Dragan Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), kazao je da raspolaže informacijama da će biti raskrinkane uloge još nekih ljudi iz pravosuđa.
„I sve mi to više liči i opravdava onu konstataciju o postojanju pravosudne mafije”, rekao je Mektić.
Taj termin u pravosudnoj zajednici u javnosti je prva upotrijebila Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, gostujući prije dvije godine u emisiji „Pošteno” na Federalnoj televiziji. Izjava je odzvonila u glavama mnogih, a ubrzo nakon emisije, ona je kazala kako je to čula od nekih ljudi, te da je samo prenijela njihove stavove.
O terminu pravosudna mafija nedavno se rapravljalo na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTV), institucije koja imenuje tužioce i sudije, te prati njihov rad. Zaključak sjednice glasi da u bosanskohercegovačkom pravosuđu postoje problemi sa korupcijom, ali ne i pravosudna mafija.
Od izjave predsjednice Suda BiH pa do danas otvorene su istrage i podignute optužnice protiv najmanje šest sudija, tužilaca, istražilaca, a zbog sumnje da su povezani sa kriminalnim grupama ili korupcijom.
Pred Sudom BiH u toku je suđenje za korupciju sudiji te pravosudne institucije, kao i istražiocu Tužilaštva BiH.
Unazad dva mjececa, status osumnjičenih dobili su Goran Salihović, trenutno suspendovani glavni tužilac Tužilaštva BiH, Lejla Fazlagić-Pašić, donedavna sudija Općinskog suda u Sarajevu, kao i dvojica tužilaca iz sarajevskog i bihaćkog tužilaštva. Salihović i Fazlagić-Pašić odbacuju navode istrage. Salihović kaže da je siguran u zakonitost svojih odluka i tvrdi da je riječ o “montaži i konstrukciji”.
U proteklom periodu u javnosti se potegnulo pitanje objave imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija, a koji su nadležnosti VSTV-a.
Primjera radi, novinari Centra za istraživačko novinarstvo, između ostalih, zatražili su od VSTV-a pristup imovinskim kartonima. Međutim, dobili su odbijenicu uz obrazloženje da bi dostavljanjem takvih informacija mogla biti nanesena šteta, odnosno povrijeđena privatnost sudija i tužilaca.
Za razliku od BiH, imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija dostupni su javnosti u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, te Hrvatskoj.
Lejla Ibranović, izvršna direktorica Transparency International BiH, kazala je nedavno kako je neophodno jačati mehanizme transparentnosti, odgovornosti i integriteta u pravosudnim institucijama.
“Prije svega mislimo na imovinske kartone nosilaca pravosudnih funkcija koji još uvijek nisu dostupni javnosti i ne provjerava se tačnost podataka navedenih u imovinskim kartonima”, rekla je ona.
Predsjednica Kreso, kao i Dalida Burzić, glavna tužiteljica sarajevskog tužilaštva, nemaju ništa protiv objave imovinskih kartona.
„Voljela bih da se javno objavi moj imovinski karton. Neka se objavi uz moju saglasnost. Mislim da sve to mora biti transparentno. Sve to narušava ugled pravosuđa, i sve što je nezdravo u društvu se lomi preko pravosuđa”, kazala je Burzić u emsiji Pressing na N1.
Ministar Mektić također je stava da imovinski kartoni trebaju biti dostupni javnosti.
„Mislim da je to jedan od načina koji će pomoći u spriječavanju korupcije i kriminala u pravosudnim institucijama”, kazao je Mektić na upit Glasa Amerike.
Vehid Šehić, nekadašnji tužilac i sudija, napominje da građani generalno nemaju povjerenja u institucije, a pogubnim smatra da takav stav imaju prema sudskoj i tužilačkoj vlasti koja u jednoj državi treba biti kontrolni mehanizam.
„Ako se tome doda da u okviru sudske vlasti, mislim na tužilačku i sudsku, postoje pojedinci koji su tu časnu i odgovornu funkciju doveli u situaciju da je zloupotrijebe radi imovinske koriste, onda se dalje srozava ugled sudske vlasti”, kaže Šehić za Glas Amerike.
Govoreći o imovinskim kartonima, on kaže da ne smije biti zaštićenih i da su svi podložni kontroli, ali i kritici.
„Kako ćemo graditi kritičko javno mnijenje, ako nam se uskraćuju neke stvari koje po prirodi treba da nam budu dostupne”, smatra Šehić.
