Linkovi

Analize i istraživanja

Članovi Ravnogorskog pokreta negirali krivicu za širenje mržnje. U BiH aktivno 16 četničkih udruženja

Optuženi članovi Ravnogorskog pokreta pred Sudom BiH, 22. februar 2021.

Dušan Sladojević zvani "Krvce" i "Čiča", Slavko Aleksić zvani "Vojvoda" i Risto Lečić izjasnili su se pred Sudom Bosne i Hercegovine da nisu krivi za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu u martu 2019.

Pripadnici Ravnogorskog pokreta su se 10. marta 2019. godine okupili u Višegradu kako bi obilježili godišnjicu hapšenja četničkog generala i ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića.

Tada su, uz gusle, pjevali pjesme koje su naišle na brojne osude. Lečić se, prema optužnici Tužilaštva BiH, tereti da je okupljanje na trgu započeo s pjevanjem pjesme s tekstom „Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina” uz gusle, te na taj način izazvao uznemirenost i strah građana Višegrada.

„Živimo u apsurdnom vremenu gdje su nemoguće stvari moguće”, prokomentirato je za Glas Amerike današnje izjašnjavanje o krivici pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta Bilal Memišević, predsjednik Skupštine opštine Višegrad.

Advokati optuženih smatraju kako postrojavanje i okupljanje iz marta 2019. godine ni po čemu nije sporno te da je sve urađeno u skladu s ciljevima udruženja.

„Skup je bio prijavljen, a udruženje registrovano. Ne znam u kojem kontekstu su izgovorene riječi 'Bit će opet pakao i krvava Drina'. Prema mom mišljenju, u ovom slučaju nema odgovornosti”, kaže je Zoran Perić, advokat prvooptuženog Dušana Sladojevića.

Krivičnu prijavu protiv udruženja koje je registrirano u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, podnijelo je Udruženje „Žena Žrtva rata” i njegova predsjednica Bakira Hasečić iz Višegrada.

„Cijeli svijet je prije dvije godine vidio da su ponovo pozivali na klanje i zločine i da su govorili da će teći krvava Drina. Ja sam se danas ponovo vratila u '92. godinu, proživjela silovanje, zlostavljanje i vidjela beživotna tijela kako plutaju Drinom, a ona pjenušava od krvi”, kazala je Hasečić.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog pokreta, bilo je i pripadnika iz Srbije i Crne Gore, a Sladojević, kao predsjednik Ravnogorskog pokreta bh. entiteta Republika Srpska, i Aleksić, učestvovali su u postrojavanju te su koristili vojnu terminologiju. Oni su, također, uz predaju raporta, veličali Ravnogorski pokret, puštali su i pjevali pjesme koje u svom tekstu izražavaju prijetnju ili nasilje.

„Nadam se da će pravosudni organi uzeti u obzir ono što smo mi kao dokazni materijal ponudili, a ne ono što su oni danas kazali”, smatra Bilal Memišević.

Još jednom omogućeno veličanje četničke ideologije u Višegradu
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:41 0:00

Ravnogorski pokret je fašistički pokret

Za veličanje ideje ravnogorskih pokreta širom Bosne i Hercegovine i širenje fašizma, veže se ideologija srpskog velikodržavnog pokreta, smatra historičar s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Osman Sušić.

On navodi da je Ravnogorski četnički pokret fašistički pokret, te da je riječ o ideologiji srpskog velikodržavnog pokreta koji nastaje u drugoj polovini 19. stoljeća s ciljem formiranja velike Srbije.

„Ravnogorski pokret je samo jedan od izvršilaca tog velikodržavnog pokreta i njegovih ciljeva, a cilj pokreta je formiranje velike Srbije. Na osnovu dokumenata četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, riječ je o homogenoj Srbiji Stevana Moljevića, jednog od glavnih ideologa četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu i instrukcije od 20. decembra 1941. godine. To su instrukcije Draže Mihailovića svojim oficirima u Crnoj Gori. Na osnovu tih dokumenata, možemo vidjeti o kakvoj ideologiji i fašizmu je riječ Četnički pokret je bio fašistički pokret. Ovi koji danas baštine tradiciju četničkog pokreta su fašisti”, smatra Sušić.

Na pitanje da li dešavanja koja se tiču Ravnogorskog četničkog pokreta predstavljaju opasnost za BiH, zato što živimo u konstantnom negiranju postojanja i državnosti BiH, Sušić kaže da se sve to radi kako bi se ostvarili ciljevi Ravnogorskog četničkog pokreta.

„Centralno mjesto velikodržavnog projekta zauzima BiH. Kada čitate ranije spomenute dokumente, jasno se vidi da je BiH centralno pitanje formiranja velike Srbije i centralno mjesto u budućoj velikoj Srbiji. Stoga, naravno da to predstavlja problem. Baštinici ideologije iz Drugog svjetskog rata su u posljednjim ratnim sukobima vršili zločine nad civilnim stanovništvom i izvršili genocid u BiH”, pojašnjava historičar Sušić.

Problem organiziranja, okupljanja i postrojavanja ravnogorskih pokreta mogla bi biti i institucionalna pomoć jednog dijela zemlje i susjedne Srbije, smatra naš sagovornik.

„Na taj način oni mogu slobodno djelovati i propagirati svoje stavove”, zaključio je.

Ministarstvu pravde BiH „svezane ruke”

Kada je riječ o eventualnoj institucionalnoj podršci, ministar pravde BiH Josip Grubeša za Glas Amerike kaže da ne postoji nikakva mogućnost da se ministarstvo umiješa ili učini bilo šta, u ovom, kao ni u sličnim slučajevima.

„Sud BiH će, vodeći se načelima postupka i primjenom materijalnog prava, u ovim, kao i u svim drugim slučajevima, donijeti nepristrasnu i profesionalnu odluku”, rekao je Grubeša.

Udruženje pod nazivom „Ravnogorski pokret otadžbine Srpske” Istočno Sarajevo je registriran u Osnovnom sudu Sokolac.

Udruženje ima sjedište na Palama, a zastupnik je Dušan Sladojević. Prema evidenciji zbirnog registra nevladinih organizacija, u BiH je aktivno 16 četničkih udruženja. Svi su registrirani na osnovu rješenja kod sudova u entitetu Republika Srpska.

Ministarstvo pravde BiH je jedino nadležno da vrši upis udruga koje takav zahtjev podnesu njemu i u tim slučajevima može samostalno odlučivati. Isto vrijedi i za sve druge registarske organe koji postoje na teritoriji BiH.

S obzirom na to da su Pripadnici Ravnogorskog pokreta negirali krivicu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među među konstitutivnim narodima u BiH, u Državnom sudu će biti zakazan početak sudskog postupka protiv pripadnika tog pokreta.

Član 145. Krivičnog zakona BiH kaže da će svako „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini”, biti kažnjeno kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Utjecaj četničke ideologije na politiku i medije

Nejra Veljan iz Atlantske inicijative bila je koautor istraživačkog rada „Historija, ideologija i struktura modernog četničkog pokreta”. Ona smatra da ideološki ciljevi igraju značajnu ulogu u političkom i ideološkom životu Srba, Crnogoraca i Bosanaca.

„Tome uveliko doprinose i trendovi koji su započeli krajem '80-ih godina, kada je na neki način srpski entonacionalizam zavladao novom generacijom i nadahnuo rehabilitaciju četničkog pokreta. Njega je započeo sam Milošević , a kasnije se manifestovala u samom rehabilitovanju Draže Mihailovića 2015. godine u Beogradu. Sve to je pružilo legitimitet i stvarno pokriće stvaranju novih mitova na ovim prostorima”, smatra Veljan.

Kroz istraživanja i naučne radove o ekstremizmu i radikalizaciji je, kaže, uvidjela da historijski revizionizam podstiče radikalizaciju.

„Širom Europe možemo vidjeti rast desnice, njima je u srži negiranje stvari koje su se desile tokom Drugog svjetskog rata - holokaust nad Jevrejima, a isto tako genocid nad Bošnjacima i muslimanima u Srebrenici. Najveći problem je što ta četnička ideologija utječe na politiku i medije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori gdje je nestao kontranarativ. Iako se suočavamo s tim, javna osuda postoji za četnički pokret, ali se on na neki način minimalizira. Ono zbog čega ga smatramo prijetnjom, jeste da uzroci i događaji teže ka širenju ideologije i šalju jasan signal da oni teže proslavi i historiji naslijeđa etničkog čišćenja, progona i zastrašivanje nesrpskog stanovništva”, zaključila je Veljan.

Presude Haškog tribunala utvrdile su da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 Bošnjaka u Višegradu u ratu od 1992. do 1995. godine.

See all News Updates of the Day

Završeni pregovori talibana i Zapada u Oslu, fokus na pravima žena i pomoći

Sastanak međunarodnih specijalnih predstavnika i predstavnika talibana u hotelu Soria Moria u Oslu, Norveška, 24. januara 2022.(Foto: NTB/Stian Lysberg Solum via REUTERS)

Trodnevni razgovori između talibana, zapadnih diplomata i civilnog društva o humanitarnoj pomoći Afganistanu i ljudskim pravima završeni su u utorak u Norveškoj, a vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pohvalio je razgovore, za koje je rekao da su "prošli vrlo dobro".

Trodnevni razgovori između talibana, zapadnih diplomata i civilnog društva o humanitarnoj pomoći Afganistanu i ljudskim pravima završeni su u utorak u Norveškoj, a vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pohvalio je razgovore, za koje je rekao da su "prošli vrlo dobro".

Sastanci iza zatvorenih vrata u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice Osla održani su u ključnom trenutku za Afganistan, jer niske temperature povećavaju siromaštvu u zemlji koja ekonomski nazaduje od prošlog ljeta kada su talibani preuzeli vlast.

"Bilo je ovo jako dobro putovanje. Takva putovanja će nas približiti svijetu", rekao je Muttaqi za Associated Press.

Grupe za pomoć i međunarodne agencije procjenjuju da se oko 23 miliona ljudi, više od polovine zemlje, suočava sa teškom glađu, a skoro 9 miliona je na ivici gladi. Ljudi su pribjegli prodaji imovine da bi kupili hranu, spaljivanju namještaja radi topline, pa čak i prodaji svoje djece.

Muttaqi je rekao da će talibanska vlada učiniti "najbolje što može da zaštiti Afganistan od bilo kakvih problema, privuče dodatnu pomoć, tražeći rješenja za ekonomske probleme".

Talibani traže da se oslobodi 10 milijardi dolara koje su zamrznule SAD i druge zapadne zemlje, ali o tome za sada nema dogovora. Ujedinjene nacije su uspjele osigurati određenu likvidnost i dozvolile talibanskoj administraciji da plaća za uvoz, uključujući struju.

"Problem broj jedan sada je to što sankcije Zapada stvaraju krizu likvidnosti, što znači da ne možemo dobiti sredstva za pomoć u zemlji", rekao je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice, jedne od humanitarnih organizacija koje učestvuju u razgovorima.

"Ne možemo spašavati živote kako bismo trebali. Dakle, Zapad i talibani moraju razgovarati. I moramo okončati sankcije koje štete civilima", rekao je.

Ali, prije nego što pristanu na ublažavanje sankcija, zapadne sile zahtijevaju povećanje prava za afganistanske žene i djevojčice, zajedno sa stalnim zahtjevom Zapada da talibanska administracija podijeli vlast sa manjinskim etničkim i vjerskim grupama u Afganistanu.

Novi afganistanski vladari rekli su za AP prošle sedmice da imaju za cilj otvaranje škola za djevojčice i žene krajem marta, nakon afganistanske nove godine. Ponovili su to obećanje u Oslu, rekao je Egeland, koji se sastao s talibanskom delegacijom koju je predvodio vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi.

Posjeta, prva u Evropi otkako su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom u augustu, počela je u nedjelju razgovorima između talibana i članova afganistanskog civilnog društva. Sljedećeg dana održali su multilateralne razgovore u kojima su učestvovale zapadne diplomate iz EU, SAD-a, Britanije, Francuske, Italije i domaćina Norveške.

Kineske slobode medija pod kritikom uoči olimpijskih igara u Pekingu

Stanovnici gledaju dekoraciju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu na Trgu Tiananmen u Pekingu, Kina, utorak, 18. januara 2022.

Samo dvije sedmice do Igara u Pekingu, grupe za medijska prava skreću pažnju na evidentirano kinesko zatvaranje novinara.

U svom posljednjem mjesečnom popisu najugroženijih novinara na svijetu, zagovaračka grupa "One Free Press Coalition" – koju čini više od 30 medijskih kuća i grupa za ljudska prava – na prvih deset mjesta svrstala je novinare zatvorene u Kini ili Hong Kongu.

Na vrhu popisa su Jimmy Lai, osnivač sada zatvorenog prodemokratskog lista "Apple Daily" u Hong Kongu i Zhang Zhan, advokatica koja je postala novinarka, a u zatvoru je od maja 2020. zbog izvještavanja o pandemiji u Wuhanu putem YouTubea.

Kina je tri uzastopne godine vodeći zatvor za novinare, pokazuju podaci Komiteta za zaštitu novinara sa sjedištem u New Yorku. Od decembra 2021. najmanje 50 novinara bilo je iza rešetaka zbog svog rada, uključujući neke koji su zatvoreni zbog izvještavanja o pandemiji.

"Je li to okruženje u kojem Međunarodni olimpijski komitet (IOC) smatra da je moguće imati slobodne i otvorene Igre, gdje se sportisti mogu takmičiti i koji slavi olimpijske ideale?", rekao je Steven Butler, CPJ-ov koordinator programa za Aziju. CPJ je dio grupe "One Free Press Coalition".

Kada je Peking bio domaćin Igara 2008., "Kina je preuzela puno obaveza koje nije ispunila", rekao je Butler za Glas Amerike (VOA). "Olimpijski pokret bi zbog svoje dobrobiti trebao biti vrlo oprezan kada je u pitanju odlazak na mjesto poput Kine."

SAD, Britanija, Kanada i druge zemlje najavile su diplomatski bojkot Igara zbog stanja ljudskih prava u Pekingu. Kina je odgovorila rekavši da bi Washington trebao "prestati politizirati sport".

U e-mail odgovoru Glasu Amerike, tim za odnose s medijima IOC-a rekao je da komitet "priznaje i podržava ljudska prava na način kako su definisana Temeljnim načelima Olimpijske povelje i njenim etičkim kodeksom".

Međutim, dodaje se: "IOC nema ni mandat ni sposobnost mijenjati zakone ili politički sistem suverene zemlje".

U e-mailu se navodi da IOC nastoji unaprijediti svoj rad na ljudskim pravima i da blisko sarađuje s organizacijskim komitetom svih Igara na pitanjima koja uključuju uslove rada, raznolikost, okoliš, medijsko praćenje i pravo na proteste.

"Uz sve što vidimo od Pekinga 2022 u vezi s tim obavezama, u ovoj fazi nemamo razloga sumnjati u njihovu provedbu", stoji u e-mailu.

Međutim, IOC je dodao: "S obzirom na raznoliko učešće na Olimpijskim igrama, IOC mora ostati neutralan po svim globalnim političkim pitanjima".

Globalno gledano, pandemija je omogućila veću vladinu kontrolu nad informacijama, a Kina nije sama u zatvaranju novinara zbog kritičkog izvještavanja, otkrile su međunarodne grupe za ljudska prava. Međutim, s obzirom da je virus vrlo prenosiv u zatvorenim prostorima, on dovodi u opasnost živote onih koji su zatvoreni zbog izgovorenog.

Novinari koji su lošeg zdravlja, poput novinarke Zhang, posebno su ugroženi.

Zdravstveno stanje dobitnice RSF-ove nagrade za hrabrost u novinarstvu pogoršalo se nakon što je štrajkovala glađu u zatvoru. 38-godišnjakinja je u avgustu bila hospitalizovana 11 dana.

Uprkos dugotrajnim zdravstvenim problemima koje je prijavila njena porodica, Zhang je vraćena u zatvor, a grupe za ljudska prava kažu da ima ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti ili adekvatnoj prehrani.

Ju, brat novinarke Zhang, rekao je da je njena težina pala ispod 40 kilograma.

"Doktor me upozorio u avgustu da bi mogla umrijeti ako nastavi štrajk glađu", rekao je Zhang Ju za Glas Amerike u novembru. "Zatvorske vlasti su obuzdale Zhang i na silu je hranile sondom."

Američki State Department i grupe za ljudska prava uključujući PEN pozvali su Peking da oslobodi Zhang.

"Zhang uopšte nije smjela biti zatvorena. Njen jedini očiti 'zločin' bio je dokumentiranje života u Wuhanu u ranim fazama pandemije COVID-19", rekao je James Tager, američki direktor istraživanja PEN-a za Glas Amerike. "Sada, usred kontinuirane zabrinutosti zbog pogoršanja njenog zdravlja, suočavamo se s užasnom spoznajom da je Zhangin život doslovno ugrožen, a sve kao posljedica spremnosti kineske vlade da njeno nezavisno izvještavanje tretira kao zločin koji zaslužuje višegodišnju zatvorsku kaznu."

Kad je u decembru 2020. osuđena za "raspravljanje i izazivanje nevolja”, sudski postupak trajao je samo tri sata. PEN International je tada rekao da suđenje nije zadovoljilo svjetske standarde.

U tom trenutku Zhang je bila u pritvoru najmanje sedam mjeseci i već je bila lošeg zdravlja. Na sudu se pojavila u invalidskim kolicima, navodi PEN.

Kineske vlasti su kasnije iz advokatske komore udaljile Rena Quanniu, advokata koji je zastupao Zhang. Ren je, takođe, bio pravni zastupnik i u drugim politički osjetljivim slučajevima.

Zhang je bila u zatvoru više od 18 mjeseci, ali drugi s popisa grupe "One Free Press Coalition" su zatvoreni mnogo duže, uključujući ujgurskog blogera Ilhama Tohtija, koji je pritvoren 2014., i Uyghur Gulmire Imin, koja je bila u zatvoru od 2009. nakon što je izvještavala o neredima i protestima u autonomnoj regiji Xinjiang.

Na popisu su i Haze Fan, reporterka Bloomberga koja je u istražnom zatvoru više od godinu dana, te novinari iz Hong Konga.

Pored Laia, koji je osuđen zbog svoje umiješanosti u prodemokratske proteste i čeka suđenje po odvojenim optužbama prema zakonu o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga, "One Free Press Coalition" navodi i radijskog novinara Wan Yiu-singa, kojeg je gradska policija uhapsila u februaru 2021.

SAD: Sve više žena počinje da vozi kamion

SAD: Sve više žena počinje da vozi kamion
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Sjeverna Koreja ispalila još dvije rakete, nastavljajući ovogodišnji vrtoglavi tempo lansiranja

Ljudi gledaju TV program i snimak lansiranja rakete Sjeverne Koreje, tokom emisije vijesti, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 20. januara 2022.

Sjeverna Koreja je u utorak rano ujutro lansirala par krstarećih raketa, saopštila je južnokorejska vojska, što je peta proba raketa Pjongjanga u novoj godini.

Rakete su ispaljene iz unutrašnjeg područja zemlje i pale su u more kod istočne obale Koreje, javila je južnokorejska novinska agencija Jonhap.

Vojska Južne Koreje je potvrdila lansiranje u poruci za Glas Amerike, rekavši da vlasti još uvijek sprovode detaljnu analizu.

Sjeverna Koreja ispalila je od početka ove godine osam projektila tokom pet odvojenih lansiranja. Prošle nedjelje, Sjeverna Koreja je takođe zaprijetila da će nastaviti sa testovima raketa dugog dometa u nuklearnim probama.

Sjevernoj Koreji je nizom rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zabranjena bilo kakva aktivnost balističkih projektila, uključujući lansiranje bilo raketa kog dometa. Rezolucije, međutim, ne zabranjuju testiranje krstarećih raketa.

Sjeverna Koreja je nedavno izrazila nezadovoljstvo onim što naziva "neprijateljskom politikom" Sjedinjenih Država. Naročito je dovela u pitanje vojnu saradnju SAD i Južne Koreje.

Sjedinjene Države imaju oko 28.000 vojnika u Južnoj Koreji - ostatak iz Korejskog rata vođenog 1950-ih, koji se završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Za vrijeme administracije predsjednika SAD Joea Bidena, Washington je redovno najavljivao da je otvoren za razgovore sa Sjevernom Korejom bez preduslova.

"Nisu pokazali želju da to napreduje", rekao je portparol Pentagona John Kirby na redovnom brifingu za štampu u ponedjeljak.

Kirby je ponovio zabrinutost SAD u vezi sa "naprednim nuklearnim ambicijama i sposobnostima balističkih raketa Sjeverne Koreje".

"Nastavljamo da to osuđujemo i pozivamo Sjever da prekine ove provokacije i da se pridržava međunarodnog prava i ovih rezolucija Savjeta bezbjednosti i da pokuša da pronađe načine za deeskalaciju tenzija", dodao je on.

Rusija dodala Navaljnog i nekoliko njegovih saradnika na listu "terorista"

Aleksej Navaljni

Rusija je na svoju listu "terorista i ekstremista" dodala zatvorenog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog i nekoliko njegovih saveznika.

Unosi za Navaljnog i pet njegovih saradnika - Ljubova Sobola, Vjačeslava Gimadija, Georgija Alburova, Liliju Čaniševu i Ruslana Šavedinova - pojavili su se u registru Rosfinmonitoringa 25. januara, stavljajući ih u isti nivo sa desničarskim nacionalističkim grupama i stranim terorističkim organizacijama kao što su talibani i takozvana Islamska država.

Prema ruskom zakonu, bankovni računi pojedinaca dodatih na listu moraju se odmah zamrznuti.

Prije manje od dvije nedjelje, na spisak su dodata još dva bliska saradnika Navaljnog - Leonid Volkov i Ivan Ždanov.

Prošle godine, Moskovski gradski sud proglasio je sve organizacije povezane sa Navaljnim ekstremističkim, sprječavajući ljude povezane sa njim i njegovom mrežom regionalnih kancelarija širom Rusije da traže javne funkcije.

Presuda takođe predviđa moguće duže zatvorske kazne za aktiviste koji su radili sa organizacijama.

Sam Navaljni je u zatvoru od februara 2021. nakon što je uhapšen mjesec dana ranije po povratku u Rusiju iz Njemačke, gdje je bio na liječenju od skoro smrtonosnog trovanja nervnim agensom tipa "novičok" za koji kaže da ga je naručio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Kremlj je negirao bilo kakvu ulogu u trovanju Navaljnog.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG