Prošli tjedan, ostavku je podnijelo cijelo zapovjedništvo turskih oružanih snaga. Ovih se dana u Ankari sastaje državno vojno povjerenstvo na kojem – po prvi put – glavnu riječ vode političari, odnosno vlada. Analitičari turskih prilika kažu da je to prvi put u povijesti moderne turske države. Međutim, kako iz Istanbula javlja Dorian Jones – postoji zabrinutost da će premijer Redžep Erdogan možda prekoračiti svoje ovlasti.
U posljednjih pedesetak godina, turska je vojska svrgnula čak četiri vlade. Turski premijeri – izglasani voljom birača – do sada su uvijek radili u sjeni generala. To važi pogotovo za aktualnog premijera Redžepa Erdogana - čiju vladajuću umjerenu islamističku stranku vojska gleda prilično sumnjičavo. Naime, turska je vojska glavno uporište svjetovnih ideja.
Međutim prošli tjedan, odstupilo je čitavo vojno zapovjedništvo – u znak prosvjeda zbog suđenja nekim časnicima koji su optuženi za protu-vladino djelovanje. Yasmin Congar, urednica turskog dnevnika Taraf kaže da je ostavka najviših vojnih časnika znak da se oružane snage više nisu spremne miješati u politiku: "Riječ je o značajnom koraku u demokratizaciji zemlje. U Turskoj je vojska uvijek bila jača od političara koje je izabrao narod. Sada je očito da civilna vlast želi da je kontroliraju glasači, a ne generali."
List Taraf prvi je objavio informacije o navodnom planiranju vojnog puča. Generali su istragu nazvali lovom na vještice. Civilnu kontrolu vlasti traži i Europska unija, kao uvjet za moguće tursko članstvo. Međutim, na ulicama Istambula mišljenje je podijeljeno.
Neki građani misle da je riječ o napretku demokracije, dok drugi sumnjaju. Pogotovo zbog toga što se premijeru Erdoganu pripisuju sve očitije autoritarne tendencije. Njegovi kritičari naime tvrde da on pokušava zastrašiti medije te da želi da njegova stranka kontrolira sudstvo. Politolog Čengiz Aktar koji predaje na sveučilištu Bahcesehir u Istambulu brine zbog toga što premijera Erdogana gotovo nitko više ne kontrolira: "Previše je samouvjeren, misli da mu je sve dopušteno. Nastupa s pozicije sile… Takav pristup neće međutim riješiti naše probleme."
Kritičari ukazuju na nedavne primjere takvog stila vladanja: represiju studentskih nemira, zatvaranje aktivista kurdske manjine kao i pedesetak novinara. Zabrinutost je nedavno izrazila i američka državna tajnica Hillary Clinton, prilikom posjeta Turskoj: "Najavljena ustavna reforma u Turskoj predstavlja šansu da se debatira o tim nedavnim restrikcijama od strane države. O njima su mi pričali mladi ljudi koje sam srela ovdje u Turskoj. Oni žele da se ojača sloboda izražavanja i vjere, kao i prava manjina."
Međutim premijer Erdogan je u nedavnom govoru naciju najavio moderan, demokratski ustav. On je pozvao cjelokupnu tursku javnost da sudjeluje o debati o ustavnim rješenjima. Rekao je da želi da ustav bude 'demokratski i liberalan, bez ikakvih zamjerki'.
Analitičari smatraju da će upravo na tom području premijer položiti ili pasti vrlo značajan test iz demokracije.