Linkovi

Najnovije

Rekordan dnevni rast novozaraženih u SAD, u toku i debata o nošenju maski

Bolnica u Houstonu, u Texasu (Foto: Reuters/Callaghan O'Hare)
Bolnica u Houstonu, u Texasu (Foto: Reuters/Callaghan O'Hare)

Koronavirus nastavlja da se naglo širi u Sjedinjenim Državama. U utorak je registrovano rekordnih više od 47 hiljada novih slučajeva COVID-a 19, što je najveći dnevni rast od izbijanja pandemije, dok je zabilježen i najveći porast broja hospitalizacija od sredine aprila. 

Oštro upozorenje vodećeg eksperta za zarazne bolesti, doktora Anthonya Faucija tokom svjedočenja u Kongresu...

"Krećemo se u pogrešnom smjeru. Ne možemo samo da se usredsredimo na područja sa naglim rastom. To ugrožava cijelu zemlju”.

Rekordan dnevni rast novozaraženih u SAD, u toku i debata o nošenju maski
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

U Americi se u prosjeku dnevno registruje oko 40 hiljada novih slučajeva, što bi moglo da se više nego udvostruči.

"Ne bi me iznenadilo da to poraste na 100 hiljada dnevno, ako se stvari ne promijene. Zbog toga sam veoma zabrinut”, naglasio je Fauci.

Rekordan broj novozaraženih bilježi se u Teksasu - gotovo 7 hiljada novih slučajeva za dan i u Kaliforniji, gdje je ta cifra veća od 8 hiljada.

"Ako nećete da ostajete kod kuće i da nosite masku na javnom mjestu, onda ćemo morati da vas na to natjeramo”, upozorio je guverner Kalifornije Gavin Newsom.

New York, New Jersey i Connecticut, koji su uspjeli da suzbiju širenje COVID-a 19 nakon što su preminule desetine hiljada ljudi, sada su uveli dvonedjeljni karantin za posjetioce iz Kalifornije i još 15 država gdje naglo raste broj oboljelih.

U 17 država se obustavljaju planovi za dalje otvaranje ili ponovo uvode restrikcije, što nailazi na otpor građana. U Arizoni, gdje je guverner naredio zatvaranje barova i teretana, pojedini biznisi podnose tužbe da bi ostali otvoreni.

"Sve je pokrenuto zbog toga što je guvernerova uredba na snazi 30 dana i što je odlučio da fitnes centri budu među nekoliko biznisa koji će biti zatvoreni, bez nekog stvarnog razloga”, rekao je osnivač jedno od fitnes centara u Arizoni Tom Hatten.

Testiranje u Arizoni
Testiranje u Arizoni

I dok se broj oboljelih u Arizoni približava 75 hiljada, interna dokumenta, do kojih je došla televizija ABC, pokazuju da dva glavna medicinska centra više ne mogu da primaju nove pacijente. Sada se mijenja i situacija na prvim linijama borbe protiv virusa.

"Sada bilježimo najveći rast, a riječ je o starosnoj grupi od 20 do 50 godina, kada mislite da ste nedodirljivi”, kaže ljekar u hitnoj pomoći u Kaliforniji Troy Pennington.

Trump pod sve većim pritiskom da nosi masku

Sa novim širenjem zaraze, vodi se i oštra rasprava o nošenju maski. U Washingtonu, predsjednik Trump suočen je sa sve češćim pozivima iz svoje Republikanske stranke da nosi masku u javnosti.

"Milioni Amerikanaca se dive predsjedniku i slijedeće njegov primjer. Ako misle da mu je važno da se nosi maska, onda će i oni to raditi”, poručio je republikanski senator iz Tennesseeja Lamar Alexander.

Bijela kuća tvrdi da predsjednik nema ništa protiv nošenja maski.

"Predsjednik je rekao da nema problem sa maskama”, naglasila je portparolka Kayleigh McEnany. Međutim, Trump je nikada nije nosio u javnosti, a ismijavao je one koji su to radili.

Predsednik Donald Tramp i dalje odbija da nosi masku u javnosti
Predsednik Donald Tramp i dalje odbija da nosi masku u javnosti

To pitanje je sada i jedno od glavnih u predizbornoj trci.

Apsolutno nam je potrebna jasna poruka samog vrha federalne vlade da svi moraju da nose maske na javnim mjestima, rekao je predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden.

Američki lider u međuvremenu insistira na ranoj proslavi Dana nezavisnosti u nacionalnom parku Mount Rushmore u Južnoj Dakoti.

Očekuje se dolazak hiljada ljudi, a lokalne vlasti navode da će maske biti obezbijeđene, ali da se neće primjenjivati smjernice o držanju fizičke distance.

See all News Updates of the Day

UN: Godišnji dan sjećanja na srebrenički genocid

Memorijalni centar genocida u Srebrenici se vidi u Potočarima, Bosna i Hercegovina, 22. maja 2024. Generalna skupština UN-a je 23. maja izglasala da se 11. jul godišnje proglasi međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Memorijalni centar genocida u Srebrenici se vidi u Potočarima, Bosna i Hercegovina, 22. maja 2024. Generalna skupština UN-a je 23. maja izglasala da se 11. jul godišnje proglasi međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda izglasala je u četvrtak da se 11. jul svake godine proglasi međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. nad više od 8.000 dječaka i muškaraca bosanskih Muslimana od strane snaga bosanskih Srba.

Srbija i bosanski Srbi oštro su se protivili njegovom usvajanju.

Izvršen usred rata u Bosni, ovaj čin genocida doveo je do tragične smrti žrtava i do nezamislive patnje za preživjele i njihove porodice”, rekla je ambasadorica Njemačke Antje Leendertse, predstavljajući rezoluciju. “Naša inicijativa je odavanje počasti sjećanju na žrtve i podrška preživjelima koji nastavljaju živjeti sa ožiljcima tog kobnog vremena.

Njemačka i Ruanda zajedno su vodile pregovore o tekstu rezolucije više od mjesec dana.

Rezolucija je dobila 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih. Samo prosta većina prisutnih zemalja i glasanje „da“ ili „ne“ bila je potrebna da bi prijedlog prošao. Susponzoriralo ga je više od 40 zemalja, uključujući zemlje zapadnog Balkana Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju, zajedno sa Sjedinjenim Državama.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović pozdravio je rezoluciju, ocijenivši da je to važan korak za promociju mira i pomirenja u regionu i šire.

"Istina i pravda pobijedili su danas u Generalnoj skupštini UN", rekao je on za Glas Amerike nakon glasanja.

Pored određivanja godišnjeg međunarodnog dana razmišljanja i komemoracije, koji će početi sljedeće godine na 30. godišnjicu masakra, rezolucija također osuđuje poricanje genocida i veličanje počinitelja.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, koji podržava UN, zaključio je 2004. da je u malom planinskom gradiću u istočnoj Bosni i Hercegovini u julu 1995. godine počinjen genocid. Međunarodni sud pravde također je 2007. godine presudio da masakri predstavljaju genocid.

Automobili vijore zastavu Srbije dok voze Beogradom u znak protesta zbog glasanja Ujedinjenih nacija za uspostavljanje godišnjeg dana sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u Beogradu, 23. maja 2024. godine.
Automobili vijore zastavu Srbije dok voze Beogradom u znak protesta zbog glasanja Ujedinjenih nacija za uspostavljanje godišnjeg dana sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u Beogradu, 23. maja 2024. godine.

Regionalna opozicija

Predsjednik Republike Srpske, koju kontrolišu bosanski Srbi, Milorad Dodik, zaprijetio je otcjepljenjem od zemlje ako rezolucija bude usvojena.

Vlada Srbije je takođe energično vodila kampanju protiv rezolucije, pozivajući ko-sponzore da je povuku, rekavši da ona nepravedno cilja Srbiju i pripisuje moralnu odgovornost za genocid kolektivno njenom narodu i da će naštetiti krhkom procesu pomirenja, tvrdnju koju autori poriču.

Crna Gora je predložila jezik koji je dodat konačnom tekstu, pojašnjavajući da je “krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i ne može se pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je u Njujork na glasanje. Pozvao je Generalnu skupštinu da glasa protiv rezolucije, rekavši da je veoma politizirana i da će samo posijati dublje podjele u regionu.

Ovdje nije riječ o pomirenju; ne radi se o sjećanjima”, rekao je. “Ovo je nešto što će samo otvoriti staru ranu i što će stvoriti potpuni politički haos – i to ne samo u našem regionu, već i ovdje u ovoj dvorani.

Dana 11. jula 1995. godine, "zaštićena zona" Srebrenica, koju su UN odredile, pala je u ruke snaga bosanskih Srba. U narednih nekoliko dana, najmanje 8.372 dječaka i muškaraca bosanskih Muslimana odvojeno je od svojih porodica, ukrcano u autobuse i odvezeno na nekoliko lokacija, uključujući skladišta, škole i polja, gdje su pogubljeni.

Njihova tijela su bačena u više masovnih grobnica. Istražitelji su rekli da su njihovi ostaci kasnije ekshumirani i prebačeni u sekundarne grobnice u opsežnom zataškavanju. Stručnjaci su koristili uzorke DNK od rođaka da identifikuju hiljade ubijenih muškaraca.

Patolog otkriva jednu od oko 4.000 vreća za tijela koje se čuvaju u ogromnom frižideru u Tuzli, Bosna i Hercegovina, 1. jula 2004. U vrećama se nalaze ostaci tijela muslimanskih muškaraca i dječaka iz grada Srebrenice u istočnoj Bosni koji su masakrirani u 1995. godine.
Patolog otkriva jednu od oko 4.000 vreća za tijela koje se čuvaju u ogromnom frižideru u Tuzli, Bosna i Hercegovina, 1. jula 2004. U vrećama se nalaze ostaci tijela muslimanskih muškaraca i dječaka iz grada Srebrenice u istočnoj Bosni koji su masakrirani u 1995. godine.

Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio je 16 osoba za zločine počinjene u Srebrenici, uključujući osam muškaraca za zločin genocida.

Rezolucija Generalne skupštine koja je usvojena u četvrtak djelimično je zasnovana na rezoluciji iz 2003. kojom je ustanovljen Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsiima u Ruandi 1994. godine. Obilježava se u Ujedinjenim nacijama svakog 7. aprila od 2004. godine.

Neke zemlje koje su bile suzdržane ili glasale protiv Rezolucije o Srebrenici od četvrtka istakle su da postoji i Dan sjećanja na sve žrtve genocida, koji Ujedinjene nacije obilježavaju svakog 9. decembra.

Drugi su istakli da u regionu nema konsenzusa o rezoluciji i da ne žele da doprinesu tenzijama.

I visoki komesar UN-a za ljudska prava i specijalni savjetnik za sprječavanje genocida pozdravili su rezoluciju.

"Ova rezolucija je dodatno priznanje žrtvama i preživjelima i njihovoj potrazi za pravdom, istinom i garancijama da se neće ponoviti", rekao je šef za ljudska prava Volker Türk u izjavi.

Specijalna savjetnica za prevenciju genocida Alice Nderitu rekla je da je rezolucija važna u svjetlu trenda poricanja genocida u regionu.

Dovođenje u pitanje tragične realnosti onoga što se dogodilo u Srebrenici nije prihvatljivo”, rekla je ona, dodajući da bi to samo naštetilo naporima za mir i pomirenje.

Ambasada SAD pozdravlja usvajanje rezolucije u UN-u: Ponavljano poricanje genocida čini obilježavanje još važnijim i hitnijim

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

Sjedinjene Države su ponosno kosponzorirale rezoluciju Generalne skupštine UN-a, koju su predložile Ruanda, Njemačka i Bosna i Hercegovina, u znak sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i pozdravljaju njeno usvajanje.  

"Ponovljano poricanje genocida u Srebrenici čini međunarodno obilježavanje događaja iz 1995. godine još važnijim i hitnijim. U rezoluciji se ističe da se genocid dogodio u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, što je nesporna činjenica koju su utvrdili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni sud pravde i veliki broj forenzičkih dokaza", piše ambasada na zvaničnom X kanalu.

"Rezolucija ne cilja nijednu državu članicu i ne pripisuje kolektivnu odgovornost nijednoj grupi ljudi. Kao što rezolucija jasno kaže, svi imamo obavezu da priznamo činjenice, podučavamo istinu, odamo počast žrtvama, podržavamo stalne napore na pronalaženju i identifikaciji žrtava i krivično gonimo počinioce.

Ovi koraci su neophodni za pomirenje", stoji u reakciji Ambasade SAD u BiH na usvajanje rezolucije o sjećanju na srebrenički genocid pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

Zamjenik načelnika generalštaba ruske vojske uhapšen pod optužbom za mito

General-potpukovnik Vadim Shamarin, zamjenik načelnika ruskog vojnog generalštaba, pozira za zvaničnu fotografiju u Moskvi, Rusija, 6. oktobra 2023., na ovoj slici koju je objavila pres-služba ruskog Ministarstva odbrane.
General-potpukovnik Vadim Shamarin, zamjenik načelnika ruskog vojnog generalštaba, pozira za zvaničnu fotografiju u Moskvi, Rusija, 6. oktobra 2023., na ovoj slici koju je objavila pres-služba ruskog Ministarstva odbrane.

Ruski mediji izvještavaju u četvrtak da je zamjenik načelnika generalštaba ruske vojske uhapšen pod optužbom za mito velikih razmjera.

General-pukovnik Vadim Šamarin jedan je od četiri visoka vojna zvaničnika uhapšenih zbog primanja mita u posljednjih mjesec dana.

Zamjeniku ministra odbrane Timuru Ivanovom određen je 23. aprila u pritvor zbog sumnje da je primio mito.

General-pukovnik Jurij Kuznjecov, načelnik kadrovske službe Ministarstva odbrane, i general-major Ivan Popov, bivši komandant 58. ruske armije, takođe se suočavaju sa sličnim optužbama.

Izvještaji kažu da je Shamarinov dom pretresen u istrazi. On će biti zadržan u pritvoru do dva mjeseca. Nije jasno kako će se izjasniti.

Od 2020. godine, Shamarin je nadgledao vojni korpus za vezu, koji se bavi vojnim komunikacijama.

Kremlj nije otkrio detalje o slučaju. Rečeno je da se antikorupcijski rad provodi u brojnim državnim agencijama.

"Borba protiv korupcije je dosljedan rad," rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za novinare u četvrtak. "Ovo nije kampanja. To je stalni rad. Ovo je sastavni dio aktivnosti naših agencija za provođenje zakona."

Vladimir Telajev, zamjenik načelnika federalne zatvorske službe za moskovsku regiju, također je uhapšen u četvrtak pod optužbom za podmićivanje velikih razmjera, prema lokalnim izvještajima.

Istražitelji su u četvrtak zatražili od moskovskog suda da Telajevu odredi pritvor prije suđenja.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su Associated Press i Reuters.

Ujedinjene Nacije usvojile rezoluciju o sjećanju na srebrenički genocid: Svjetska zajednica poziva na 7 koraka

UNGA voting results on resolution on Srebrenica genocide
UNGA voting results on resolution on Srebrenica genocide

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju koja poziva na permanentno sjećanje na srebrenički genocid. Rezolucija predviđa 7 aktivnosti na koje su pozvane sve zemlje svijeta. Za usvajanje rezolucije glasala je 84 država dok je protiv bilo 19.

Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljenih, a porodice i zajednice razorene, generalna skupština Ujedinjenh nacija:

1. Odlučuje da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;

3. Također bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane i poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi“, koji počinje sa svojim aktivnostima pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, te također traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje;

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene.

Donošenje rezolucije inicirale su Njemačka i Ruanda, i to po ugledu na sličnu rezoluciju kojom se obilježava genocid nad narodom Tutsi u Ruandi, 1994. godine, a do trenutka glasanja, kosponzoriralo je 39 zemalja:

Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna and Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalova ostrva, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države.

Do trenutka glasanje protiv rezolucije aktivno je, i na kraju neuspješno, uz pomoć saveznika lobirala Srbija.

“Rezolucijom Generalne skupštine kojom se utvrđuje godišnji dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine navodi se dobro utvrđena činjenica: u Srebrenici su počinjena genocidna djela nad bosanskim Muslimanima. U njemu se pominju lideri bosanskih Srba koje je Međunarodni sud osudio zbog njihove uloge u genocidu, ali se izostavlja bilo kakvo spominjanje sumornog neuspjeha mirovnih snaga UN-a da zaštite hiljade muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana, koji su pogubljeni po prijekom postupku. Tužan je odraz nivoa poricanja genocida, da je čak i ova skromna rezolucija, koja se oslanja na obaveze država prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, za neke previše. Rezolucija i kontroverza koju je izazvala u Bosni i Srbiji su oštar podsjetnik da proces osiguranja odgovornosti za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji nije završen”, navedeno je u saopštenju organizacije Human Rights Watch, povodom usvajanja rezolucije o Srebrenici.

Kako je Njemačka pred Generalnom skupštinom UN-a predstavila rezoluciju o Srebrenici

Stalna predstavnica Njemačke u Ujedinjenim nacijama Antje Leendertse predstavlja rezoluciju o sjećanju na srebrenički genocid, 23.maj.2024.
Stalna predstavnica Njemačke u Ujedinjenim nacijama Antje Leendertse predstavlja rezoluciju o sjećanju na srebrenički genocid, 23.maj.2024.

Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici predstavila je Njemačka, koja je uz Ruandu pokrenula ovu inicijativu. Poziv zemljama da podrže uputila je Ambassador Antje Leendertse, stalni predstavnik Njemačke u Ujedinjenim Nacijama.

Gospodine predsjedniče,

Ujedinjene nacije su osnovane na pepelu Drugog svjetskog rata – rata koji je pokrenula nacistička Njemačka, u kojem je poginulo više od 60 miliona ljudi.

Jedan od naših zajedničkih ciljeva u ovoj organizaciji je izgradnja multilateralnog sistema koji sprečava da se ovakvi zločini ponove.

U više navrata okupljamo se u ovoj sali da obilježimo događaje koji su ostavili dubok trag u našoj kolektivnoj svijesti.

Ovi propusti se nikada ne smiju ponoviti.

Ili kako je to rekao špansko-američki filozof George Santayana: „Oni koji se ne mogu sjetiti prošlosti osuđeni su da je ponavljaju.”

Privilegija mi je predstaviti nacrt rezolucije „Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.“ u ime ko-fasilitatora, Njemačke i Ruande, kao i međuregionalne ključne grupe od 17 država članica.
Prije skoro trideset godina u gradu Srebrenici sistematski je pogubljeno najmanje 8.372 bosanskih Muslimana.

Pogubljenja su počela 11. jula 1995. i trajala su nekoliko dana.

Prethodno označavanje Srebrenice kao “sigurne zone” u rezoluciji Vijeća sigurnosti 819 (1993) nije moglo spriječiti da se dogodi ovaj zločin. Izvršen usred bosanskog rata, ovaj čin genocida doveo je do tragične smrti žrtava i nezamislive patnje preživjelih i njihovih porodica.

Naša inicijativa se odnosi na odavanje počasti sećanju na žrtve i podršku preživjelima koji nastavljaju živjeti sa ožiljcima tog kobnog vremena.

Pored genocida nad Tutsiima u Ruandi 1994. godine, genocid u Srebrenici je priznat kao takav od strane međunarodnih sudova. Genocid nad Tutsi 1994. obilježava se svake godine, nakon rezolucije Generalne skupštine.

Označavanjem 11. jula Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, opredijeljeni smo da zatvorimo ovaj jaz u institucionaliziranom sjećanju na ovu organizaciju.

Rezolucija je po uzoru na rezoluciju Generalne skupštine o Međunarodnom danu razmišljanja o genocidu nad Tutsijima 1994. godine.

On stvara program za širenje kako bi se omogućilo godišnje sjećanje unutar Ujedinjenih naroda. I poziva sve da se pridruže ovom sjećanju i razmišljanju.

Nacrt rezolucije također naglašava ulogu međunarodnih sudova u borbi protiv nekažnjivosti i osiguravanju odgovornosti za genocid. I sadrži jezik protiv poricanja genocida i veličanja počinitelja – pozivajući države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i obrazovanje.

Da budem iskren: šire se lažne optužbe o ovoj rezoluciji. Stoga želim dati neka pojašnjenja.

Ova rezolucija nije uperena ni protiv koga – ne protiv Srbije, cijenjenog člana ove organizacije. Ako je uopće, usmjerena je protiv počinilaca genocida.

Stoga pozivam sve da ocijene tekst po meritumu i da podrže naš poziv na obilježavanje i razmišljanje o onome što se dogodilo u Srebrenici prije skoro 30 godina.

Rezolucija uživa snažnu podršku različite grupe država članica, uključujući države iz regiona Zapadnog Balkana, i ko-sponzore iz svih dijelova svijeta.

Uvažavajući važnost regionalnog vlasništva i učešća, glavna grupa je odlučila da uključi predložene amandmane u tekst, čak i nakon što je nacrt rezolucije već bio podnesen.

Prijedlog Crne Gore pojašnjava da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini.

Uvjereni smo da ovo pomaže da se spriječi pogrešno tumačenje i cijenimo konstruktivan angažman Crne Gore.

Ova rezolucija nastoji da podstakne pomirenje, u sadašnjosti i budućnosti. Pozdravljamo snažnu regionalnu podršku – uključujući i omladinske organizacije u Srbiji – ovoj rezoluciji.

Sve etničke grupe koje su učestvovale u ratovima u bivšoj Jugoslaviji pretrpjele su strašne gubitke. Svim žrtvama žalimo podjednako. Rekavši sve, uključujem svaku etničku grupu koja je pretrpjela tragične gubitke.

To što počinioci zločina poput genocida mogu biti pozvani na odgovornost, veliko je postignuće međunarodne zajednice u posljednjih nekoliko decenija. Nadamo se da će se ova organizacija ujediniti u priznavanju genocida koji su priznale njene vlastite pravosudne institucije.

Kako je rekao Emir Suljagić, preživjeli genocida u Srebrenici i direktor Memorijala Srebrenica: “Pamtiti znači afirmirati našu humanost i afirmirati našu slobodu”.

Kakvu bismo poruku poslali budućim generacijama da mi – Generalna skupština – odlučimo da ne obilježavamo komemoraciju žrtvama?

Da ne razmišljamo o historijskom kontekstu i sudskom procesuiranju zločina koji su se dogodili u Srebrenici?

Pozivam sve države članice da daju svoju cijenjenu podršku ovoj rezoluciji i glasaju za – ako rezolucija bude stavljena na glasanje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG