Državni sekretar Mike Pompeo apelovao je u Dohi na obje strane da iskoriste priliku i postignu mirovni sporazum.
"Naravno, vi ćete odlučiti o budućem političkom sistemu. Ali ne mogu dovoljno jako da naglasim koliko apelujem na vas da iskoristite ovu priliku", rekao je Pompeo na ceremoniji koja je označila početak direktnih razgovora.
On je ocijenio da će pregovori zahtijevati mnogo teškog rada i žrtvovanja, ali da je kroz njih moguće postići održiv mir nakon 19 godina rata.
Predsjedavajući avganistanskog mirovnog savjeta Abdulah Abdulah rekao je da bi dvije strane trebalo da postignu kompromis, čak i ako ne budu saglasne u pogledu svih tačaka.
"Moja delegacija u Dohi zastupa politički sistem koji podržavaju milioni muškaraca i žena, iz različitih kulturnih, socijalnih i etničkih slojeva društva u našoj domovini", naveo je on.
Lider Talibana Mula Baradar Akund rekao je da bi Avganistan trebalo da ima "islamski sistem gdje nema diskriminacije i sva plemena i ljudi svih etničkih pripadnosti žive u ljubavi i bratstvu".
Pompeo je upozorio da će obim buduće američke finansijske pomoći Avganistanu zavisiti od "njihovih odluka i postupaka".
Američki specijalni izaslanik Zalmaj Halizad rekao je da je glavni uslov spriječavanje terorizma, ali da će zaštita manjina i prava žena takođe uticati na buduće odluke o izdvajanju novca u Kongresu za Avganistan.
Evropske diplomate su u Kabulu poručile da prekid vatre mora biti prioritet u pregovorima.
"Talibani moraju da prestanu da napadaju avganistansku vojsku i civile, nasilje može potencijalno da ugrozi pregovore", rekao je neimenovani diplomata za Reuters.
Zvaničnici, diplomate i analitičari kažu da je dovođenje dvije strane na pregovore značajan pomak, ali da ne znači da će postizanje mira biti lako.
"Moraće da se pregovara o brojnim suštinskim pitanjima o tome kakvu zemlju žele da naprave", rekla je Deobrah Lions, specijalna predstavnica UN za Avganistan.
Ceremonija u Dohi dešava se dan nakon obilježavanja 19. godišnjice napada 11. septembra u New Yorku, koji je uzrokovao da se SAD vojno angažuju u Avganistanu.
SAD su intervenisale u Avganistanu po naređenju tadašnjeg predsjednika Georgea Busha mlađeg, dok je vođu Al Kaide Osamu bin Ladena štitila tadašnja radikalna islamistička vlast. Amerika je tada podržala lokalne neprijatelje talibana.
Iako je režim ubrzo pao, talibani su se pregrupisali i nastavili da ratuju, a u sukob su uvučene i susjedne zemlje, kao i NATO trupe.
Pregovori dvije strane bili su predviđeni sporazumom o povlačenju vojske koji su potpisali SAD i talibani u februaru.
SAD su smanjile broj vojnika i očekuje se da do novembra u Avganistanu ostane manje od pet hiljada, dok ih je u momentu potpisivanja sporazuma bilo 13 hiljada.
Od 2001. u ratu u Avganistanu je poginulo više od 2.300 američkih vojnika.
