milion tona, sa predviđenim vijekom eksploatacije ovog ležišta od četiri godine.
Kompanija "Comsar Energy Republika Srpska" nosilac je i koncesije za izgradnju i rad Termoelektrane Ugljevik 3, koja još uvijek nije izgrađena.
Prethodno je entitetski ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić izjavio za novinsku agenciju Srna 17. januara kako će se "nastaviti ranije započete aktivnosti preuzimanja projekta od kompanije 'Comsar', ne iznoseći pri tome nikakve detalje.
Vlada RS krajem 2022. preuzela je putem Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) preduzeće "Comsar Energy Hidro" koje je nosilac koncesije za izgradnju hidrocentrale "Mrsovo" na rijeci Lim u Rudom.
Prethodno je ERS kupio od Comsar-a propali hotel u Rudom za 2,3 miliona maraka ( oko 1,2 miliona evra).
Termoelektrana Ugljevik, uz Termoelektranu u Gackom, na jugu BiH, proizvodi oko 70 odsto struje potrebne za Republiku Srpsku.
Obje elektrane su u vlasništvu "Elektroprivrede RS", entitetske kompanije za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije..
