Linkovi

Članovi Ravnogorskog pokreta negirali krivicu za širenje mržnje. U BiH aktivno 16 četničkih udruženja


Optuženi članovi Ravnogorskog pokreta pred Sudom BiH, 22. februar 2021.
Optuženi članovi Ravnogorskog pokreta pred Sudom BiH, 22. februar 2021.

Dušan Sladojević zvani "Krvce" i "Čiča", Slavko Aleksić zvani "Vojvoda" i Risto Lečić izjasnili su se pred Sudom Bosne i Hercegovine da nisu krivi za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu u martu 2019.

Pripadnici Ravnogorskog pokreta su se 10. marta 2019. godine okupili u Višegradu kako bi obilježili godišnjicu hapšenja četničkog generala i ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića.

Tada su, uz gusle, pjevali pjesme koje su naišle na brojne osude. Lečić se, prema optužnici Tužilaštva BiH, tereti da je okupljanje na trgu započeo s pjevanjem pjesme s tekstom „Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina” uz gusle, te na taj način izazvao uznemirenost i strah građana Višegrada.

„Živimo u apsurdnom vremenu gdje su nemoguće stvari moguće”, prokomentirato je za Glas Amerike današnje izjašnjavanje o krivici pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta Bilal Memišević, predsjednik Skupštine opštine Višegrad.

Advokati optuženih smatraju kako postrojavanje i okupljanje iz marta 2019. godine ni po čemu nije sporno te da je sve urađeno u skladu s ciljevima udruženja.

„Skup je bio prijavljen, a udruženje registrovano. Ne znam u kojem kontekstu su izgovorene riječi 'Bit će opet pakao i krvava Drina'. Prema mom mišljenju, u ovom slučaju nema odgovornosti”, kaže je Zoran Perić, advokat prvooptuženog Dušana Sladojevića.

Krivičnu prijavu protiv udruženja koje je registrirano u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, podnijelo je Udruženje „Žena Žrtva rata” i njegova predsjednica Bakira Hasečić iz Višegrada.

„Cijeli svijet je prije dvije godine vidio da su ponovo pozivali na klanje i zločine i da su govorili da će teći krvava Drina. Ja sam se danas ponovo vratila u '92. godinu, proživjela silovanje, zlostavljanje i vidjela beživotna tijela kako plutaju Drinom, a ona pjenušava od krvi”, kazala je Hasečić.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog pokreta, bilo je i pripadnika iz Srbije i Crne Gore, a Sladojević, kao predsjednik Ravnogorskog pokreta bh. entiteta Republika Srpska, i Aleksić, učestvovali su u postrojavanju te su koristili vojnu terminologiju. Oni su, također, uz predaju raporta, veličali Ravnogorski pokret, puštali su i pjevali pjesme koje u svom tekstu izražavaju prijetnju ili nasilje.

„Nadam se da će pravosudni organi uzeti u obzir ono što smo mi kao dokazni materijal ponudili, a ne ono što su oni danas kazali”, smatra Bilal Memišević.

Još jednom omogućeno veličanje četničke ideologije u Višegradu
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:41 0:00

Ravnogorski pokret je fašistički pokret

Za veličanje ideje ravnogorskih pokreta širom Bosne i Hercegovine i širenje fašizma, veže se ideologija srpskog velikodržavnog pokreta, smatra historičar s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Osman Sušić.

On navodi da je Ravnogorski četnički pokret fašistički pokret, te da je riječ o ideologiji srpskog velikodržavnog pokreta koji nastaje u drugoj polovini 19. stoljeća s ciljem formiranja velike Srbije.

„Ravnogorski pokret je samo jedan od izvršilaca tog velikodržavnog pokreta i njegovih ciljeva, a cilj pokreta je formiranje velike Srbije. Na osnovu dokumenata četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, riječ je o homogenoj Srbiji Stevana Moljevića, jednog od glavnih ideologa četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu i instrukcije od 20. decembra 1941. godine. To su instrukcije Draže Mihailovića svojim oficirima u Crnoj Gori. Na osnovu tih dokumenata, možemo vidjeti o kakvoj ideologiji i fašizmu je riječ Četnički pokret je bio fašistički pokret. Ovi koji danas baštine tradiciju četničkog pokreta su fašisti”, smatra Sušić.

Na pitanje da li dešavanja koja se tiču Ravnogorskog četničkog pokreta predstavljaju opasnost za BiH, zato što živimo u konstantnom negiranju postojanja i državnosti BiH, Sušić kaže da se sve to radi kako bi se ostvarili ciljevi Ravnogorskog četničkog pokreta.

„Centralno mjesto velikodržavnog projekta zauzima BiH. Kada čitate ranije spomenute dokumente, jasno se vidi da je BiH centralno pitanje formiranja velike Srbije i centralno mjesto u budućoj velikoj Srbiji. Stoga, naravno da to predstavlja problem. Baštinici ideologije iz Drugog svjetskog rata su u posljednjim ratnim sukobima vršili zločine nad civilnim stanovništvom i izvršili genocid u BiH”, pojašnjava historičar Sušić.

Problem organiziranja, okupljanja i postrojavanja ravnogorskih pokreta mogla bi biti i institucionalna pomoć jednog dijela zemlje i susjedne Srbije, smatra naš sagovornik.

„Na taj način oni mogu slobodno djelovati i propagirati svoje stavove”, zaključio je.

Ministarstvu pravde BiH „svezane ruke”

Kada je riječ o eventualnoj institucionalnoj podršci, ministar pravde BiH Josip Grubeša za Glas Amerike kaže da ne postoji nikakva mogućnost da se ministarstvo umiješa ili učini bilo šta, u ovom, kao ni u sličnim slučajevima.

„Sud BiH će, vodeći se načelima postupka i primjenom materijalnog prava, u ovim, kao i u svim drugim slučajevima, donijeti nepristrasnu i profesionalnu odluku”, rekao je Grubeša.

Udruženje pod nazivom „Ravnogorski pokret otadžbine Srpske” Istočno Sarajevo je registriran u Osnovnom sudu Sokolac.

Udruženje ima sjedište na Palama, a zastupnik je Dušan Sladojević. Prema evidenciji zbirnog registra nevladinih organizacija, u BiH je aktivno 16 četničkih udruženja. Svi su registrirani na osnovu rješenja kod sudova u entitetu Republika Srpska.

Ministarstvo pravde BiH je jedino nadležno da vrši upis udruga koje takav zahtjev podnesu njemu i u tim slučajevima može samostalno odlučivati. Isto vrijedi i za sve druge registarske organe koji postoje na teritoriji BiH.

S obzirom na to da su Pripadnici Ravnogorskog pokreta negirali krivicu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među među konstitutivnim narodima u BiH, u Državnom sudu će biti zakazan početak sudskog postupka protiv pripadnika tog pokreta.

Član 145. Krivičnog zakona BiH kaže da će svako „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini”, biti kažnjeno kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Utjecaj četničke ideologije na politiku i medije

Nejra Veljan iz Atlantske inicijative bila je koautor istraživačkog rada „Historija, ideologija i struktura modernog četničkog pokreta”. Ona smatra da ideološki ciljevi igraju značajnu ulogu u političkom i ideološkom životu Srba, Crnogoraca i Bosanaca.

„Tome uveliko doprinose i trendovi koji su započeli krajem '80-ih godina, kada je na neki način srpski entonacionalizam zavladao novom generacijom i nadahnuo rehabilitaciju četničkog pokreta. Njega je započeo sam Milošević , a kasnije se manifestovala u samom rehabilitovanju Draže Mihailovića 2015. godine u Beogradu. Sve to je pružilo legitimitet i stvarno pokriće stvaranju novih mitova na ovim prostorima”, smatra Veljan.

Kroz istraživanja i naučne radove o ekstremizmu i radikalizaciji je, kaže, uvidjela da historijski revizionizam podstiče radikalizaciju.

„Širom Europe možemo vidjeti rast desnice, njima je u srži negiranje stvari koje su se desile tokom Drugog svjetskog rata - holokaust nad Jevrejima, a isto tako genocid nad Bošnjacima i muslimanima u Srebrenici. Najveći problem je što ta četnička ideologija utječe na politiku i medije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori gdje je nestao kontranarativ. Iako se suočavamo s tim, javna osuda postoji za četnički pokret, ali se on na neki način minimalizira. Ono zbog čega ga smatramo prijetnjom, jeste da uzroci i događaji teže ka širenju ideologije i šalju jasan signal da oni teže proslavi i historiji naslijeđa etničkog čišćenja, progona i zastrašivanje nesrpskog stanovništva”, zaključila je Veljan.

Presude Haškog tribunala utvrdile su da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 Bošnjaka u Višegradu u ratu od 1992. do 1995. godine.

XS
SM
MD
LG