Kriza u Egiptu stavlja administraciju predsjednika Obame na pravu kušnju, jer predsjednik ne želi biti na pogrešnoj strani u povijesti. Bijela kuća podržava demokraciju, ali se, istodobno, ne želi otuđiti od Hosnija Mubaraka, u slučaju da njegova vlada preživi ovu krizu.
Prosvjednici ispred Bijele kuće traže od predsjednika Obame da pozove Hosnija Mubaraka da napusti Egipat. Međutim američki predsjednik - koji je o situaciji u Egiptu upravo razgovarao sa svojim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, poziva na “mirnu tranziciju”, koja bi uključivala formiranje vlade koja će više uzimati u obzir volju građana.
Državna tajnica Hillary Clinton je izjavila da takozvana “promašena demokracija” nije prihvatljiva: "Želimo isitinsku demokraciju, a ne demokraciju na šest mjeseci ili godinu dana koja će se pretvoriti u vojnu dikraturu ili takozvanu demokraciju koja će voditi do onoga što smo vidjeli u Iranu”.
I dok ne odbacuje u potpunosti Mubaraka, američka administracija sada govori najviše o građanima Egipta. Shibley Telhami, washingtonski politički analitičar i stručnjak za Srednji istok, kaže: "Jedna od stvari koju je Washington dobro učinio jeste to da nije Sjedinjene Države izravno uveo u egipatsku krizu. Jer da jest, to bi izgledalo kao da je više riječ o Americi, nego o Egiptu”.
U Tunisu je izlazak ljudi na ulice doveo do brzog zbacivanja predsjednika Ben Alija. To je i rasplamsalo egipatski ustanak. No, promjene u vrhu egipatske vlasti možda neće slijediti primjer iz Tunisa. Nicholas Veliotes, bivši američki veleposlanik u Egiptu, kaže: "Moj instinkt mi kaže da Mubarak neće napustiti zemlju kao što je to učinio predsjednik Tunisa. Mubarak nije taj slučaj”.
U međuvremenu, američka vlada nastoji evakuirati oko 50 tisuća svojih državljana koji se nalaze u Egiptu. Među njima je skupina od nekoliko stotina američkih studenata koji studiraju u Kairu.
Nemiri u Egiptu odražavaju se na Wall Streetu. U petak je glavni pokazatelj vrijednosti dionica pao za 166 bodova, a barel sirove nafte je poskupio za četiri dolara.