Linkovi

Analize i istraživanja

Članovi Ravnogorskog pokreta negirali krivicu za širenje mržnje. U BiH aktivno 16 četničkih udruženja

Optuženi članovi Ravnogorskog pokreta pred Sudom BiH, 22. februar 2021.

Dušan Sladojević zvani "Krvce" i "Čiča", Slavko Aleksić zvani "Vojvoda" i Risto Lečić izjasnili su se pred Sudom Bosne i Hercegovine da nisu krivi za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu u martu 2019.

Pripadnici Ravnogorskog pokreta su se 10. marta 2019. godine okupili u Višegradu kako bi obilježili godišnjicu hapšenja četničkog generala i ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića.

Tada su, uz gusle, pjevali pjesme koje su naišle na brojne osude. Lečić se, prema optužnici Tužilaštva BiH, tereti da je okupljanje na trgu započeo s pjevanjem pjesme s tekstom „Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina” uz gusle, te na taj način izazvao uznemirenost i strah građana Višegrada.

„Živimo u apsurdnom vremenu gdje su nemoguće stvari moguće”, prokomentirato je za Glas Amerike današnje izjašnjavanje o krivici pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta Bilal Memišević, predsjednik Skupštine opštine Višegrad.

Advokati optuženih smatraju kako postrojavanje i okupljanje iz marta 2019. godine ni po čemu nije sporno te da je sve urađeno u skladu s ciljevima udruženja.

„Skup je bio prijavljen, a udruženje registrovano. Ne znam u kojem kontekstu su izgovorene riječi 'Bit će opet pakao i krvava Drina'. Prema mom mišljenju, u ovom slučaju nema odgovornosti”, kaže je Zoran Perić, advokat prvooptuženog Dušana Sladojevića.

Krivičnu prijavu protiv udruženja koje je registrirano u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, podnijelo je Udruženje „Žena Žrtva rata” i njegova predsjednica Bakira Hasečić iz Višegrada.

„Cijeli svijet je prije dvije godine vidio da su ponovo pozivali na klanje i zločine i da su govorili da će teći krvava Drina. Ja sam se danas ponovo vratila u '92. godinu, proživjela silovanje, zlostavljanje i vidjela beživotna tijela kako plutaju Drinom, a ona pjenušava od krvi”, kazala je Hasečić.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog pokreta, bilo je i pripadnika iz Srbije i Crne Gore, a Sladojević, kao predsjednik Ravnogorskog pokreta bh. entiteta Republika Srpska, i Aleksić, učestvovali su u postrojavanju te su koristili vojnu terminologiju. Oni su, također, uz predaju raporta, veličali Ravnogorski pokret, puštali su i pjevali pjesme koje u svom tekstu izražavaju prijetnju ili nasilje.

„Nadam se da će pravosudni organi uzeti u obzir ono što smo mi kao dokazni materijal ponudili, a ne ono što su oni danas kazali”, smatra Bilal Memišević.

Još jednom omogućeno veličanje četničke ideologije u Višegradu
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:41 0:00

Ravnogorski pokret je fašistički pokret

Za veličanje ideje ravnogorskih pokreta širom Bosne i Hercegovine i širenje fašizma, veže se ideologija srpskog velikodržavnog pokreta, smatra historičar s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Osman Sušić.

On navodi da je Ravnogorski četnički pokret fašistički pokret, te da je riječ o ideologiji srpskog velikodržavnog pokreta koji nastaje u drugoj polovini 19. stoljeća s ciljem formiranja velike Srbije.

„Ravnogorski pokret je samo jedan od izvršilaca tog velikodržavnog pokreta i njegovih ciljeva, a cilj pokreta je formiranje velike Srbije. Na osnovu dokumenata četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, riječ je o homogenoj Srbiji Stevana Moljevića, jednog od glavnih ideologa četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu i instrukcije od 20. decembra 1941. godine. To su instrukcije Draže Mihailovića svojim oficirima u Crnoj Gori. Na osnovu tih dokumenata, možemo vidjeti o kakvoj ideologiji i fašizmu je riječ Četnički pokret je bio fašistički pokret. Ovi koji danas baštine tradiciju četničkog pokreta su fašisti”, smatra Sušić.

Na pitanje da li dešavanja koja se tiču Ravnogorskog četničkog pokreta predstavljaju opasnost za BiH, zato što živimo u konstantnom negiranju postojanja i državnosti BiH, Sušić kaže da se sve to radi kako bi se ostvarili ciljevi Ravnogorskog četničkog pokreta.

„Centralno mjesto velikodržavnog projekta zauzima BiH. Kada čitate ranije spomenute dokumente, jasno se vidi da je BiH centralno pitanje formiranja velike Srbije i centralno mjesto u budućoj velikoj Srbiji. Stoga, naravno da to predstavlja problem. Baštinici ideologije iz Drugog svjetskog rata su u posljednjim ratnim sukobima vršili zločine nad civilnim stanovništvom i izvršili genocid u BiH”, pojašnjava historičar Sušić.

Problem organiziranja, okupljanja i postrojavanja ravnogorskih pokreta mogla bi biti i institucionalna pomoć jednog dijela zemlje i susjedne Srbije, smatra naš sagovornik.

„Na taj način oni mogu slobodno djelovati i propagirati svoje stavove”, zaključio je.

Ministarstvu pravde BiH „svezane ruke”

Kada je riječ o eventualnoj institucionalnoj podršci, ministar pravde BiH Josip Grubeša za Glas Amerike kaže da ne postoji nikakva mogućnost da se ministarstvo umiješa ili učini bilo šta, u ovom, kao ni u sličnim slučajevima.

„Sud BiH će, vodeći se načelima postupka i primjenom materijalnog prava, u ovim, kao i u svim drugim slučajevima, donijeti nepristrasnu i profesionalnu odluku”, rekao je Grubeša.

Udruženje pod nazivom „Ravnogorski pokret otadžbine Srpske” Istočno Sarajevo je registriran u Osnovnom sudu Sokolac.

Udruženje ima sjedište na Palama, a zastupnik je Dušan Sladojević. Prema evidenciji zbirnog registra nevladinih organizacija, u BiH je aktivno 16 četničkih udruženja. Svi su registrirani na osnovu rješenja kod sudova u entitetu Republika Srpska.

Ministarstvo pravde BiH je jedino nadležno da vrši upis udruga koje takav zahtjev podnesu njemu i u tim slučajevima može samostalno odlučivati. Isto vrijedi i za sve druge registarske organe koji postoje na teritoriji BiH.

S obzirom na to da su Pripadnici Ravnogorskog pokreta negirali krivicu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među među konstitutivnim narodima u BiH, u Državnom sudu će biti zakazan početak sudskog postupka protiv pripadnika tog pokreta.

Član 145. Krivičnog zakona BiH kaže da će svako „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini”, biti kažnjeno kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Utjecaj četničke ideologije na politiku i medije

Nejra Veljan iz Atlantske inicijative bila je koautor istraživačkog rada „Historija, ideologija i struktura modernog četničkog pokreta”. Ona smatra da ideološki ciljevi igraju značajnu ulogu u političkom i ideološkom životu Srba, Crnogoraca i Bosanaca.

„Tome uveliko doprinose i trendovi koji su započeli krajem '80-ih godina, kada je na neki način srpski entonacionalizam zavladao novom generacijom i nadahnuo rehabilitaciju četničkog pokreta. Njega je započeo sam Milošević , a kasnije se manifestovala u samom rehabilitovanju Draže Mihailovića 2015. godine u Beogradu. Sve to je pružilo legitimitet i stvarno pokriće stvaranju novih mitova na ovim prostorima”, smatra Veljan.

Kroz istraživanja i naučne radove o ekstremizmu i radikalizaciji je, kaže, uvidjela da historijski revizionizam podstiče radikalizaciju.

„Širom Europe možemo vidjeti rast desnice, njima je u srži negiranje stvari koje su se desile tokom Drugog svjetskog rata - holokaust nad Jevrejima, a isto tako genocid nad Bošnjacima i muslimanima u Srebrenici. Najveći problem je što ta četnička ideologija utječe na politiku i medije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori gdje je nestao kontranarativ. Iako se suočavamo s tim, javna osuda postoji za četnički pokret, ali se on na neki način minimalizira. Ono zbog čega ga smatramo prijetnjom, jeste da uzroci i događaji teže ka širenju ideologije i šalju jasan signal da oni teže proslavi i historiji naslijeđa etničkog čišćenja, progona i zastrašivanje nesrpskog stanovništva”, zaključila je Veljan.

Presude Haškog tribunala utvrdile su da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 Bošnjaka u Višegradu u ratu od 1992. do 1995. godine.

See all News Updates of the Day

Njemačka se oprašta od Angele Merkel

Poslije 16 godina političke karijere njemačka kancelarka se povlači iz politike (Foto: Reuters/Michael Sohn/Pool)

Poslije 16 godina Njemačka se priprema da se oprosti od kancelarke Angele Merkel, koja se povlači poslije izbora zakazanih za nedjelju. Merkel je bila prva žena kancelarka Njemačke i prvi lider koji je odrastao u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Politička karijera Angele Merkel počela je tokom pada Gvozdene zavjese u Evropi. Poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine, postavljena je na funkciju ministrice za pitanja žena i omladine. Postala je lider hrišćanskih demokrata 2000. godine i ostvarila tijesnu pobjedu na izborima 2005. Suočila se sa svojom prvom velikom krizom samo tri godine kasnije: globalnim finansijskim krahom. Tokom kraha njemačkih banaka, nastojala je da smiri tenzije.

„Mi kažemo štedišama da su njihovi depoziti bezbjedni, a njemačka vlada stoji iza toga”, govorila je tada ona.

Bankarska kriza pretvorila se u dužničku krizu Eurozone, a Merkel nije bila voljna da podrži Eurozonu. Ona je postala predmet mržnje u Grčkoj, koja je sprovela velike mjere štednje. Evropa je posrnula, ali je euro preživio.

Prema riječima Nica Friedla​, izvještača Suddeutsche Zeitunga, Merkel je poznata kao „krizna kancelarka” jer je morala da prevaziđe nekoliko globalnih kriza tokom svog mandata.

„Ne samo kriza u Njemačkoj, već i unutar Evropske unije, i sa transatlantskim partnerima, kao i sa Kinom i Rusijom”, naglašava Friedl.

Ruska invazija na Ukrajinu 2014. donijela je sukob u Evropu. Merkel je održala dijalog sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako kaže Ursula Weidenfeld​, autorica biografije Angele Merkel, stil njemačke kancelarke je bio da razgovara, razgovara i razgovara, čak i sa Kinom, čak i sa Rusijom.

Najveći izazov za nju došao je sa migrantskom krizom 2015. godine. Ona je odbila da zatvori granice Njemačke dok su se izbjeglice i migranti stilazi u Evropu. Više od milion migranata stiglo je u Njemačku, mnogi bježeći od rata u Siriji. To je izazvalo žestoku reakciju. Merkel se nije izvinjavala, nije ustuknula.

„Ako moramo da počnemo da se izvinjavamo zbog pokazivanja prijateljskog lica u kriznim vremenima, onda ovo nije moja zemlja”, rekla je tada.

Šest godina kasnije, Merkelova kaže da se ne kaje.

„Ona je vjerovala da te ljude treba tretirati na odgovarajući način, da ne treba da budu zaglavljeni iza granica. Međutim, to je doprinijelo da se Evropa podijeli prije nego da se ona ujedini. Pitanje kako bi Unija trebalo da se nosi sa migracijama do danas nije riješeno”, kaže za Glas Amerike Nico Frirdl .

Godine 2016. je došao Brexit i izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD. Transatlantski odnosi bili su vidno zategnuti.

„Kada je shvatila da neće uspjeti da nađe način da uspostavi konstruktivan odnos sa tim predsjednikom, samo se okrenula i sprijateljila sa njegovom kćerkom", ističe Weidenfeld.

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Angela Merkel je često bila jedina žena među moćnim muškarcima. Upitana direktno 2017. godine da li je feministkinja, ona je rekla da ne želi da bude etiketirana. Ranije ovog mjeseca njen stav se promijenio.

„Danas sam više razmišljala o svom odgovoru i tako mogu da kažem da: 'Sve treba da budemo feministkinje'”, rekla je ona.

Sa pragmatizmom i odlučnošću, njene pristalice kažu da je Angela Merkel vodila Njemačku kroz brojne krize i obezbjedila stabilnost na Zapadu i u Evropi. Međutim, kritičari kažu da „krizna kancelarka” nije gledala u budućnost.

Kako kaže autorica njene biografije, Angela je „uvijek riješavala probleme i pitanja koja su bila na stolu. Međutim, u smislu ulaganja u otpornost i ulaganja u političke ciljeve koji su duži od dvije, tri ili četiri godine, poput klimatskih promjena, ona nije uradila dovoljno”.

Merkel je odrasla u mirnom gradu Templin sjeverno od Berlina, u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj i još ima porodicu u tom gradu. Gradonačelnik Templina, Detlef Tabbert kaže da ona odražava lokalni karakter.

Njena tiha pribranost, njena pragmatična priroda i ono što takođe vidite u njoj je ta pruska istrajnost da, kada nešto započnete, to i završite”, dodaje on.

Za Njemačku, za Evropu, to je kraj jedne ere. Za Angelu Merkel - vjerovatno početak nečeg novog.

Britanija nudi post-Brexit vize za 10.500 vozača usljed nedostatka radne snage

Prazni rafovi u supermarketu lanca Tesco u Manchesteru, 12. septembar 2021.

Britanija će izdati do 10.500 privremenih dozvola za rad vozačima kamiona i radnicima sa živinom kako bi se ublažila hronični nedostatak radne snage, objavila je vlada u subotu, što je u zaokretu u imigracionoj politici nakon Brexita.

Kratkoročne vize, koje će važiti od sljedećeg mjeseca do kraja decembra, dolaze dok ministri pokušavaju da ublaže nedostatak vozača i drugih ključnih radnika, koji je uticao na snabdijevanje gorivom i druge industrije.

Nedostatak vozača cisterni izazvao je duge redove na benzinskim pumpama posljednjih dana, jer ljudi ignorišu molbe vlade da ne kupuju panično gorivo nakon što su se neke benzinske stanice zatvorile zbog nedostatka isporuka.

Odluku o proširenju šeme kritičnih viza za rad preinačio je premijer Boris Johnson, čija je vlada pooštrila imigraciona pravila nakon Brexita insistirajući da se britansko oslanjanje na stranu radnu snagu mora okončati.

Vlada se mjesecima opirala uvođenju takve mjere, uprkos procijenjenom nedostatku od oko 100.000 vozača teških teretnih vozila (HGV) i upozorenjima iz različitih sektora da će nestati zaliha.

Sekretar za saobraćaj Grant Shapps ipak je insistirao da preduzima mjere "što je prije moguće" i da će najavljeni širi paket mera osigurati da predbožićne pripreme "ostanu na dobrom putu".

"Industrija također mora da odigra svoju ulogu u tome što se uslovi rada nastavljaju da se poboljšavaju, a nastavlja se sa zasluženim povećanje plata kako bi kompanije zadržale nove vozače", dodao je on.

"Kampovi za obuku vještina"

Nove mjere će se fokusirati na brzo povećanje broja novih domaćih vozača, a uključivaće i raspoređivanje instruktora vožnje Ministarstva odbrane, kako bi se obezbjedilo dodatno testiranje vozača u narednih 12 sedmica.

U međuvremenu, ministarstvo obrazovanja i partnerske agencije potrošiće milione funti na obuku 4.000 ljudi da postanu vozači teretnih vozila, stvarajući nove "kampove za unaprijeđivanje vještina" kako bi ubrzali proces.

Skoro milion pisama biće poslato i svima vozačima sa važećom vozakom dozvolom, u kojima će se tražiti od svih koji trenutno ne voze da se vrate na posao.

Johnson je bio pod sve većim pritiskom da djeluje, nakon što su pandemija i Brexit zajedno pogoršali nestašicu vozača i nakon što su se pojavile druge krize, uključujući rastuće cijene energenata.

Osim što je ugrozio blagovremene zalihe goriva, nestašica vozača kamiona pogodila je i britanske fabrike, restorane i supermarkete posljednjih nedjelja i mjeseci.

Američki lanac brze hrane McDonalds prošlog mjeseca ostao je bez mliječnih napitaka i flaširanih pića, gigant brze hrane KFC bio je primoran da ukloni neke stavke iz svog menija, dok je lanac restorana Nando privremeno zatvorio desetine lokala zbog nestašice piletine.

Supermarketi također osjećaju nedaće, a grupa zamrznute hrane Island i kralj maloprodaje Tesco upozorili su na nestašicu božićnih proizvoda.

"To je smiješno"

Ove nedjelje je došao red na sektor goriva, sa sve većim brojevima automobila koji su zagušili prilaze benzinskim pumpama nakon što su neke zatvorene i paničnim kupovinama, posebno u jugoistočnoj Engleskoj.

U subotu su se ponovo stvorili redovi za gorivo.

Mike Davey (56) je čekao više od pola sata da na benzinskoj stanici koju vodi lanac supermarketa Tesco u Kentu, jugoistočno od Londona.

"Samo želim da dobijem malo goriva za posao. Ljudi su kao sardine u konzervi - to je smiješno", rekao je on za AFP.

"Možda bi trebalo da dovedu neke vojne vozače", dodao je Davey.

Vlada se do sada opirala pozivima da rasporedi vojnike koji će direktno pomagati u isporuci benzina.

Kao dio najavljenih mjera, poreski obveznici će takođe pomoći da se u narednoj akademskoj godini plate neki zahtjevi za dozvole za teretna vozila za odrasle, što budžetski fonda za obrazovanje odraslih može koštati hiljade funti.

Bijela kuća: Ugovori o zapošljavanju u vladi imaće klauzulu o obaveznoj vakcinaciji

Predsjednik SAD Joe Biden zatražio je od zaposlenih u federalnim agencijama da se obavezno vakcinišu.

Bijela kuća je saopštila da milioni ljudi koji rade za federalnu vladu, bilo da su zaposleni za stalno ili po ugovoru, moraju do 8. decembra da se vakcinišu protiv koronavirusa i da će administracija ubuduće, u ugovore o zapošljavanju, staviti i klauzulu o obaveznoj vakcinaciji.

Predsjednik SAD Joe Biden potpisao je uredbu 9. septembra kojom se nalaže da zaposleni u federalnoj vladi moraju da budu vakcinisani, a nova precizirala je na koga se sve odnosi.

Jedan od zvaničnika administracije pojasnio je da će se odluka odnositi i na one koji rade za vladu, ali ne rade u federalnim zgradama. Advokat Steve Cave​ procjenjuje da bi ova odluka mogla da obuhvati desetine miliona radnika.

Jason Miller​, zamjenik direktora Kancelarije za budžet Bijele kuće, napisao je u svom blogu da je cilj ovakve odluke da se što više ljudi vakciniše. On smatra da će se na taj način smanjiti odsustvo s posla i troškovi rada i povećati učinak onih koji rade za federalnu vladu.

Ugovori koje vlada ubuduće bude sklapala imaće klauzulu o obaveznoj vakcinaciji počev od 8. decembra, najavljeno je novom odlukom.

Bijela kuća je ranije saopštila da svi zaposleni za stalno u federalnim agencijama moraju da se vakcinišu do 22. novembra.

Sekretarijat za rad će, kako je najavljeno, u oktobru izdati uputstvo za kompanije koje imaju više od 100 zaposlenih da moraju da vakcinišu radnike ili da ih na nedeljnom nivou testiraju na koronavirus.

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Skoplje i Sofija pregovaraju o brisanju termina "bugarski" uz "fašistički okupator"

Zastave Sjeverne Makedonije i Bugarske

Nakon dugog ponavljanja gotovo istih poruka - da je Skoplje spremno na dijalog sa Sofijom odmah nakon formiranja političke vlade u Bugarskoj, makedonski premijer Zoran Zaev je ovih dana rekao da će se pridjev “bugarski” brisati sa spomenika i iz udžbenika gdje stoji uz termin “fašistički okupator”.

Ova izjava uslijedila je nakon nedavne posjete eurokomesara za proširenje Olivera Varheljia Sofiji. Poslije susreta sa njim, bugarski predsjednik Rumen Radev izjavio je da očekuju jasne pravno-obavezujuće odluke koje će dovesti do održivih i nepovratnih rezultata.

Narednog dana, u srijedu, Zaev je izjavio da će se termin “bugarski” brisati u navedenom kontekstu.

Makedonski vicepremijer za evropska pitanja Nikola Dimitrov, odgovarajući na novinarske upite u vezi odnosa Skoplja i Sofije, rekao je da je odgovornost politike da stvori atmosferu, a da je odgovornost eksperata i akademske zajednice da adresiraju istorijska pitanja. On je istakao da je “atmosfera ucjene veliki problem za napredak i razgovora o istoriji i razgovora o drugim temama”.

“I makedonski narod i bugarski narod i mnogi drugi balkanski narodi imaju jednu izreku koja kaže ‘nema ljubavi na silu’. Ne može se govoriti o pravoj bliskosti i pravom napretku ako opstane ova atmosfera ucjene. Mora biti međusobnog poštovanja, većeg razumijevanja za osjetljivost drugog. Ne može se stvoriti bliskost i prijateljstvo bez takvog elementarnog poštovanja i nikako se ne može stvoriti bliskost i prijateljstvo kada se ucjenjuje”, naglasio je Dimitrov.

U međuvremenu, izjava premijera Zaeva ne prestaje da izaziva reakcije.

Osim toga što je povezano sa brisanjem pridjeva “bugarski”, on je rekao i da se ovim ne miješa u posao zajedničke makedonsko-bugarske komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima, te da je i ovdje u Sjevernoj Makedoniji bilo saradnika fašističkog okupatora i da u evropskim udžbenicima nema nacionalnih kvalifikacija o fašizmu.

Kako je u Evropi?

Istoričar Petar Todorov iz Instituta za nacionalnu istoriju kaže da u evropskim udžbenicima ima i drugačijih primjera.

“Nisu mi poznati svi udžbenici u Evropi, ali u nekim udžbenicima istorije piše se kakva je bila određena država u određenom periodu. Tako, na primjer, u francusko-njemačkom zajedničkom udžbeniku istorije, o Njemačkoj piše ‘nacistička Njemačka’, tako da postoje i takve kvalifikacije”, kaže Todorov.

On u ovom trenutku formalno nije član Zajedničke komisije zbog isteklih ugovora o radu. U toj komisiji radi od njenog formiranja 2018. godine. Todorov naglašava da su udžbenici jedino mjesto gdje država ima uticaja oko toga kako će njene mlade generacije učiti o istoriji, ali da je na kraju pisanje posao eksperata iz te oblasti.

“Svi političari, ne samo premijer i ne samo u Makedoniji, nego i u Bugarskoj, trebaju stvarati atmosferu da bi nam olakšali posao, da ne radimo pod političkim ili bilo kakvim drugim pritiskom”, ističe Todorov.

Šta se uči iz bugarskih udžbenika?

U komisiji, koja je do sada imala 14 sastanaka, analizirali su i makedonske i bugarske udžbenike, a Todorov kaže da od onih koje su pogledali, za peti i šesti razred, odnosno do 18. vijeka, ima mnogo problematičnih koncepata.

Kao primjer on pominje da se teritorija Makedonije, dijelovi južne Srbije i čitava sjeverna Grčka, u bugarskim udžbenicima smatraju za istorijske bugarske zemlje i da na njima istorijski živi bugarski narod.

U odnosu na ulogu Makedonije i Bugarske za vrijeme Drugog svjetskog rata, Todorov ističe da to što su se Makedonci priključivali fašistima bile su individualne odluke, a da je u Bugarskoj to bila državna politika.

“Mora se pomenuti da Makedonija formalno-pravno tada nije bila država. Tačno je da je bilo ljudi koji su bili saradnici, ali njima je za to suđeno na kraju rata. Mi kao društvo trebamo otvoreno govoriti o tim aspektima, ali nikako ih ne treba izjednačavati, jer to nije fer prema žrtvama fašizma i žrtvama u Drugom svjetskom ratu”, kaže Todorov.

I predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u govoru na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da je zemlja spremna na konstruktivni dijalog sa Bugarskom, da bi se obezbjedila kompletna implementacija Dogovora o dobrosusjedstvu i saradnji sa tom zemljom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG