Novi razgovori bi trebali početi u četvrtak, ali Izrael i Hamas više od dva mjeseca razmišljaju o međunarodnom prijedlogu koji bi okončao 10-mjesečni rat i oslobodio otprilike 110 talaca koji se još drže u Gazi.
Indirektni razgovori nisu suštinski napredovali za to vrijeme i ostaju nedoumice. Novi uslovi koji su izneseni komplikuju napredak. A Hamas tek treba da kaže da li će učestvovati u novoj rundi.
U međuvremenu, borbe u Gazi se nastavljaju, taoci i dalje čame u zarobljeništvu, a strahovi od sveopšteg regionalnog rata koji uključuje Iran i jednog od njegovih regionalnih zastupnika, Hezbolah, su porasli. Ubistvo Hamasovog najvišeg vođe u Teheranu u očiglednom izraelskom napadu dodatno je gurnulo razgovore u neizvjesnost.
Kako izgleda prijedlog?
31. maja, američki predsjednik Joe Biden detaljno je opisao, kako je rekao, izraelski prijedlog o prekidu vatre, nazvavši ga "mapom puta" do trajnog primirja i slobode za taoce. To je pokrenulo najkoncentriraniji napor SAD-a da se okonča rat, koji je potaknut Hamasovim napadima 7. oktobra na južni Izrael.
Prvobitni prijedlog je uključivao tri faze. Prvi bi trajao šest sedmica i uključivao "potpuni prekid vatre", povlačenje izraelskih snaga iz svih gusto naseljenih područja Gaze i oslobađanje brojnih talaca, uključujući žene, starije i ranjene, u zamjenu za oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika. Palestinski civili bi se mogli vratiti svojim domovima, a humanitarna pomoć bi se povećala.
Dvije strane će iskoristiti taj period od šest sedmica da pregovaraju o drugoj fazi sporazuma, za koju je Biden rekao da će uključivati oslobađanje svih preostalih živih talaca, uključujući muške vojnike, i potpuno povlačenje Izraela iz Gaze. Privremeni prekid vatre postao bi trajan.
Treća faza bi započela veliku rekonstrukciju Gaze, koja se suočava sa decenijama obnove od razaranja izazvanog ratom.
Koje su tačke problema?
Iako je Biden stavio svoj autoritet iza prijedloga, to nije dovelo do pomaka i čini se da su se strane još više udaljile u sedmicama nakon toga.
Izrael je oprezan prema odredbi plana da će početni prekid vatre biti produžen sve dok se pregovori nastavljaju u drugoj fazi. Čini se da je Izrael zabrinut da će Hamas beskrajno odugovlačiti sa beskorisnim pregovorima.
Činilo se da je Hamas zabrinut da će Izrael nastaviti rat nakon što se vrate njegovi najugroženiji taoci, što je scenario koji se odražava u nekim od nedavnih komentara premijera Benjamina Netanyahua. Izrael bi također mogao postaviti zahtjeve tokom ove faze pregovora koji nisu bili dio prvobitnog dogovora i koji bi bili neprihvatljivi za Hamas - a zatim nastaviti rat kada ih Hamas odbije.
Izrael je dodao dodatne zahtjeve početnom prijedlogu posljednjih sedmica, prema dvojici egipatskih zvaničnika koji znaju za razgovore. U saopćenju od utorka, Netanyahuov ured je to demantirao, nazivajući dodatne uslove "bitnim pojašnjenjima". Rečeno je da je Hamas napravio 29 dodataka, ne precizirajući koje.
Egipatski zvaničnici rekli su da Izrael nastoji zadržati kontrolu nad pojasom zemlje duž granice Gaze s Egiptom poznatim kao koridor Filadelfija. Izrael vjeruje da Hamas koristi to područje za krijumčarenje oružja kroz podzemne tunele, što Egipat poriče.
Izrael također želi zadržati snage duž rute istok-zapad koja dijeli Gazu kako bi mogli ukloniti sve militante koji prelaze na sjever teritorije. Netanyahuov ured je rekao da Izrael želi neki način da to osigura, ali je odbacio optužbe da je to dodatni uvjet. Hamas je odbacio tu ideju, rekavši da će Izrael to iskoristiti kao izgovor da spriječi Palestince da se vrate svojim domovima.
Egipatski zvaničnici i Netanyahuov ured rekli su da Izrael također želi pravo veta na palestinske zatvorenike koji će biti oslobođeni. Hamas odbija napraviti kompromis po tom pitanju, rekli su.
Izrael također želi spisak talaca koji su još živi - još jedan uslov koji je Hamas odbacio, prema zvaničnicima, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju o osjetljivim razgovorima s medijima.
Šta još komplikuje napredak?
Razgovori su dodatno poremećeni prošlog mjeseca kada je u eksploziji ubijen vođa Hamasa Ismail Haniyeh dok je bio u Teheranu na inauguraciji iranskog predsjednika. Za napad se uveliko okrivljuje Izrael, koji ga nije ni potvrdio ni demantovao. Biden je rekao da očigledno ubistvo "nije pomoglo" naporima za prekid vatre, a pregovori su dovedeni u duboko zamrzavanje.
To ubistvo se dogodilo samo nekoliko sati nakon što je Izrael ubio glavnog komandanta Hezbolaha u napadu u Bejrutu. Oba napada izazvala su prijetnje odmazdom od Irana i Hezbolaha, a strah od sveopšteg regionalnog rata odvratio je međunarodnu pažnju od napora da se uguše borbe u Gazi. Ubistva su podstakla nalet diplomatskih aktivnosti i navela SAD da usmjere vojne snage u regiju.
I Netanyahu i Hamasov novi lider, Yahya Sinwar, imaju poticaje da nastave rat.
Netanyahuovi kritičari kažu da on odugovlači rat za vlastiti politički opstanak. Njegovi krajnje desničarski koalicioni partneri obećali su da će srušiti vladu ako pristane na prekid vatre, što bi moglo pokrenuti izbore koji bi ga mogli svrgnuti s vlasti. Netanyahu je rekao da ima na umu najbolje interese zemlje.
Hamas je dobio od međunarodne zajednice osude s kojima se Izrael suočio zbog rata. A na ličnom nivou, Hanijehovo ubistvo je pokazalo da bi Sinwarov život mogao biti u opasnosti ako se pojavi kada se rat završi.