Najvažnije
Rekordan dnevni rast novozaraženih u SAD, u toku i debata o nošenju maski
Koronavirus nastavlja da se naglo širi u Sjedinjenim Državama. U utorak je registrovano rekordnih više od 47 hiljada novih slučajeva COVID-a 19, što je najveći dnevni rast od izbijanja pandemije, dok je zabilježen i najveći porast broja hospitalizacija od sredine aprila.
Oštro upozorenje vodećeg eksperta za zarazne bolesti, doktora Anthonya Faucija tokom svjedočenja u Kongresu...
"Krećemo se u pogrešnom smjeru. Ne možemo samo da se usredsredimo na područja sa naglim rastom. To ugrožava cijelu zemlju”.
U Americi se u prosjeku dnevno registruje oko 40 hiljada novih slučajeva, što bi moglo da se više nego udvostruči.
"Ne bi me iznenadilo da to poraste na 100 hiljada dnevno, ako se stvari ne promijene. Zbog toga sam veoma zabrinut”, naglasio je Fauci.
Rekordan broj novozaraženih bilježi se u Teksasu - gotovo 7 hiljada novih slučajeva za dan i u Kaliforniji, gdje je ta cifra veća od 8 hiljada.
"Ako nećete da ostajete kod kuće i da nosite masku na javnom mjestu, onda ćemo morati da vas na to natjeramo”, upozorio je guverner Kalifornije Gavin Newsom.
New York, New Jersey i Connecticut, koji su uspjeli da suzbiju širenje COVID-a 19 nakon što su preminule desetine hiljada ljudi, sada su uveli dvonedjeljni karantin za posjetioce iz Kalifornije i još 15 država gdje naglo raste broj oboljelih.
U 17 država se obustavljaju planovi za dalje otvaranje ili ponovo uvode restrikcije, što nailazi na otpor građana. U Arizoni, gdje je guverner naredio zatvaranje barova i teretana, pojedini biznisi podnose tužbe da bi ostali otvoreni.
"Sve je pokrenuto zbog toga što je guvernerova uredba na snazi 30 dana i što je odlučio da fitnes centri budu među nekoliko biznisa koji će biti zatvoreni, bez nekog stvarnog razloga”, rekao je osnivač jedno od fitnes centara u Arizoni Tom Hatten.
I dok se broj oboljelih u Arizoni približava 75 hiljada, interna dokumenta, do kojih je došla televizija ABC, pokazuju da dva glavna medicinska centra više ne mogu da primaju nove pacijente. Sada se mijenja i situacija na prvim linijama borbe protiv virusa.
"Sada bilježimo najveći rast, a riječ je o starosnoj grupi od 20 do 50 godina, kada mislite da ste nedodirljivi”, kaže ljekar u hitnoj pomoći u Kaliforniji Troy Pennington.
Trump pod sve većim pritiskom da nosi masku
Sa novim širenjem zaraze, vodi se i oštra rasprava o nošenju maski. U Washingtonu, predsjednik Trump suočen je sa sve češćim pozivima iz svoje Republikanske stranke da nosi masku u javnosti.
"Milioni Amerikanaca se dive predsjedniku i slijedeće njegov primjer. Ako misle da mu je važno da se nosi maska, onda će i oni to raditi”, poručio je republikanski senator iz Tennesseeja Lamar Alexander.
Bijela kuća tvrdi da predsjednik nema ništa protiv nošenja maski.
"Predsjednik je rekao da nema problem sa maskama”, naglasila je portparolka Kayleigh McEnany. Međutim, Trump je nikada nije nosio u javnosti, a ismijavao je one koji su to radili.
To pitanje je sada i jedno od glavnih u predizbornoj trci.
“Apsolutno nam je potrebna jasna poruka samog vrha federalne vlade da svi moraju da nose maske na javnim mjestima”, rekao je predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden.
Američki lider u međuvremenu insistira na ranoj proslavi Dana nezavisnosti u nacionalnom parku Mount Rushmore u Južnoj Dakoti.
Očekuje se dolazak hiljada ljudi, a lokalne vlasti navode da će maske biti obezbijeđene, ali da se neće primjenjivati smjernice o držanju fizičke distance.
See all News Updates of the Day
Sjećanje na dan D: Ključne činjenice i brojke o epohalnoj invaziji Drugog svjetskog rata
Invazija na dan D koja je pomogla da se promijeni tok Drugog svjetskog rata bila je bez presedana po obimu i smjelosti. Dok veterani i svjetski uglednici obilježavaju 79. godišnjicu operacije, pogledajte neke detalje o tome šta se dogodilo:
KO JE UČESTVOVAO
Skoro 160.000 savezničkih vojnika iskrcalo se u Normandiji 6. juna 1944. Od toga, 73.000 je bilo iz Sjedinjenih Država, 83.000 iz Britanije i Kanade. Snage iz nekoliko drugih zemalja su također bile uključene, uključujući francuske trupe koje su se borile sa generalom Charlesom de Gaulleom protiv nacističke okupacije.
Suočili su se sa oko 50.000 njemačkih snaga.
Više od 2 miliona savezničkih vojnika, mornara, pilota, medicinara i drugih ljudi iz desetak zemalja bilo je uključeno u ukupnu operaciju Overlord, bitku za otimanje zapadne Francuske od nacističke kontrole koja je počela na dan D.
GDJE I KADA
Iskrcavanje na moru počelo je u 6:30 ujutro po lokalnom vremenu, odmah nakon zore, ciljajući pet plaža kodnih imena, jednu za drugom: Omaha, Utah, Gold, Sword, Juno.
Operacija je također uključivala akcije u unutrašnjosti, uključujući slijetanje padobrana preko noći na strateške njemačke lokacije i rendžere američke vojske koji su se penjali po liticama kako bi zauzeli položaje njemačkih topova.
U invaziji je bilo uključeno oko 11.000 savezničkih aviona, 7.000 brodova i čamaca i hiljade drugih vozila.
ŽRTVE NA SVE STRANE
Na sam dan D ubijeno je ukupno 4.414 savezničkih vojnika, uključujući 2.501 Amerikanca. Više od 5.000 je ranjeno.
U bici za Normandiju koja je uslijedila, ubijeno je 73.000 savezničkih snaga, a 153.000 ranjeno. U bici - a posebno u savezničkim bombardovanjima francuskih sela i gradova - poginulo je oko 20.000 francuskih civila.
Tačne njemačke žrtve nisu poznate, ali istoričari procjenjuju da je između 4.000 i 9.000 ljudi ubijeno, ranjeno ili nestalo samo tokom invazije na dan D. Oko 22.000 njemačkih vojnika je među mnogima pokopanim oko Normandije.
PREŽIVJELI
Nekoliko hiljada veterana Dana D možda je još živo; najmlađi su u kasnim 90-im godinama. Nekoliko desetina ih je u Normandiji povodom 79. godišnjice. Humanitarne organizacije i lokalni stanovnici Francuske pomogli su u organizaciji njihovog povratka na plaže Dana D, uključujući obezbjeđivanje putovanja i smještaja kako bi se osiguralo da mogu krenuti na putovanje.
Sljedeće godine očekuju se velike komemoracije svjetskih lidera povodom 80. godišnjice invazije.
Mike Pence ozvaničio predsjedničku kandidaturu
Bivši potpredsjednik Sjedinjenih Država Mike Pence u ponedeljak je predao dokumenta za kandidaturu za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke.
On je time i formalno postao rival bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, samo dvije godine nakon što se njihov mandat u Bijeloj kući završio nemirima na Capitol Hillu, tokom kojih je Pence bio primoran da se krije.
Pence, 48. potpredsjednik SAD, kampanju će formalno pokrenuti u srijedu objavljivanjem videa i skupom u Demojnu, u Ajovi, na 64. rođendan, prenosi agencija AP, pozivajući se na izvore upoznate sa njegpovim planovima. Pence je kandidaturu ozvaničio predajom dokumenata Federalnoj izbornoj komisiji.
Trump trenutno vodi u ranoj trci za nominaciju republikanaca, dok je guverner Floride Ron Desantis drugi prema istraživanjima. Pristalice Pencea vide kao pouzdanog konzervativca koji podržava politiku prethodne administracije, ali bez stalnog haosa.
Pence je snažan protivnik prava na abortus i podržava zabranu na nacionalnom nivou, a protivi se i pravima transrodnih osoba u školama. Takođe se zalaže za promjene programa za federalno, socijalno i zdravstveno osiguranje - čemu se protive i Trump i Desantis. Bivši potpredsjednik je takođe kritikovao guvernera Floride zbog spora sa kompanijom "Dizni".
Poručio je i da bi SAD trebalo da daju veću podršku Ukrajini protiv ruske agresije, dok je kritikovao stranačke kolege koje nisu spremne da se suprostave ruskom lideru Vladimiru Putinu.
Pence, koji za sebe navodi da je "hrišćanin, konzervativac i republikanac", mjesecima se pripremao za kandidaturu i organizovao skupove u državama u kojima se održavaju prvi stranački izbori za nominaciju, kao što su Ajova, Južna Karolina i Nju Hempšir. Takođe je posjećivao crkve, držao govore i sastajao se sa donatorima.
Prije nego što ga je Trump izabrao za potpredsjedničkog kandidata 2016. godine, bio je kongresmen i guverner Indijane.
Na položaju potpredsjednika, bio je lojalan Trumpu sve do perioda uoči napada na Kongres 6. januara 2021. godine, tokom kojeg je tadašnji predsjednik pokušao da ubijedi svoje pristalice da Pence ima pravo da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.
Trumpove pristalice su 6. januara nasilno upale u zgradu Kongresa, podstaknute lažima bivšeg predsjednika da su izbori pokradeni. Mnogi su uzvikivali "objesite Majka Pensa", dok su se on, njegovi saradnici i porodica krili.
Pence je Trumpove poteze nazvao opasnim, optužio ga da je ugrozio njegovu porodicu "i sve tog dana na Kapitol hilu" i poručio da je zemlji potreban novi vid liderstva na izborima 2024. godine.
"Mislim da ćemo imati bolji izbor. Amerikanci žele povratak na politiku administracije Trump - Pence, ali žele lidere koji više održavaju karakter američkog naroda", rekao je Pence nedavno za AP.
Bivši potpredsjednik se međutim protivio naporima da svjedoči o Trumpovim potezima 6. januara i uoči napada, mada je na kraju svjedočio pred velikom porotom.
Pence se objavom kandidature pridružio velikom broju republikanskih kandidata - osim Trumpa i Desantisa, kandidovali su se i bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, senator iz Južne Karoline Tim Skot, preduzetnik Vivek Ramasvami, bivši guverner Arkanzasa Ejsa Hačinson. Bivši guverner Nju Džersija Kris Kristi objaviće kandidaturu u utorak, a guverner Sjeverne Dakote Dag Burgam u srijedu.
Senatori pozvali Bidenovu administraciju da podrži Međunarodni sud za rusku invaziju
Dvojica uticajnih demokratskih senatora pozivaju administraciju predsjednika Joea Bidena da promijeni kurs i podrži uspostavljanje specijalnog tribunala, uz podršku UN-a, koji će ruske lidere pozvati na odgovornost za invaziju na Ukrajinu.
Demokrate Ben Cardin i Tim Caine, istaknuti članovi Senatskog odbora za spoljne odnose, predstavili su u srijedu rezoluciju u kojoj se administracija poziva da "koristi svoj glas i u međunarodnim institucijama glasa da podrži uspostavljanje specijalnog međunarodnog krivičnog suda koji će pozvati na odgovornost lidere Ruske federacije koji su predvodili i podržali agresiju na Ukrajinu".
Rezolucija podržava dugogodišnji zahtjev Ukrajine za osnivanjem Posebnog tribunala za ruski "zločin agresije". Generalna skupština UN-a bi morala da odobri predloženi tribunal, a Ukrajina i Ujedinjene nacije bi pregovarali o uslovima.
Drugačiji tretman
Zločin agresije – definisan kao "planiranje, priprema, inicijacija ili izvršenje" čina agresije, kao što je oružana invazija – razlikuje se od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida.
Međunarodni krivični sud može da procesuira te druge zločine, ali ne i zločin agresije. Njegova nadležnost nad tim zločinom odnosi se samo na zemlje koje su ratifikovale Rimski statut kojim je uspostavljen sud. Rusija, kao i Sjedinjene Države, nisu strane u tom sporazumu.
Zato Ukrajina i njeni saveznici insistiraju na alternativnom mehanizmu prema kojem bi ruski lideri bili odgovorni.
Bidenova administracija predložila je u martu "internacionalizovani tribunal" unutar ukrajinskog pravosudnog sistema, ali sa spoljnom podrškom.
Međunarodni elementi
"Zamišljamo da takav sud ima značajne međunarodne elemente — u obliku materijalnog prava, osoblja, izvora informacija i strukture", izjavila je Beth van Schaack, najviša diplomatkinja State Departmenta za globalno krivično pravosuđe, najavljujući podršku administracije.
Sud bi u početku mogao da funkcioniše van Ukrajine, negdje drugdje u Evropi, rekla je ona.
Američki plan ima podršku G-7 zemalja, ali se suočava sa protivljenjem ukrajinskih zvaničnika koji kažu da bi sprovođenje tog plana zahtijevalo ustavni amandman, koji nije praktično rješenje tokom rata.
Ukrajinski zvaničnici kažu da bi sud u stilu Nirnberškog suda, kojeg podržavaju Ujedinjene nacije, zatvorio "jaz u odgovornosti" u međunarodnom pravu i da bi, za razliku od suda sa sjedištem u Ukrajini, uživao međunarodni legitimitet. Prošlog mjeseca, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj poziv za takvu inicijativu, koju podržava nekoliko malih evropskih zemalja.
"Ako želimo istinsku pravdu, ne treba da tražimo izgovore i ne treba da se pozivamo na nedostatke sadašnjeg međunarodnog zakona, nego da donosimo odvažne odluke koje će ispraviti nedostatke tih normi", rekao je Zelenski u govoru u Hagu prošlog mjeseca.
Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za nasilno deportovanje stotina ukrajinske dece u Rusiju. Ali nalog se odnosio na Putinovo učešće u navodnim ratnim zločinima, a ne za zločin agresije.
Rusija je odbacila nalog za hapšenje i dovela u pitanje legitimitet specijalnog suda.
Pravni stručnjaci kažu da američki plan zavisi od ukrajinske podrške. Također kažu da će Putin i njegov bliski krug izbeći krivično gonjenje sve dok ostaju na vlasti.
"Zabrinuta sam da podrškom ovakvom hibridnom modelu Sjedinjene Države šalju poruku da im je stalo do odgovornosti za agresiju ali na način koji štiti arhitekte zločina“, kaže Rebecca Hamilton, vanredna profesorica prava na Američkom univerzitetu u Washingtonu.
Portparol State Departmenta rekao je da oni ne komentarišu predložene zakone ili rezolucije i uputio Glas Amerike na izjave Beth van Schaack.
"Kao što je ambasadorica van Schaack rekla: "Nema mira bez pravde u Ukrajini. Pravde za milione ljudi kojima su životi poremećeni i uništeni, kao rezultat besmislenog, neisprovociranog i ilegalnog rata za teritorijalno osvajanje kojeg je pokrenuo Vladimir Putin", naveo je portparol.
Posljednji put je zločin agresije procesuiran 1940-ih, kada je njemačkim i japanskim liderima suđeno u Nirnbergu i Tokiju za ono što je Međunarodni vojni sud nazvao "najvišim međunarodnim zločinom."
Na saslušanju u Senatu u srijedu, senator Cardin je kritikovao plan Bidenove administracije. Sud sa sedištem u Ukrajini, rekao je Cardin, suočiće se sa pitanjima o "percepciji nepristranosti" i potencijalnim zahtjevima za imunitet ruskih zvaničnika.
Prema međunarodnom pravu, ni jedan nacionalni sud ne može da tuži šefa druge države ili slične zvaničnike.
"Ne znam kako biste to prevazišli metodom koju planirate", rekao je Cardin u obraćanju van Schack, referirajući se na nepristrasnost suda.
Prepreke
Van Schack je odgovorila da je administracija izabrala hibridni model jer bi se sud koji podržava UN suočio sa sopstvenim pravnim i praktičnim preprekama.
Legalno, Generalna skupština UN-a možda neće imati ovlaštenje da osnuje sud sa nadležnošću nad ruskim liderima.
Praktično, "postoje ozbiljne zabrinutosti oko toga da li imamo glasove u Generalnoj skupštini za osnivanje tela takve prirode", rekla je ona.
Međutim, Cardin je uzvratio, pozivajući administraciju da zatraži međunarodnu podršku.
"To ne može da bude napor jedino SAD" rekao je Cardin. "To mora da bude kolektivna akcija. Mora da se radi na tome to prije glasanja."
Portparolka senatora Cardina rekla je da bi i drugi senatori mogli da se pridruže kao kosponzori rezolucije, ali su je do sada potpisali samo Cardin i Kaine. Ona je u mailu Glasu Amerike navela da nema određenog datuma za glasanje o rezoluciji.
Rebecca Hamilton, bivša advokatkinja u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda, u intervjuu Glasu Amerike je rekla da je Cardin-Kaineova rezolucija značajna jer je to "snažan signal da Kongres želi da ide u drugom pravcu od onog koji predlaže administracija".
"Mislim da bi također moglo biti značajno za zagovornike međunarodnog suda, van SAD, a posebno za Ukrajinu, da čuju da postoje dijelovi američkog sistema koji bi barem podržali istinski međunarodni tribunal", zaključila je Hamilton.
SAD: Bez ruskog povlačenja nema dogovora o prekidu vatre u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da prekid vatre u ratu u Ukrajini nije moguć osim ako ne bude dio "pravednog i trajnog" mirovnog sporazuma koji uključuje povlačenje ruskih vojnika.
Govoreći u Helsinkiju u Finskoj, najnovijoj članici NATO saveza, Blinken je rekao da "prekid vatre kojim bi se samo zamrzla trenutna linija fronta", a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu omogućilo da konsoliduje teritoriju koju je zauzela - "nije pravedan i trajan mir" i da bi Moskvi i "drugim potencijalnim agresorima širom svijeta" poslao pogrešnu odluku.
Blinken je dodao da će SAD podržavati mirovne inicijative drugih zemalja, uključujući prijedloge Brazila i Kine, sve dok se pridržavaju povelje Ujedinjenih nacija i poštuju ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost.
Rusija, međutim, želi da se u mirovnim pregovorima razgovara i o zahtjevu Ukrajine da se pridruži NATO-u. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, što Kremlj doživljava kao prijetnju.
"To pitanje će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema u godinama pred nama", izjavio je u petak potrparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Za to vrijeme, zvaničnici u Ukrajini saopštili su u petak da je ukrajinska vojska oborila više od 30 ruskih projektila i dronova iznad Kijeva. U saopštenju Vojnog vazduhoplovstva navodi se da je protivvazdušna odbrana oborila 15 krstarećih raketa i 21 dron. Zvaničnici kažu da je najmanje dvoje ljudi povrijeđeno kada su na zemlju pali djelići oborenih projektila.
Ukrajinska prijestolnica je simultano gađana iz različitih pravaca dronovima Šahid, proizvedenim u Iranu, kao i krstarećim raketama iz Kaspijskog regiona, napisao je na aplikaciji Telegram visoki ukrajinski zvaničnik Serhi Popko.
Britansko Ministarstvo odbrane u petak je saopštilo najnoviju procjenu obavještajnih agencija o ruskoj invaziji na Ukrajinu, prema kojoj se Rusija sada suočava sa "velikom dilemom" da li da jača odbranu u regionima na granici ili ojača svoju liniju fronta u okupiranim dijelovima Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Zelenski u četvrtak je komentarisao izvještaje da su ljudi pokušali da uđu u jedno sklonište u Kijevu, ali je ono bilo zatvoreno.
Predsjednik je izjavio: "Dužnost je lokalnih vlasti, veoma specifična dužnost, da se postaraju da su skloništa dostupna 24 sata dnevno. Ako se ta obaveza ne ispuni na terenu, institucije za sprovođenje zakona imaju direktnu dužnost da odgovorne privedu pravdi."
Senat u posljednji čas odobrio podizanje granice američkog duga
Američki Senat usvojio je u četvrtak kasno uveče prijedlog zakona kojim se povećava gornja granica zaduživanja SAD i omogućava da američka vlada nastavi da plaća svoje račune.
Prijedlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, samo četiri dana prije nego što su SAD mogle da ostanu bez novca. Zakon sada ide na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.
"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Biden u saopštenju.
Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu uveče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika. Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze - što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.
Ovlaštenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora 2024.
Pored toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 posto u narednih 12 mjeseci.
"Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji", rekao je pred glasanje demokratski senator Dick Durbin.
I lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, kao i lider republikanske manjine Mitch McConnell, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.
"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Schumer.
Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje. Sa druge strane, progresivne demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.
U izjavi nakon glasanja u srijedu, Biden je pozdravio sporazum kao "dvostranački kompromis".
"Štiti ključne prioritete i dostignuća iz protekle dvije godine, uključujući historijske investicije koje otvaraju radna mjesta širom zemlje. I u skladu je sa obećanjem koje sam dao da ću zaštititi zdravstveno osiguranje za starije Amerikance, i socijalno osiguranje. Štiti programe od suštinske važnosti za milione vrijednih porodica, studenata i veterana", rekao je Biden.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, rekao je da usvajanje zakona "nije bila laka borba". On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.
"Stavili smo građane Amerike na prvo mjesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je on.
Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprječava ni daljni rast nacionalnog dug, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.
Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.
